{"id":30791,"date":"2022-04-07T22:28:04","date_gmt":"2022-04-07T22:28:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30791"},"modified":"2022-04-07T22:32:07","modified_gmt":"2022-04-07T22:32:07","slug":"izlozba-jurica-pusenjak-heroji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30791","title":{"rendered":"Izlo\u017eba: Jurica Pu\u0161enjak \u2013 Heroji"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>6.-10.4.2022.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Galerija Ba\u010dva, Dom HDLU (Me\u0161trovi\u0107ev paviljon), Zagreb<\/strong><br><br><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eBaviti se Drugim svjetskim ratom danas i kod nas izuzetno je zahtjevno. Oslobo\u0111enje u ratu najprije je romantizirano i kori\u0161teno kao poluga socijalisti\u010dkog dr\u017eavnog ure\u0111enja, pri \u010demu se (s pravom) isticala uloga Komunisti\u010dke partije Jugoslavije. Zbog toga je Oslobo\u0111enje postalo vezano uz socijalisti\u010dko dr\u017eavno ure\u0111enje i, potom, relativizirano njegovim padom. Samim time relativiziran je i antifa\u0161izam, a daljnje posljedice toga ne moram vam crtati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U takvom dru\u0161tvenom kontekstu jo\u0161 mladi slikar Jurica Pu\u0161enjak, po\u010detkom drugog desetlje\u0107a 21. stolje\u0107a, po\u010dinje stvarati svoj <em>Spomenik herojima NOB-a<\/em>, hibridni rad, to jest slikarski objekt. Na njemu je 1315 portreta nositelja Ordena narodnog heroja Jugoslavije, prema podacima iz <em>Zbornika narodnih heroja Jugoslavije<\/em>, i to njegova tre\u0107eg, cjelovitog izdanja iz 1982. Nali\u010dje <em>Spomenika<\/em> posve je crno. To je boja koja asocira na tragi\u010dan zavr\u0161etak brojnih narodnih heroja tijekom rata, na njihovu sudbinu u kasnijem dru\u0161tvu, kada su prepu\u0161teni zaboravu i kada su se uklanjale njihove biste iz javnih prostora i brisala njihova imena iz institucija. Boja koja, izme\u0111u ostaloga, asocira na fa\u0161izam.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, crna je i boja zemlje koju su partizani gazili i osloba\u0111ali (kako uvijek isti\u010de sam umjetnik) i boja ponovnog ra\u0111anja. Boja plodne zemlje iz koje ni\u010du nove klice i boja scene s po\u010detka <em>Odiseje u svemiru 2001<\/em>., gdje ozna\u010dava postanak svemira. Pu\u0161enjakov <em>Spomenik<\/em> dignuo je narodne heroje iz zemlje i zaborava, a nadam se i da je on miljokaz na putu njihove revalorizacije, na putu antifa\u0161isti\u010dke borbe koji su nam oni pokazali, borbe koja, o\u010dito, jo\u0161 uvijek traje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Brojna \u0161arena lica ovog djela stvaraju popartisti\u010dki dojam. I Narodnooslobodila\u010dka borba imala je fazu prolaska kroz ki\u010dizirane, uglavnom propagandne, interpretacije, naj\u010de\u0161\u0107e u filmu. Upravo takvi filmovi, poput <em>Bitke na Neretvi<\/em>, bili su inspiracija Pu\u0161enjaku za ovaj rad. Netko pametan primijetit \u0107e ponosno da je zato njegov koncept tek \u201esimulacija simulacije\u201c. Ipak, ja nisam ni pribli\u017eno tako pametan. \u0160areni spektakl daleke nam borbe i mrak u koji je borba kasnije zapala (i iz kojega se prvobitno rodila, i iz kojega \u0107e se ponovno roditi) dvije su jednakovrijedne strane ovog djela. One ukazuju na dualnost sje\u0107anja i na podijeljenost \u010dovjeka i dru\u0161tva koje \u010dovjek stvara.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Postoji razlog zbog kojega dru\u0161tvo odlu\u010duje idealizirati ili demonizirati odre\u0111ene povijesne li\u010dnosti ili doga\u0111aje. Kolektivna imaginacija ono je \u0161to neku zajednicu \u010dini stabilnijom (daje joj zajedni\u010dke vrijednosti), ali i podlo\u017enijom manipulaciji. Zato je potrebno neprestano podrivati mit o potrebi neke stabilnosti. Postavljati dinamit u pukotine betonskog zdanja vladaju\u0107e ideologije. To je zna\u010dilo, u jednom trenutku, odbaciti pateti\u010dne i ki\u010daste filmske spektakle poput <em>Kozare<\/em>, <em>Neretve<\/em> ili <em>Sutjeske<\/em> i pretpostaviti im sna\u017enu ratnu prozu (recimo, meni omiljenog Vitomila Zupana). Ali, to zna\u010di i posegnuti ponovno za njihovim ki\u010dem u trenutku kada on mo\u017ee postati oru\u017eje otpora sistemu. Jer ni\u0161ta, pa ni dru\u0161tvo, ne mo\u017ee \u017eivjeti u stagnaciji, nego samo u promjeni i nadila\u017eenju vlastitih ograni\u010denja kroz promjenu. Vizija transformacije dru\u0161tva koju nudi ovaj rad je cikli\u010dna, \u0161to isti\u010de dvostruka simbolika crne kao boje smrti i ra\u0111anja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krle\u017ea je znao govoriti (o \u010demu imamo svjedo\u010danstvo u Matvejevi\u0107evim <em>Razgovorima<\/em>) kako ni jedan spomenik ne treba biti postavljen ako barem dvaput ne\u0107e biti sru\u0161en. Jer ideje koje zaista vrijede opasne su za status quo i za vladare nekog dru\u0161tva. No, nije potrebno biti jako pametan ni hrabar za ru\u0161enje spomenika \u2013 oni se s lako\u0107om ru\u0161e ve\u0107 tisu\u0107lje\u0107ima. Za podi\u0107i spomenik, a posebice za podi\u0107i stari spomenik iznova, potrebno je barem malo herojske inspiracije. Mo\u017eda su Juricu Pu\u0161enjaka vodili duhovi partizana dok je slikao ovaj rad, a svakako mu je ohrabrenje bio i stih Davida Bowiea: \u201eWe can be heroes, just for one day.\u201c\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fe\u0111a Gavrilovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>BIOGRAFIJA UMJETNIKA:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Jurica Pu\u0161enjak<\/strong> ro\u0111en je 1996. godine u Zagrebu. Nakon zavr\u0161ene \u0160kole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, 2015. godine upisuje slikarski odsjek na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Godine 2020. diplomirao je na slikarskom odsjeku u klasi Zoltana Novaka s nagradom Akademskog vije\u0107a ALU za najboljeg diplomanta u akad. god. 2019.\/2020. Tijekom studija dobio je nekoliko priznanja za svoj rad. Od 2018. djeluje kroz niz skupnih izlo\u017ebi od kojih se isti\u010du \u201eErste fragmenti 16\u201c, u Laubi, 5. bijenale slikarstva te 6. bijenale slikarstva, u Domu HDLU, izlaganje i koautorstvo na izlo\u017ebi \u201eTartagline police\u201c u Galeriji Forum te izlo\u017eba \u201eOni odlaze\u201c u Gliptoteci HAZU. U sklopu \u201c6. bijenalu slikarstva\u201d osvaja Nagradu Vladimir Dodig Trokut, Iva Vranekovi\u0107 \u2013 umjetnici umjetniku. \u010clan je HDLU.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Radno vrijeme izlo\u017ebe:&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">srijeda \u2013 petak 11 do 19h<br>subota i nedjelja 10 do 18h,<br>ponedjeljkom, utorkom i praznikom zatvoreno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izlo\u017eba ostaje otvorena do 10.4.2022.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hrvatsko-drustvo-likovnih-umjetnika\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"eJdznW5BfV\"><a href=\"https:\/\/www.hdlu.hr\/2022\/03\/izlozba-jurica-pusenjak-heroji\/\">IZLO\u017dBA: JURICA PU\u0160ENJAK &#8211; HEROJI<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;IZLO\u017dBA: JURICA PU\u0160ENJAK &#8211; HEROJI&#8221; &#8212; HRVATSKO DRUSTVO LIKOVNIH UMJETNIKA\" src=\"https:\/\/www.hdlu.hr\/2022\/03\/izlozba-jurica-pusenjak-heroji\/embed\/#?secret=eJdznW5BfV\" data-secret=\"eJdznW5BfV\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30792,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-30791","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/heroji.jpg?fit=600%2C857&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":30791,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55928,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55928","url_meta":{"origin":30791,"position":1},"title":"\u201e\u010casna pionirska\u201c \u2013 Boris Ra\u0161eta &amp; Goran Gavranovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"20. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Kolektivna sje\u0107anja na nekada\u0161nju Jugoslaviju i danas predstavljaju va\u017ean dio dru\u0161tvene i kulturne ba\u0161tine prostora jugoisto\u010dne Europe. Knjiga \u201e\u010casna pionirska \u2013 tragovi jednog vremena\u201c Borisa Ra\u0161ete i Gorana Gavranovi\u0107a donosi pregled fenomena, osoba, doga\u0111aja i predmeta koji su obilje\u017eili svakodnevni \u017eivot, popularnu kulturu i dru\u0161tvene procese druge polovice 20. stolje\u0107a.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54980,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54980","url_meta":{"origin":30791,"position":2},"title":"Jurica Pavi\u010di\u0107, &#8220;\u017digice&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Ni\u0161ta se od toga nije trebalo dogoditi. A ipak, dogodilo se \u2013 onako kako se nad isto\u010dnim Jadranom dogodilo tisu\u0107u puta, ponavljaju\u0107i isti, vje\u010dni obrazac, stariji od ljudi, stariji od ku\u0107a, gradova, nacija i jezika\u2026 Orkanska bura rasplamsa zastra\u0161uju\u0107i po\u017ear koji spali planinu i ugrozi grad Split. Policija je uvjerena\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Zigice.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55813,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55813","url_meta":{"origin":30791,"position":3},"title":"Odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eISTORIJA JUGOSLAVIJE: PERSPEKTIVE MLADIH ISTRA\u017dIVA\u010cA SA POSTJUGOSLOVENSKOG PROSTORA 3\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Instituta za noviju istoriju Srbije od 30. septembra do 3. oktobra 2026. godine u Beogradu je odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup ,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora 3\u201d. U\u010desnici ove va\u017ene konferencije bili su doktorandi i mladi doktori nauka (ukupno 32) iz biv\u0161ih jugoslovenskih republika. Oni su,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55476,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55476","url_meta":{"origin":30791,"position":4},"title":"Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eISTORIJA JUGOSLAVIJE: PERSPEKTIVE MLADIH ISTRA\u017dIVA\u010cA SA POSTJUGOSLOVENSKOG PROSTORA 3\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za noviju istoriju Srbije \u0107e od 30. septembra do 3. oktobra 2026. godine u Beogradu organizovati Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eIstorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora 3\u201d. Dva uspe\u0161no organizovana skupa mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora (2024, 2025) i izuzetno pozitivni utisci u\u010desnika dali su nam povoda da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55723","url_meta":{"origin":30791,"position":5},"title":"Predavanje Damira Agi\u010di\u0107a \u201eO projektu Historije naroda i narodnosti Jugoslavije\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Odjeljenje humanisti\u010dkih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u suorganizaciji sa Udru\u017eenjem za modernu historiju organizira javno predavanje prof. dr. Damira Agi\u010di\u0107a pod naslovom \u201eO projektu Historije naroda i narodnosti Jugoslavije\u201c. U lipnju 1986. u Zagrebu su se sastali istaknuti povjesni\u010dari iz svih dijelova zemlje kako bi na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30791","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30791"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30791\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30795,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30791\/revisions\/30795"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30792"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30791"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30791"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30791"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}