{"id":31005,"date":"2022-04-25T12:35:27","date_gmt":"2022-04-25T12:35:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31005"},"modified":"2022-04-25T12:35:27","modified_gmt":"2022-04-25T12:35:27","slug":"10-fesetemana-trogirskoga-libra-predstavit-ce-knjigu-trogir-izmedu-svjetskih-ratova-dr-sc-marijana-cipcica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31005","title":{"rendered":"10. FESeTemana trogirskoga libra predstavit \u0107e knjigu \u201cTrogir izme\u0111u svjetskih ratova\u201d dr. sc. Marijana \u010cip\u010di\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p>Ovogodi\u0161nja jubilarna, <strong><em>10. FESeTemana trogirskoga libra<\/em><\/strong> \u2013 <a href=\"http:\/\/muzejgradatrogira.blogspot.com\/search\/label\/FESeTemana%20trogirskoga%20libra\">tradicionalni<\/a> <em>festival knjiga trogirskih autora, izdava\u010da i knjiga s trogirskim temama<\/em>, odr\u017eat \u0107e se <strong>u atriju Muzeja grada Trogira od 25. do 30. travnja 2022. godine.<\/strong> Osim svakodnevne prodajne izlo\u017ebe knjiga, drugog dana<em> FESeTemane<\/em> \u2013 <strong>26. travnja u 19:00 sati<\/strong> odr\u017eat \u0107e se <strong>predstavljanje knjige dr. sc. Marijana \u010cip\u010di\u0107a \u201cTrogir izme\u0111u svjetskih ratova (1918. \u2013 1941.)\u201d.<\/strong> Knjigu \u0107e <strong>u Galeriji Cate Duj\u0161in Ribar<\/strong> predstaviti <strong>prof. emer. dr. sc. Ivo Babi\u0107, Ljubomir Radi\u0107, prof., dr. sc. Marijan \u010cip\u010di\u0107<\/strong>, autor knjige i <strong>Daniela Konti\u0107<\/strong>, moderatorica. U glazbenom programu nastupit \u0107e <strong>Nina Pa\u0161kalin i Leona Ali\u0107<\/strong>, u\u010denice Glazbene \u0161kole Josipa Hatzea DO Trogir.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Detalje donosimo u nastavku\u2026<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>O FESeTemani trogirskoga libra<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ova manifestacija u organizaciji Muzeja grada Trogira, nastala u povodu obilje\u017eavanja<strong><em> Dana hrvatske knjige<\/em><\/strong> prema ideji <strong>Daniele Konti\u0107<\/strong>, i ove \u0107e godine posjetiteljima ponuditi preko 100 naslova trogirskih autora, izdava\u010da ili pak knjiga s trogirskom tematikom. U radnom vremenu <strong>od ponedjeljka do petka od 9:00 do 13:00 te od 17:30 do 19:30, subotom od 9:00 \u2013 13:00<\/strong>, svratite<strong> u atrij Muzeja grada Trogira<\/strong>, razgledajte ponudu i prona\u0111ite ne\u0161to za sebe \u2013 od poezije i beletristike preko znanstvenih studija i \u010dasopisa iz podru\u010dja glazbe, filozofije, za\u0161tite spomenika i povijesti do slikovnica za djecu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>O knjizi \u201cTrogir izme\u0111u svjetskih ratova (1918. \u2013 1941.)\u201d<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>Trogir krajem Prvog svjetskog rata i u prvim poslijeratnim godinama, Mijene dru\u0161tveno-politi\u010dkog \u017eivota u Trogiru do uspostave \u0161estosije\u010danjske diktature 1929. godine,Dru\u0161tveno politi\u010dka doga\u0111anja i rad trogirske Op\u0107inske uprave do kraja me\u0111uratnog razdoblja, Gospodarstvo, promet i komunalni razvoj, Dru\u0161tveni \u017eivot, kultura i sport, \u0160kolstvo, Zdravstvo, Vjerski \u017eivot<\/strong><\/em>poglavlja su nove knjige <strong>dr. sc. Marijana \u010cip\u010di\u0107a \u201cTrogir izme\u0111u svjetskih ratova 1918. \u2013 1941.\u201d<\/strong>, objavljene u izdanju <a href=\"https:\/\/www.mgs.hr\/\"><strong>Muzeja grada Splita<\/strong><\/a>. Ovo izuzetno zanimljivo djelo donosi brojne zanimljivosti o gradu, utemeljene na jednako brojnim izvorima iz arhiva, tiskovina i literature, popra\u0107ene velikim brojem arhivskih fotografija koje se \u010duvaju u Muzeju grada Splita, Muzeju grada Trogira, Zbirci Slade \u2013 \u0160ilovi\u0107, Dr\u017eavnom arhivu u Splitu, Zbirci Ljubomira Radi\u0107a, Hrvatskom pomorskom muzeju Split, Nadbiskupijskom arhivu Splitsko-makarske nadbiskupije, \u2026<\/p>\n\n\n\n<p>\u010citatelj \u0107e, osim politi\u010dkog i gospodarskog \u017eivota grada bolje upoznati i njegovu svakodnevicu u tom razdoblju. Marijan \u010cip\u010di\u0107 pi\u0161e i o trogirskom ribarstvu, mlinovima i ribnjacima, brodogradnji, trgova\u010dkim radnjama i obrtima, industriji kamena, vodovodu i elektrifikaciji Trogira. \u010citatelja upoznaje s <em>Narodnom \u017eenskom zadrugom, Vesla\u010dkim klubom Saldun,<\/em> cestovnim utrkama, Jadranskom stra\u017eom, <em>Sokolskim dru\u0161tvom, Lova\u010dkim dru\u0161tvom, Aeroklubom Na\u0161a krila<\/em>, a donosi i detalje o dobro poznatim dru\u0161tvima \u2013 <em>Narodnoj glazbi, Pu\u010dko-prosvjetnom dru\u0161tvu Berislavi\u0107, DVD-u Trogir, HPD-u Kolo<\/em>. Novim informacijama obiluju i potpoglavlja <em>Kazali\u0161ne predstave i koncerti, Kinematograf, Nogomet.<\/em>..<\/p>\n\n\n\n<p>Ova \u0107e knjiga zasigurno postati neizostavan dio ku\u0107nih knji\u017enica svih zaljubljenika u Trogir, njegovu povijest i ba\u0161tinu! Svoj primjerak mo\u017eete nabaviti tijekom <em>FESeTemane trogirskoga libra<\/em>, a sigurno \u0107e vas razveseliti informacija da \u0107e na samom predstavljanju biti dostupna po sni\u017eenoj cijeni, \u0161to je svakako jo\u0161 jedan razlog da nam se pridru\u017eite u utorak, 26. travnja 2022. od 19:00 sati u Galeriji Cate Duj\u0161in Ribar.<\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>Veselimo se va\u0161em dolasku!<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>O knjizi su rekli\u2026<\/strong><\/em><br>\u201cRazdoblje opisano u knjizi obuhva\u0107a vremenski raspon od 23 godine, od kraja Prvog do po\u010detka Drugog svjetskog rata. Iako minijaturan, s oko 23.000 stanovnika na cjelokupnom komunalnom teritoriju, Trogir ipak ima obilje\u017eja grada, kako po izgledu tako i po ra\u0161\u010dlanjenoj socijalnoj konfiguraciji i simboli\u010dkim funkcijama. Zbog toga je poput transparentnog urbanog modela podesan za prou\u010davanje novije povijesti jednog dalmatinskog gradi\u0107a, s protagonistima koji su konkretni \u201cmali\u201d ljudi s imenima i prezimenima. Autor u knjizi potanko razla\u017ee socijalnu i ekonomsku strukturu zaostalog grada i njegova teritorija. Relativno nedavna zbivanja udaljuju se u zaborav, stoga je doprinos dr. sc. Marijana \u010cip\u010di\u0107a iznimno vrijedan. Akribi\u010dno, prou\u010davanjem svih aspekata \u017eivota, autor je uspio osvijetliti prilike kratkog, no burnog razdoblja iz pro\u0161losti jednog dalmatinskog gradi\u0107a.\u201d <strong>prof. emer. dr. dc. Ivo Babi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPrema pro\u010ditanom sadr\u017eaju, autor dr. sc. Marijan \u010cip\u010di\u0107, na temelju arhivskog graduva i objavljene literature, obradio je temu vrlo kriti\u010dki i sveobuhvatno te iznio zna\u010dajne i nove spoznaje o Trogiru izme\u0111u dvaju svjetskih ratova koje su vezane za politi\u010dke, dru\u0161tvene, gospodarske, vjerske, sportske i ine prilike i tako dao zna\u010dajan doprinos hrvatskoj historiografiji toga razdoblja. Rukopis je vrijedan prilog za daljnja prou\u010davanja koja imaju izvrstan temelj i upori\u0161te u brojnim autorovim postavljenim pitanjima i donesenim odgovorima. Ovom cjelovitom svakodnevicom me\u0111uratnog razdoblja na primjeru grada Trogira \u010cip\u010di\u0107 je, kako po va\u017enosti teme, tako i po na\u010dinu njezine obrade, dao originalan znanstveni rad, pokazav\u0161i da je pisanje i opisivanje prilika i \u017eivota u jednom gradu itekako slo\u017een i aktualan proces.\u201d <strong>prof. dr. sc. Zlata \u017divakovi\u0107-Ker\u017ee<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/muzej-grada-trogira.hr\/2022\/04\/20\/10-fesetemana-trogirskoga-libra\/\">https:\/\/muzej-grada-trogira.hr\/2022\/04\/20\/10-fesetemana-trogirskoga-libra\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31006,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-31005","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/Plakat_Cipcic.jpg?fit=571%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52961,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52961","url_meta":{"origin":31005,"position":0},"title":"Predstavljanje prvoga sveska knjige \u201cIzvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju\u201d na Kliofestu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju. Svezak I odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a (Preradovi\u0107eva 5, Zagreb). Knjigu \u0107e pored autora, dr. sc. Ivana Basi\u0107a (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu) predstaviti recenzent\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52934,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52934","url_meta":{"origin":31005,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru Slavonski Brod","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej Brodskog Posavlja, 8. o\u017eujka (petak) 2026. u 19 sati. U sklopu ovogodi\u0161njeg, trinaestog po redu Kliofesta \u2013 festivala povijesti, odr\u017eat \u0107e se u Muzeju Brodskog Posavlja predstavljanje prve autorske knjige dr. sc. Ivana Mileca: \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":31005,"position":2},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":31005,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":31005,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":31005,"position":5},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31005","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31005"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31005\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31007,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31005\/revisions\/31007"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31006"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31005"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31005"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31005"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}