{"id":30932,"date":"2022-04-15T16:51:27","date_gmt":"2022-04-15T16:51:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30932"},"modified":"2022-04-15T16:51:27","modified_gmt":"2022-04-15T16:51:27","slug":"banijska-knjizevna-antologija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30932","title":{"rendered":"Banijska knji\u017eevna antologija"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Potaknuti nedavnim razornim potresom koji je u \u017ei\u017eu javnosti doveo ina\u010de zapostavljeno podru\u010dje Banije, odnosno Banovine, kolega Boris Vrga i ja odlu\u010dili smo napraviti antologiju banijskog pjesni\u0161tva i proze kako bismo ukazali na taj iznimno vrijedan, a nedovoljno poznat segment nacionalne i regionalne kulture. Rije\u010d je o tridesetak autora i autorica koji su \u017eivjeli i djelovali od po\u010detka dvadesetog stolje\u0107a pa sve do po\u010detka dvadeset i prvog stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Miroslav Kirin<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastoje\u0107i da antologijom popunimo nedostatnost znanja o ovoj&nbsp; regiji, istu smo bazirali na dva precizno definirana formalna kriterija. Prvi je prostorni, definiran administrativnim granicama Banije koje \u010dine rijeke Kupa, Sava, Una i Glina te naselja Petrinja, Glina, Kostajnica, Dvor na Uni, Dubica i ju\u017ena urbana zona grada Siska.&nbsp; Drugi je vremenski, obilje\u017een kontinuitetom od preko stotinu godinu, to\u010dnije od pojave knji\u017eevne moderne (1895 \u2013 1916)&nbsp; \u010diji su programatski zahtjevi za antiutilitarizmom knji\u017eevnine i punom slobodom umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva, svedeni na promociju ideja secesije, simbolizma, dekadencije, impresionizma i neoromantizma,&nbsp; nai\u0161li na plodno tlo na banijskom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Boris Vrga<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Boris Vrga<\/strong>, Mrzljaki kraj Karlovca, 21.VI.1953. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161io u Petrinji, a Medicinski fakultet u Zagrebu. Do sada je objavio sljede\u0107e knjige pjesama: Uslovno ogledalo (Sisak, 1979), Testament (Petrinja, 1982), Sezona zmija (Petrinja, 1989), Ime \u0161ume (Petrinja, 1990), Zagovornik ljeta (haiku, Po\u017eega, 1991), Svlak i kruna (izabrane i neobjavljene pjesme, Sisak, 2011), Biciklisti (Petrinja, 2017), Limeni pijetao (tanke, Petrinja, 2017) i \u017divotinjski vrt (Petrinja, 2020). Objavio je i panoramu poslijeratne sisa\u010dko-banijske poezije Plodne no\u0107i (1982), panoramu Mlado pokupsko pjesni\u0161tvo (\u010dasopis \u201eKupa\u201c, br. 5-6, 2016) i prvu Antologiju hrvatske tanka poezije (\u010dasopis \u201eKupa\u201c, br. 7-8, 2018). Priredio je za tisak i opremio predgovorima izabrana djela Stanka Toma\u0161i\u0107a: Salon milostive Kle i druge knji\u017eevne pikanterije (Zagreb, 2012) te pjesme Josipa Stani\u0107a Staniosa: Izabrane pjesme (Sisak, 1986). i Moj Kri\u017e (Petrinja, 2012), Oskara D\u00fcrra: Ledene staze (Petrinja, 2013), Du\u0161ana Vukosavljevi\u0107a: Kada gro\u017e\u0111e zrije (Zagreb, 2018) i Du\u0161ana Jerkovi\u0107a: Somnambul u maju (Zagreb, 2020). Objavio \u010detrnaest likovnih monografija, poetsko-grafi\u010dku mapu Animalia (s Ivanom Antol\u010di\u0107em, Petrinja, 2018) te knjigu knji\u017eevnih i likovnih ogleda Svjetlom po rubu (Zagreb, 2006). Suure\u0111ivao \u010dasopise Generacije (Zagreb\/Petrinja &#8211; Rim, 1993-1999, S Josipom Stani\u0107em Staniosom) i Haiku (Zagreb, 1995-1998), a od 2011. izdaje i ure\u0111uje \u010dasopis Kupa. \u010clan je Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika i Hrvatskog P.E.N. centra. Dobitnik je vi\u0161e nagrada za poeziju, Nagrade Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije (2006), Godi\u0161nje nagrade Grada Siska (2010) i Godi\u0161nje nagrade Grada Petrinje (2016). Pjesme su mu uvr\u0161tene u petnaestak antologija, panorama i izbora poezije. \u017divi i radi u Petrinji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Miroslav Kirin<\/strong>, Sisak, 30. IV. 1965. Osnovnu i srednju \u0161kolu zavr\u0161io je u Petrinji, a studij engleskog jezika i knji\u017eevnosti te komparativne knji\u017eevnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pi\u0161e poeziju, prozu, eseje i scenarije te prevodi s engleskog. Objavio deset pjesni\u010dkih zbirki: Od nje do vje\u010dnosti (Zagreb, 1989, nagrada Goran za poeziju), Tantalon (Zagreb, 1998), Zukva (Zagreb, 2004), Iza renesanse (Sisak, 2004), Jalozi (Zagreb, 2006), Zbiljka (Zagreb, 2009), Zenzancije (Zagreb, 2013), Hipernovalis (Zagreb, 2015), Lirka (Zagreb, 2018) i Male\u0161ne (Zapre\u0161i\u0107, 2019), knjigu kratkih proza Babanija (Zagreb, 2021), roman Album (Zagreb, 2001, Nagrada Jutarnjeg lista za najbolju proznu knjigu tiskanu u 2001), fotoesejisti\u010dku knjigu Iskopano (Zagreb, 2012) te slikovnicu Zimska potraga (Zagreb, 2015, u koautorstvu s umjetnikom Mingsheng Pijem). Objavio i prijevode knjiga Paula Austera, Anne Carson i Wang Jiaxina. \u010clan je Hrvatskog dru\u0161tva pisaca, programskog odbora Goranova prolje\u0107a i odbora Hrvatskog centra P.E.N-a. \u017divi u Zagrebu gdje radi kao srednjo\u0161kolski profesor.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-meandar-media\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"VxBXTz4VhN\"><a href=\"https:\/\/meandar.hr\/proizvod\/banijska-knjizevna-antologija\/\">Banijska knji\u017eevna antologija<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Banijska knji\u017eevna antologija&#8221; &#8212; Meandar Media\" src=\"https:\/\/meandar.hr\/proizvod\/banijska-knjizevna-antologija\/embed\/#?secret=ua8sqcg9Sb#?secret=VxBXTz4VhN\" data-secret=\"VxBXTz4VhN\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30933,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-30932","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/antologija.jpg?fit=614%2C844&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55326,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55326","url_meta":{"origin":30932,"position":0},"title":"U \u0160ibeniku znanstveni skup \u201eU \u010dast Slave Grubi\u0161i\u0107a: \u0160ibenik kroz stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U suorganizaciji Muzeja grada \u0160ibenika i Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Zagrebu, u\u00a0\u0160ibeniku se od 23. do 25. rujna 2026. odr\u017eava znanstveni skup \u201eU \u010dast Slave Grubi\u0161i\u0107a: \u0160ibenik kroz stolje\u0107a\u201d. Njime se\u00a0obilje\u017eava 100. obljetnica osnutka Muzeja grada \u0160ibenika i 100. ro\u0111endan njegova nekada\u0161njeg\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sibenik2026.jpg?fit=634%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sibenik2026.jpg?fit=634%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sibenik2026.jpg?fit=634%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":30932,"position":1},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, &#8220;ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55850","url_meta":{"origin":30932,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu&#8221; u Zapre\u0161i\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"15.10. \u2013 13.11.2026. \/ Izlo\u017eba Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu \/ Galerija Razvid Slu\u017ebeno otvorenje: 15.10.2026. u 19:00 sati Autor izlo\u017ebe: povjesni\u010dar Boris Kuki\u0107 Organizatori: Muzej Brdovec i Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zapre\u0161i\u0107 Kustosica izlo\u017ebe: Silvija Limani Dizajn\u00a0izlo\u017ebe:\u00a0Paula Bu\u010dar \u010cast nam je pozvati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":30932,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":30932,"position":4},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":30932,"position":5},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30932","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30932"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30932\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30934,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30932\/revisions\/30934"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30933"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30932"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30932"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30932"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}