{"id":30723,"date":"2022-04-04T21:47:51","date_gmt":"2022-04-04T21:47:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30723"},"modified":"2022-04-04T21:50:12","modified_gmt":"2022-04-04T21:50:12","slug":"predavanje-gorana-miloradovica-pokolj-u-kerestincu-1936-uzroci-okolnosti-i-tumacenja-u-beogradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30723","title":{"rendered":"Predavanje Gorana Miloradovi\u0107a “Pokolj u Kerestincu 1936. Uzroci, okolnosti i tuma\u010denja” u Beogradu"},"content":{"rendered":"\n

Dr Goran Miloradovi\u0107, nau\u010dni savetnik Instituta za savremenu istoriju, odr\u017ea\u0107e predavanje “Pokolj u Kerestincu 1936. Uzroci, okolnosti i tuma\u010denja”.<\/p>\n\n\n\n

U dvorcu Kerestinec i selu Rakitju nedaleko od Zagreba 16. aprila 1936. ubijeno je nekoliko ljudi. Neki ubijeni su bili \u010dlanovi vladaju\u0107e Jugoslovenske radikalne zajednice. Ubili su ih seljaci iz tog kraja, pod optu\u017ebom da su \u201e\u010detnici\u201c. U lin\u010du je u\u010destvovalo nekoliko hiljada ljudi, a podstakli su ih istaknuti \u010dlanovi Hrvatske selja\u010dke sranke (HSS) svojom demagogijom. Optu\u017eene za ubistva je branilo vo\u0111stvo HSS-a. Sudski proces je postavljen kao politi\u010dko, a ne pravno pitanje i zavr\u0161io se osloba\u0111anjem zbog nedostatka dokaza. Sutradan poslije zlo\u010dina provladina i opoziciona \u0161tampa su potpuno razli\u010dito pisale o tom doga\u0111aju. Zagreba\u010dki Jutarnji list i beogradska Politika su intonirali javno mnjenje, a ostale novine su sledile pisanje ta dva lista. Ubrzo su iz \u0161tampe nestali izrazi \u201epokolj\u201c i \u201ekrvoproli\u0107e\u201c, koje je zamijenio neutralni termin \u201edoga\u0111aj\u201c. Na to je uticao politi\u010dki oportunitet da se psihoza ne zao\u0161trava tokom trajanja dijaloga vlasti i opozicije oko \u201ehrvatskog pitanja\u201c. Slabost dr\u017eave je vodila suspenziji zakona i opadanju autoriteta institucija. Pet godina prije rata Jugoslavija je pokazivala simptome raspada, a njena centralna vlast se nalazila u stalnoj defanzivi pred centrifugalnim silama.<\/p>\n\n\n\n

Ban Kostren\u010di\u0107 je aprila 1936. od Uprave policije u Zagrebu dobio podatke o stradalima:<\/p>\n\n\n\n

1) Dragutin Katanec (ro\u0111. 1900) iz Sv. Nedjelje, rimokatolik, tokar, \u010dlan \u010detni\u010dke organizacije od 1934;<\/p>\n\n\n\n

2) Predrag Golemovi\u0107 (ro\u0111. 1908), iz Pr\u0107ilovice kod Aleksinca, pravoslavac, biv\u0161i policijski stra\u017ear, \u010dlan \u010detni\u010dke organizacije od 1935;<\/p>\n\n\n\n

3) Velimir Gogi\u0107, (ro\u0111. 1910), iz Kamenice kod Caribroda, pravoslavac, bravar, \u010dlan \u010detni\u010dke organizacije od 1934;<\/p>\n\n\n\n

4) Ibrahim Mahmudbegovi\u0107, (ro\u0111. 1902), iz Modri\u0107a kod Grada\u010dca, musliman, \u010dinovnik;<\/p>\n\n\n\n

5) Aleksandar Blagojevi\u0107, (ro\u0111. 1903), iz Tuzle, pravoslavac, trgova\u010dki pomo\u0107nik;<\/p>\n\n\n\n

6) Ivan \u010cipera (ro\u0111. 1902), iz Suhopolja kod Slavonskog Broda, rimokatolik;<\/p>\n\n\n\n

7) Eduard Folmost (ro\u0111. 1902), iz Duge Rese, trgova\u010dki pomo\u0107nik;<\/p>\n\n\n\n

8) Jovan Buta, iz Rume, \u010dlan \u010detni\u010dke organizacije;<\/p>\n\n\n\n

9) Kata Franceti\u0107,36 iz Rakitja, neven\u010dana supruga Jove Bute;<\/p>\n\n\n\n

10)Suzana Franceti\u0107, maloletna, iz Rakitja, k\u0107i Kate Franceti\u0107, pastorka Jove Bute;<\/p>\n\n\n\n

11) Franjo Franceti\u0107, seljak iz Rakitja.<\/p>\n\n\n\n

Predavanje \u0107e biti u srijedu 6. aprila 2022. godine, u 12.00 sati, u Institutu za savremenu istoriju (soba 136), Trg Nikole Pa\u0161i\u0107a br. 11, Beograd.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvori:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1203<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.facebook.com\/Institut-za-savremenu-istoriju-115814429970452\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30724,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-30723","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/Miloradovic.jpg?fit=1280%2C720&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":56022,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56022","url_meta":{"origin":30723,"position":0},"title":"Predavanje Ane Ere\u0161 \u201ePogledi izvana: moderna\u00a0umjetnost u Jugoslaviji 1950-ih iz inozemne perspektive\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Predavanje izv. prof. dr. sc. Ane Ere\u0161 s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu pod nazivom \u201ePogledi izvana: moderna\u00a0umjetnost u Jugoslaviji 1950-ih iz inozemne perspektive\u201c odr\u017eat \u0107e se u petak 30. listopada 2026. u 12 sati u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Kratki sa\u017eetak predavanja: Pedesetih godina 20. stolje\u0107a umjetnost\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-27.png?fit=1024%2C616&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-27.png?fit=1024%2C616&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-27.png?fit=1024%2C616&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-27.png?fit=1024%2C616&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55749","url_meta":{"origin":30723,"position":1},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Vladan Vukli\u0161, \u201eJugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\u201c, 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Vladan Vukli\u0161, Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat, Srednja Europa, Zagreb, 2026., 571 str. \u0160panjolski gra\u0111anski rat zauzima posebno mjesto u povijesti jugoslavenskog antifa\u0161izma. Sudjelovanje dobrovoljaca u obrani \u0160panjolske Republike, njihova kasnija uloga u Drugom svjetskom ratu i polo\u017eaj u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji u\u010dinili su \u201e\u0160pance\u201d prepoznatljivom skupinom revolucionarne generacije. Ipak, obilje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55338,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55338","url_meta":{"origin":30723,"position":2},"title":"Snje\u017eana Koren i Dea Mari\u0107 – Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Snje\u017eana Koren i Dea Mari\u0107 Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS Prije godinu dana, 1. listopada 2025., na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zapo\u010deo je \u010detverogodi\u0161nji projekt Hrvatsko obrazovanje izme\u0111u nacionalnog i globalnog \u2013 kako istra\u017eujemo i podu\u010davamo temeljne koncepte za\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":55552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55552","url_meta":{"origin":30723,"position":3},"title":"Mir kao slijepa to\u010dka historiografije \u2013 razgovor s Valentinom Otma\u010di\u0107 povodom objavljivanja knjige “Oaze mira u pusto\u0161ima rata”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Valentina Otma\u010di\u0107 znanstvenica je, edukatorica i prakti\u010darka u podru\u010dju mira, transformacije sukoba i ljudskih prava. Zaposlena je u Centru za studije mira i konflikata na Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci te je zamjenica predstojnika Centra. Doktorirala je studije mira na Sveu\u010dili\u0161tu u Bradfordu na temu \u201eOdupiranje podjeli po etni\u010dkim linijama: studija slu\u010daja\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":56110,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56110","url_meta":{"origin":30723,"position":4},"title":"Predavanje Ewe Anne Kumelowski “Partizanska njega: rodno obilje\u017eena iskustva u medicinskom korpusu jugoslavenskih partizana (1941\u20131945)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za historijska istra\u017eivanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu organizira predavanje pod naslovom Partizanska njega: rodno obilje\u017eena iskustva u medicinskom korpusu jugoslavenskih partizana (1941\u20131945). Predavanje \u0107e dr\u017eati Ewa Anna Kumelowski sa In\u0161tituta za novej\u0161o zgodovino iz Ljubljane.\u00a0Moderatorica predavanja \u0107e biti Minela Radu\u0161i\u0107. Predavanje \u0107e se baviti razvojem partizanskog medicinskog korpusa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-1.png?fit=720%2C1002&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-1.png?fit=720%2C1002&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-1.png?fit=720%2C1002&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-1.png?fit=720%2C1002&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":30723,"position":5},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, “ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30723","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30723"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30723\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30727,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30723\/revisions\/30727"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30724"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30723"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30723"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30723"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}