{"id":30691,"date":"2022-03-31T15:31:43","date_gmt":"2022-03-31T15:31:43","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30691"},"modified":"2022-03-31T15:31:43","modified_gmt":"2022-03-31T15:31:43","slug":"secer-posvuda-sedamnaesto-izdanje-manifestacije-moje-tvoje-nase-izlozbom-i-konferencijom-obraduje-temu-povijesne-i-suvremene-vaznosti-secera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30691","title":{"rendered":"\u00ab\u0160e\u0107er posvuda\u00bb: sedamnaesto izdanje manifestacije Moje, tvoje, na\u0161e izlo\u017ebom i konferencijom obra\u0111uje temu povijesne i suvremene va\u017enosti \u0161e\u0107era"},"content":{"rendered":"\n<p>S fokusom na temu \u0161e\u0107era i povijesnu ulogu tog proizvoda u ekonomskim, politi\u010dkim i dru\u0161tvenim previranjima na globalnoj i lokalnoj razini, sedamnaesto izdanje manifestacije <strong>Moje, tvoje, na\u0161e<\/strong> odr\u017eat \u0107e se u organizaciji udruge Drugo more <strong>od 31. o\u017eujka do 2. travnja <\/strong>u prostorima Filodrammatice (Korzo 28\/1, Rijeka), okupljaju\u0107i kroz izlo\u017ebu i konferenciju me\u0111unarodne umjetnike i izlaga\u010de.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160e\u0107er se kao zasla\u0111iva\u010d u Europi pojavio u vrijeme kri\u017earskih ratova, postav\u0161i luksuznom robom koja je imala va\u017eno mjesto u procesima imperijalizma, kolonijalizma, kapitalizma i globalizacije. Austro-Ugarska je u Rijeci polovicom 18. stolje\u0107a otvorila svoju prvu rafineriju \u0161e\u0107era, koja je imala monopol na tr\u017ei\u0161tu carstva. Time je taj mali periferni grad zakora\u010dio u globalne tokove kapitala, ali i mra\u010dne procese tada\u0161nje industrijske proizvodnje, poput prisilnog rada i robovlasni\u0161tva. Prije dvjestotinjak godina, \u0161e\u0107erna repa uzgojena u Europi postala je ozbiljan konkurent \u0161e\u0107ernoj trsci iz tropskih zemalja, \u0161to je utjecalo na procvat europske industrije i potro\u0161nje \u0161e\u0107era. Dana\u0161nja se proizvodnja \u0161e\u0107era ponovno iz Europe vra\u0107a u zemlje poput Brazila i Indije, gdje je radna snaga jeftinija, dok se rad u proizvodnji i dalje odvija u te\u0161kim uvjetima. Vode\u0107i proizvo\u0111a\u010di \u0161e\u0107era su me\u0111unarodne kompanije koje dominiraju tr\u017ei\u0161tem, dok se brojne lokalne tvornice \u0161e\u0107era postupno zatvaraju, \u0161to nije zaobi\u0161lo ni prostor Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>U sklopu programa manifestacije, kolektivna izlo\u017eba <strong>\u0160e\u0107er s istoka <\/strong>ma\u0111arskog kustosa i jednog od izlaga\u010da, <strong>Ferenca Gr\u00f3fa<\/strong>, otvorit \u0107e se u Galeriji Filodrammatica <strong>u \u010detvrtak, 31. o\u017eujka u 18 sati<\/strong>. Kao kaleidoskopsko putovanje po karipskim planta\u017eama, zelenim poljima i ru\u0161evinama europskih tvornica \u0161e\u0107era, izlo\u017eba za polazi\u0161nu to\u010dku uzima karikaturu francuskog crta\u010da <strong>Honor\u00e9a Daumiera<\/strong>, objavljenu 1838. godine u satiri\u010dnom \u010dasopisu <em>Le Charivari<\/em>, na kojoj je prikazana borba debele kontinentalne repe i mr\u0161ave kolonijalne trske za globalnu prevlast. Pored spomenutih, na izlo\u017ebi radove predstavljaju <strong>Ludovic Bernhardt, Luz Blanco, Graciela Carnevale, Samuel Ferretto, Thibaut Gauthier, Chris Marker, Kyo Kim, Matteo Locci, Ilona N\u00e9meth <\/strong>i<strong> Anna Ponchon<\/strong>, te rije\u010dki umjetni\u010dki kolektiv <strong>Fokus Grupa<\/strong>, koji se bavi motivima ropstva i kolonijalizma na slikama izra\u0111enima za rije\u010dku \u0161e\u0107eranu. Izlo\u017eba ostaje otvorena <strong>do 29. travnja<\/strong>, svakim danom osim nedjelje i praznika od 16 do 20 sati, uz besplatan ulaz.<\/p>\n\n\n\n<p>Sagledavaju\u0107i kroz prizmu \u0161e\u0107era povijest brojnih dru\u0161tvenih fenomena i prevrata, otvorenje izlo\u017ebe pratit \u0107e dvodnevna hibridna konferencija <strong>\u0160e\u0107er posvuda<\/strong>, koja \u0107e se, osim u velikoj dvorani Filodrammatice, mo\u0107i u\u017eivo pratiti putem Facebook i YouTube stranice Drugog mora. <strong>U petak, 1. travnja<\/strong>, na rasporedu su tematski paneli pod nazivom <em>Mapiranje<\/em> (u 17 sati) i <em>Dekolonizacija periferija<\/em> (u 19 sati), u okviru kojih \u0107e izlaganja odr\u017eati professor emeritus sociologije <strong>Dale W. Tomich<\/strong> (Sveu\u010dili\u0161te Binghamton, New York), umjetnik i kustos <strong>Ferenc Gr\u00f3f<\/strong>, povjesni\u010darka i kulturologinja <strong>Catherine Baker<\/strong> (Sveu\u010dili\u0161te Hull, UK), osniva\u010di i voditelji centra za suvremenu umjetnost &lt; rotor &gt; iz Graza <strong>Anton Lederer<\/strong> i <strong>Margarethe Makovec<\/strong>, te umjetni\u010dka skupina <strong>Fokus Grupa<\/strong> (Iva Kova\u010d i Elvis Krstulovi\u0107), koja je osmislila program konferencije. Drugog dana, <strong>u subotu 2. travnja<\/strong> s po\u010detkom u 11 sati, na panelu pod nazivom <em>Rad \u0161e\u0107era<\/em> prezentacije \u0107e odr\u017eati britanski slobodni arhivar <strong>Kolya Abramsky<\/strong>, argentinska umjetnica i nekada\u0161nja \u010dlanica umjetni\u010dke skupine <em>Grupo de Arte de Vanguardia de Rosario<\/em> <strong>Graciela Carnevale<\/strong>,i slova\u010dka umjetnica i kustosica <strong>Ilona N\u00e9meth<\/strong>, pokreta\u010dica projekta <em>Eastern Sugar<\/em> koji se bavi istra\u017eivanjem povijesti i postupnim nestajanjem slova\u010dke industrije \u0161e\u0107era. Konferencija \u0107e biti na engleskom jeziku, a dio govornika svoja \u0107e izlaganja odr\u017eati putem videolinka. Ulaz je slobodan.<\/p>\n\n\n\n<p>Program manifestacije podr\u017eali su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te Odjel za kulturu Grada Rijeke. Vi\u0161e o sudionicima programa, izlo\u017eenim radovima i sadr\u017eaju konferencije saznajte na internetskoj stranici udruge <a href=\"http:\/\/drugo-more.hr\/moje-tvoje-nase-2022\/\">Drugo more<\/a>, koja je korisnik financijske podr\u0161ke Zaklade Kultura nova.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>MOJE, TVOJE, NA\u0160E: \u0160E\u0106ER POSVUDA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Filodrammatica, Korzo 28\/1, Rijeka<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>izlo\u017eba <strong>\u0160e\u0107er s istoka<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>31. 3. \u2013 29. 4. 2022.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; kustos: <strong>Ferenc Gr\u00f3f<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; izla\u017eu: <strong>Ludovic Bernhardt, Luz Blanco<\/strong>, <strong>Graciela Carnevale<\/strong>,<strong> Samuel Ferretto<\/strong>, <strong>Thibaut Gauthier, Ferenc Gr\u00f3f<\/strong>, <strong>Fokus Grupa, Chris Marker<\/strong>, <strong>Kyo Kim,<\/strong> <strong>Matteo Locci<\/strong>, <strong>Ilona N\u00e9meth,<\/strong> <strong>Anna Ponchon<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; radno vrijeme galerije: <strong>pon-sub od 16 do 20 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>hibridna konferencija <strong>\u0160e\u0107er posvuda<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>1. \u2013 2. 4. 2022.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>petak, 1. 4. 2022.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>17:00 \u2013 PANEL 1: Mapiranje (sudjeluju: <strong>Dale W. Tomich, Ferenc Gr\u00f3f<\/strong>)<\/p>\n\n\n\n<p>19:00 \u2013 PANEL 2: Dekolonizacija periferija (sudjeluju: <strong>Catherine Baker, Anton Lederer &amp; Margarethe Markovec, Fokus Grupa<\/strong>)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>&#8211; subota, 2. 4. 2022.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>11:00 \u2013 PANEL 3: Rad \u0161e\u0107era (sudjeluju: <strong>Kolya Abramsky, Graciela Carnevale,&nbsp;Ilona Nemeth<\/strong>)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>* <\/strong>konferencija je na engleskom jeziku<strong><br>* <\/strong>osim u prostoru Filodrammatice, konferenciju je mogu\u0107e u\u017eivo pratiti putem <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/drugomore\">Facebook<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UC3XgL8QBWqNDGb-ltZzCDtw\">YouTube<\/a> stranice Drugog mora<\/p>\n\n\n\n<p>Organizator: Drugo more<\/p>\n\n\n\n<p>Program podr\u017eali: Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Rijeka &#8211; Odjel za kulturu<\/p>\n\n\n\n<p>Drugo more je korisnik financijske podr\u0161ke Zaklade Kultura nova<\/p>\n\n\n\n<p>Prostorima Filodrammatice upravlja Savez udruga Molekula<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/radio.hrt.hr\/radio-rijeka\/kultura\/izlozba-i-konferencija-moje-tvoje-nase-secer-posvuda-6444075\">https:\/\/radio.hrt.hr\/radio-rijeka\/kultura\/izlozba-i-konferencija-moje-tvoje-nase-secer-posvuda-6444075<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/mracna-strana-proizvodnje-secera-tema-je-ovogodisnjeg-rijeckog-festivala-moje-tvoje-nase-20220329\/print\">https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/mracna-strana-proizvodnje-secera-tema-je-ovogodisnjeg-rijeckog-festivala-moje-tvoje-nase-20220329\/print<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-novi-list\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"m8C2h9wBIp\"><a href=\"https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/ostalo-kultura\/u-fokusu-ovogodisnjeg-izdanja-manifestacije-moje-tvoje-nase-bit-ce-secer\/\">U fokusu ovogodi\u0161njeg izdanja manifestacije &#8220;Moje, tvoje, na\u0161e&#8221; bit \u0107e &#8211; \u0161e\u0107er<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;U fokusu ovogodi\u0161njeg izdanja manifestacije &#8220;Moje, tvoje, na\u0161e&#8221; bit \u0107e &#8211; \u0161e\u0107er&#8221; &#8212; Novi list\" src=\"https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/ostalo-kultura\/u-fokusu-ovogodisnjeg-izdanja-manifestacije-moje-tvoje-nase-bit-ce-secer\/embed\/#?secret=m8C2h9wBIp\" data-secret=\"m8C2h9wBIp\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30692,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3,9],"tags":[],"class_list":["post-30691","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/Vedute-iz-palacce-Trsccansko-rijecke-privilegirane-kompanije.jpg?fit=1920%2C1080&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":30691,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":30691,"position":1},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":30691,"position":2},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":30691,"position":3},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":30691,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53099,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53099","url_meta":{"origin":30691,"position":5},"title":"Sajam pri Starom gradu u Konj\u0161\u010dini odr\u017eava se i ove godine","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 16. svibnja odr\u017eat \u0107e se 17. Sajam pri Starom gradu u Konj\u0161\u010dini. Organizator ovog tradicionalnog doga\u0111aja koji svake godine privu\u010de brojne posjetitelje je Udruga Grofovija Konjski, uz pokroviteljstvo Op\u0107ine Konj\u0161\u010dina. Sajam o\u017eivljava povijesnu borbu vitezova pri konj\u0161\u010dinskom Starom gradu, a za cilj ima o\u010duvanje spomena na veliku bitku\u2026","rel":"","context":"U &quot;Manifestacije o\u017eivljene povijesti&quot;","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Stari-grad-Konjscina-sajam.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Stari-grad-Konjscina-sajam.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Stari-grad-Konjscina-sajam.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Stari-grad-Konjscina-sajam.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Stari-grad-Konjscina-sajam.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30691","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30691"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30691\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30693,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30691\/revisions\/30693"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30692"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30691"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30691"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30691"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}