{"id":30993,"date":"2022-04-22T15:18:10","date_gmt":"2022-04-22T15:18:10","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30993"},"modified":"2022-04-22T15:18:10","modified_gmt":"2022-04-22T15:18:10","slug":"noc-knjige-2022-koncept-slobode-kao-pravna-vrijednost-dubrovackog-statuta-iz-1272-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30993","title":{"rendered":"No\u0107 knjige 2022: Koncept slobode kao pravna vrijednost Dubrova\u010dkog statuta iz 1272. godine"},"content":{"rendered":"\n<p>U okviru jedanaeste No\u0107i knjige, koja se organizira u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. aprila) i Dana hrvatske knjige (22. aprila) na op\u0107u temu Knjiga kao prostor slobode, te obilje\u017eavanja Godine Dubrova\u010dkog statuta, u petak, 22. aprila s po\u010detkom u 18 sati u Znanstvenoj knji\u017enici, Mirza Hebib, magistar prava i vi\u0161i asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, odr\u017eat \u0107e javno znanstveno-popularno predavanje o konceptu slobode kao pravne vrijednosti Dubrova\u010dkog statuta (Liber Statutorum civitatis Ragusii) iz 1272. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Op\u0107epoznato je kako je konstantna te\u017enja i istinska borba za o\u010duvanje politi\u010dke slobode, u pravilu pod za\u0161titom sna\u017enijih dr\u017eava, predstavljala jedan od temelja razvoja dubrova\u010dke komune, kasnije Republike. Na taj politi\u010dki ideal podsje\u0107a zapis na tvr\u0111avi Lovrijenac \u2013 Non bene pro toto libertas venditur auro. Ipak, osim \u0161to je politi\u010dki ideal, sloboda predstavlja va\u017ean pravni koncept, koji garantira pojedincu metafizi\u010dko izra\u017eavanje slobodne volje, \u0161to je izrazito zna\u010dajno u procesu ure\u0111enja me\u0111uljudskih odnosa, odnosno odre\u0111ivanja oblika i sadr\u017eaja prav\u00e2.<\/p>\n\n\n\n<p>Imaju\u0107i u vidu prigodno obilje\u017eavanje 750 godina od dono\u0161enja Dubrova\u010dkog statuta, kao temeljnog pravnog akta dubrova\u010dkog pravnog poretka, u fokusu predavanja bit \u0107e poredak i zna\u010daj Statuta, te sloboda kao pravni koncept. Na kraju, predava\u010d \u0107e ukazati na \u010dinjenicu kako je Statut izgradnjom \u010dvrstog i stabilnog pravnog sustava, opet dovoljno elasti\u010dnog za izazove koje je pred njega stavljalo vrijeme, postavio temelje dru\u0161tvenog i gospodarskog razvoja, odnosno svega onoga \u0161to je Dubrovnik ostvario kroz svoju slavnu povijest.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Predavanje \u0107e biti u petak, 22. 4. 2022, u Znanstvenoj knji\u017enici u Dubrovniku, od 18:00 sati.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>O predava\u010du:<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Mirza Hebib je vi\u0161i asistent na kolegijima znanstvene oblasti rimsko pravo na Pravnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Sarajevu. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161io je u Dubrovniku, a zvanje magistra prava summa cum laude stekao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 2017. godine. Od 2018. godine je upisan na doktorski studij iz pravne povijesti i trenutno je u fazi izrade doktorske disertacije pod nazivom Plodou\u017eivanje (ususfructus): primjena rimskog koncepta u dubrova\u010dkom pravu.<\/p>\n\n\n\n<p>Od rujna 2021. godine poha\u0111a specijalisti\u010dki program iz rimskog prava pri Institutu za rimsko pravo i prava Isto\u010dnog Mediterana Sveu\u010dili\u0161ta La Sapienza u Rimu. Znanje i vje\u0161tine usavr\u0161avao je i kroz studijske boravke na Sveu\u010dili\u0161tu u Ljubljani i Sveu\u010dili\u0161tu Roehampton u Londonu. Kao student je aktivno participirao u radu ELSA-e (European Law Students&#8217; Association), najve\u0107e europske udruge studenata prava i mladih pravnika. Obavljao je du\u017enosti predsjednika lokalne i nacionalne grupe &#8211; ELSA Sarajevo i ELSA Bosna i Hercegovina, gdje je u okviru trogodi\u0161njeg anga\u017emana realizirao ve\u0107i broj me\u0111unarodnih projekata, uklju\u010duju\u0107i osnivanje i realizaciju dvije ljetne pravne \u0161kole u Sarajevu, jedne pravne klinike i jednog pravnog seminara realiziranog u Dubrovniku. Kao istra\u017eiva\u010d je uklju\u010den u nekoliko znanstvenih i stru\u010dnih projekata, objavio je nekoliko znanstvenih radova iz rimskog i komparativnog privatnog prava te ve\u0107i broj prikaza, komentara i drugih znanstveno-popularnih priloga. Sudjelovao je u ve\u0107em broju konferencija, znanstvenih skupova i seminara.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Historiografija.ba<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1232\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1232<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30994,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-30993","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/Mirza_Hebib_predavanje.jpg?fit=450%2C636&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":30993,"position":0},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":30993,"position":1},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54550,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54550","url_meta":{"origin":30993,"position":2},"title":"Mislav Gabelica, &#8220;SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kao 53. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija dr. sc. Mislava Gabelice SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.) Mislav GabelicaSVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)Biblioteka Studije. \u2013 Knjiga 53.Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo PilarZagreb, 2026. \u2013 216 str.ISBN 978-953-8404-52-8 Sadr\u017eaj Uvod Obiteljske\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":30993,"position":3},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55050,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55050","url_meta":{"origin":30993,"position":4},"title":"Francesca Albanese, &#8220;Kad svijet spava&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon srpskog izdanja na koje smo prethodno uputili, objavljeno je i hrvatsko izdanje knjige Francesce Albanese, posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju. Duh mjesta \u2013 genius loci \u2013 \u010dine ljudi i njihove pri\u010de, a Palestina je mjesto gdje se povijest i svakodnevni \u017eivot sudaraju rijetko\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":30993,"position":5},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30993"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30993\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30995,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30993\/revisions\/30995"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30994"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}