{"id":30675,"date":"2022-03-31T12:58:34","date_gmt":"2022-03-31T12:58:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30675"},"modified":"2022-03-31T13:02:05","modified_gmt":"2022-03-31T13:02:05","slug":"petra-niksic-prikaz-kataloga-izlozbe-lobor-ranosrednjovjekovno-srediste-moci-20-godina-arheoloskih-istrazivanja-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30675","title":{"rendered":"Petra Nik\u0161i\u0107 – prikaz kataloga izlo\u017ebe – Kre\u0161imir Filipec, Maja Bun\u010di\u0107 (ur.), “Lobor \u2013 ranosrednjovjekovno sredi\u0161te mo\u0107i: 20 godina arheolo\u0161kih istra\u017eivanja”, 2021."},"content":{"rendered":"\n

Kre\u0161imir Filipec, Maja Bun\u010di\u0107 (ur.), Lobor \u2013 ranosrednjovjekovno sredi\u0161te mo\u0107i: 20 godina arheolo\u0161kih istra\u017eivanja. Katalog izlo\u017ebe<\/em>, Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu, Arheolo\u0161ki zavod Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Centar za ranosrednjovjekovna istra\u017eivanja Zagreb \u2013 Lobor, Zagreb 2021, 233 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba \u201eLobor \u2013 ranosrednjovjekovno sredi\u0161te mo\u0107i: 20 godina arheolo\u0161kih istra\u017eivanja\u201c osmi\u0161ljena je kao suradnja Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu, Arheolo\u0161kog zavoda Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Centra za ranosrednjovjekovna istra\u017eivanja Zagreb \u2013 Lobor kako bi javnosti bili prezentirani rezultati arheolo\u0161kih istra\u017eivanja lokaliteta uz sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Gorske u Loboru (Hrvatsko zagorje) koji traju gotovo u kontinuitetu od 1998. godine. Voditelj arheolo\u0161kih istra\u017eivanja lokaliteta u Loboru, kao i \u010detverogodi\u0161njeg projekta Hrvatske zaklade za znanost \u201eLobor \u2013 ranosrednjovjekovno sredi\u0161te mo\u0107i\u201c, \u010diji je zavr\u0161etak izlo\u017eba trebala obilje\u017eiti, je prof. dr. sc. Kre\u0161imir Filipec. Rezultati arheolo\u0161kih istra\u017eivanja i ranije su predstavljani manjim izlo\u017ebama, izlaganjima, predavanjima, znanstvenim, stru\u010dnim i popularnim radovima, ali ova izlo\u017eba prvi \u0107e puta na jednom mjestu predstaviti razne aspekte svakodnevnog \u017eivota stanovni\u0161tva s lokaliteta u Loboru, koji su rezultat interpretacije kompleksne stratigrafije lokaliteta i nalaza kamenih spomenika, nakita i dijelova no\u0161nje, oru\u0111a i oru\u017eja, kerami\u010dkih posuda, novca, nabo\u017enih predmeta i drugih zna\u010dajnih predmeta. Katalog izlo\u017ebe podijeljen je na 9 ve\u0107ih poglavlja s potpoglavljima i katalo\u0161ke jedinice. Autor teksta prvih sedam poglavlja je Kre\u0161imir Filipec, osmog poglavlja Ana Azinovi\u0107 Bebek, a devetog Tomislav Bili\u0107 i Miroslav Na\u0111. Katalo\u0161ke jedinice izradili su Ana Azinovi\u0107 Bebek, Tomislav Bili\u0107, Maja Bun\u010di\u0107, Dino Demicheli, Ivan Drni\u0107, Kre\u0161imir Filipec, Mirja Jarak, Miroslav Na\u0111 i Petra Nik\u0161i\u0107. Urednici kataloga su Kre\u0161imir Filipec i Maja Bun\u010di\u0107, a izdava\u010di Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu, Arheolo\u0161ki zavod Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Centar za ranosrednjovjekovna istra\u017eivanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Hrvatske zaklade za znanost (u sklopu projekta LearlyCoP IP-2016-06-6622) i Triglav osiguranja d.d.<\/p>\n\n\n\n

U prvom poglavlju opisan je polo\u017eaj op\u0107ine Lobor i lokaliteta Majka Bo\u017eja Gorska. Istaknuta je strate\u0161ka va\u017enost tog lokaliteta na dobro za\u0161ti\u0107enom povi\u0161enom pola\u017eaju na ju\u017enim obroncima Ivan\u0161\u010dice, uz potok koji danas nosi ime Rieka. Spomenuto je postojanje lokalne cestovne komunikacije koja je u antici spajala Sisciju i Petovionu, a nabrojani su i slabije istra\u017eeni lokaliteti i slu\u010dajni nalazi koji dokazuju postojanje te komunikacije. Uz va\u017enost cestovnih komunikacija, istaknut je i ekonomski zna\u010daj zlatarskog polja na \u010dijem je sjevernom kraju smje\u0161ten lokalitet u Loboru. Dodatna gospodarska prednost polo\u017eaja na obroncima Ivan\u0161\u010dice bila je i eksploatacija kamena u neposrednoj blizini lokaliteta. Osim samoga lokaliteta uz sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Gorske, navedeno je jo\u0161 nekoliko pozicija koje su s njim povezane (gradina Zagaj, Pavlova pe\u0107ina, \u010cerni\u0161evina i Trg).<\/p>\n\n\n\n

U drugom poglavlju predstavljena je kratka povijest istra\u017eivanja arheolo\u0161kog lokaliteta uz sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Gorske i drugih polo\u017eaja u neposrednoj blizini. Navedeni su najzna\u010dajniji doga\u0111aji vezani uz pronalaske na tom podru\u010dju, kao \u0161to su slu\u010dajni nalaz rimskog nadgrobnog spomenika (stele Marka Kokceja Superijana i Valerija Lucilijana) sredinom 19. st., konzervatorski radovi na crkvi Majke Bo\u017eje Gorske sredinom 20. st. i terenski pregled M. Gorenca sedamdesetih godina 20. st. Napomenuto je da je lokalitet pretrpio i zna\u010dajnu devastaciju prilikom razli\u010ditih izgradnji, pregradnji i kopanja bez nadzora. Na poticaj Regionalnog zavoda za za\u0161titu spomenika kulture, Arheolo\u0161ki zavod Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zapo\u010deo je 1998. godine arheolo\u0161ka istra\u017eivanja pod vodstvom prof. dr. sc. Kre\u0161imira Filipca. Ukratko su opisane kampanje arheolo\u0161kih istra\u017eivanja koje su gotovo u kontinuitetu provo\u0111ene do 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107e poglavlje, ujedno i najkra\u0107e poglavlje, posve\u0107eno je pretpovijesnom razdoblju na loborskoj gradini. Najstariji ulomci pripadaju posudama tzv. litzenske keramike iz ranog bron\u010danog doba, a primije\u0107eni su i tragovi naseljavanja iz vremena kulture grobnih humaka. Zna\u010dajna gra\u0111evinska aktivnost potje\u010de iz vremena kulture polja sa \u017earama, dok je istoj kulturi pripadalo i paljevinsko groblje utvr\u0111eno uz sakristiju. Hal\u0161tatskoj fazi gradine pripada nekoliko naseobinskih objekata, a veliki gra\u0111evinski radovi jo\u0161 jednom su poduzeti u kasnolatenskoj fazi, to\u010dnije u 2. i 1. st. pr. Kr. Detaljno su interpretirani nalazi koji se mogu pripisati tom vremenu te je iznesena i mogu\u0107nost postojanja keltskog sveti\u0161ta i kasnijeg rimskog hrama na dominantnom mjestu na gradini, gdje je u kasnoj antici smje\u0161tena ranokr\u0161\u0107anska crkva sa zgradom krstionice.<\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrto poglavlje bavi se razdobljima antike i kasne antike u Loboru. Ukratko je obja\u0161njena pripadnost loborskog podru\u010dja Iliriku, Panoniji i na kraju Sredozemnom Noriku i povezanost lokaliteta u Loboru s teritorijem Petovione. Nagla\u0161ena je i razlika izme\u0111u slabijeg intenziteta \u017eivota na loborskoj gradini tijekom 1. i 2. st. i ja\u010deg intenziteta od 3. do 6. st., \u0161to se povezuje s provalama Kvada i Markomana, kao i sve nemirnijim i nesigurnijim vremenima kasne antike. Pretpovijesna gradina u kasnoj antici pretvorena je u utvr\u0111eno visinsko naselje. U sklopu ovog poglavlja, u zasebnom potpoglavlju, predstavljen je dobro poznati nadgrobni spomenik iz sredi\u0161ta dana\u0161njeg Lobora, stela Marka Kokceja Superijana i Valerija Lucilijana, te su opisani i nalazi paljevinskih grobova prona\u0111enih u blizini kao i spolija raznih dijelova nadgrobnih spomenika, edikula i stela, koji su prona\u0111eni uzidani u crkvu Majke Bo\u017eje Gorske, a vjerojatno su pripadali nekropoli u nizini. Dio poglavlja je i potpoglavlje o dijelovima anti\u010dkih kipova, odnosno glavi i donjem dijelu s postoljem jednoga kipa, mo\u017eda kipa bo\u017eice Dijane, i postolju drugoga kipa. Posebno poglavlje posve\u0107eno je svim ostalim anti\u010dkim kamenim spomenicima, odnosno ulomcima stela i edikula, a nazna\u010dena je i njihova sekundarna upotreba.<\/p>\n\n\n\n

U petom poglavlju detaljnije je opisano kasnoanti\u010dko utvr\u0111eno visinsko naselje uz sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Gorske u Loboru. Poseban naglasak stavljen je na arhitektonske ostatke ranokr\u0161\u0107anske crkve s odvojenom zgradom krstionice iz 5. i 6. st. koja je znatno o\u0161te\u0107ena kasnijim gradnjama i kopanjem raka. Jednobrodna crkva najve\u0107im se dijelom nalazi ispod dana\u0161nje crkve \u010dija unutra\u0161njost nije istra\u017eivana pa je ovdje ipak najve\u0107i naglasak na oktogonalnoj zgradi krstionice s heksagonalnim krsnim zdencem. Predstavljeno je i kasnoanti\u010dko naselje, za koje se pretpostavlja da se najve\u0107im dijelom nalazilo na mjestu dana\u0161njeg zaselka Horvati, \u0161to se povezuje i s rezultatima terenskog pregleda M. Gorenca. Spominju se i kasnoanti\u010dke gra\u0111evine u blizini krstionice, s ju\u017ene strane ranokr\u0161\u0107anske crkve i na jugozapadnoj strani lokaliteta. Uz crkvu i stambene objekte, dio naselja u kasnoj antici \u010dinilo je i groblje pa je u nastavku opisano nekoliko kasnoanti\u010dkih grobova i grobnih priloga te je predstavljena njihova potencijalna povezanost s doseljenim germanskim skupinama. Kraj \u017eivota na kasnoanti\u010dkom visinskom naselju nije sasvim jasan pa je izneseno nekoliko mogu\u0107nosti zavr\u0161etka kasnoanti\u010dke faze lokaliteta izme\u0111u sredine 6. i po\u010detka 7. st.<\/p>\n\n\n\n

\u0160esto poglavlje, koje \u010dini glavninu tekstualnog dijela kataloga, posve\u0107eno je srednjovjekovnom razdoblju na lokalitetu Lobor \u2013 Majka Bo\u017eja Gorska. U prvom je potpoglavlju predstavljeno slavensko paljevinsko groblje za \u010dije se postojanje zna od otkri\u0107a kerami\u010dkog lonca s ostacima gara, pepela i \u017eivotinjskih kostiju. Ostali su grobovi uni\u0161teni pa su od njih ostali samo predmeti deformirani izlaganjem vatri. Idu\u0107e potpoglavlje govori o frana\u010dkoj okupaciji loborske gradine, djelovanju akvilejskih misionara i vremenu poja\u010dane izgradnje koje je uslijedilo. Iznesena je teorija da je, uz Sisak, crkveno sredi\u0161te u Loboru bilo jedno od najzna\u010dajnijih mjesta misijskog prostora u Panoniji. Povezano s ranije spomenutim, naredna dva potpoglavlja vezana su uz utvr\u0111ivanje ranosrednjovjekovnog naselja i izgradnju drvene jednobrodne crkve s pravokutnom apsidom i trijemom od koje su ostali brojni kanali i rupe od stupova, a vrijeme gradnje datirano je izme\u0111u 780. i 890. godine. Uz arheolo\u0161ka iskopavanja na mjestu gdje je bila drvena crkva ve\u017eu se i nalazi nekoliko stotina ukra\u0161enih ko\u0161tanih plo\u010dica koje su u posebnom potpoglavlju interpretirane kao dijelovi oplate drvenog relikvijara, najstarijeg sakralnog predmeta crkvenog inventara s podru\u010dja srednjovjekovne Sisa\u010dke biskupije. Sljede\u0107e potpoglavlje posve\u0107eno je predromani\u010dkoj bazilici koja je podignuta istovremeno s drvenom crkvom ili koje desetlje\u0107e nakon nje na mjestu ranokr\u0161\u0107anske crkve. Uz arhitektonske ostatke predromani\u010dke bazilike, predstavljeni su i brojni ulomci kamenog crkvenog namje\u0161taja i arhitektonske plastike koji su pripadali toj bazilici. Oko predromani\u010dke bazilike nalazilo se veliko groblje, a posebno je potpoglavlje o presvo\u0111enoj grobnici u predvorju predromani\u010dke bazilike. Osteolo\u0161ki ostaci mu\u0161karca iz te grobnice detaljno su analizirani te je izra\u0111ena i facijalna rekonstrukcija. Pokazano je da su na groblju oko predromani\u010dke bazilike najprije sahranjivani predstavnici bogatijih slojeva, a zatim i ostali \u010dlanovi zajednice. Groblje je postojalo u kontinuitetu od 9. do sredine 19. st. i izdvojeno je pet glavnih faza, uz onu iz ranokr\u0161\u0107anskog vremena. U idu\u0107em potpoglavlju obra\u0111ena je kasnoromani\u010dka crkva koja se nalazi ispod postoje\u0107e goti\u010dke crkve, a datirana je od prijelaza iz 12. u 13. st. do po\u010detka 15. st., odnosno u vrijeme poja\u010dane gradnje crkava na podru\u010dju Zagreba\u010dke biskupije.  <\/p>\n\n\n\n

U sedmom poglavlju ukratko je opisano goti\u010dko sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Gorske u Loboru, koje se u povijesnim izvorima spominje tek 1639. godine. Navedene su i sve kasnije intervencije, obnove i dogradnje sveti\u0161ta, kao i vojna uloga koju su crkva i cinktor koji ju okru\u017euje imali u Drugom svjetskom ratu.  <\/p>\n\n\n\n

Osmo poglavlje posve\u0107eno je nabo\u017enim predmetima iz novovjekovnih grobova uz sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Gorske. Rije\u010d je o hodo\u010dasni\u010dkim privjescima, brevarima, krunicama, medaljicama i kri\u017eevima za koje su analogije prona\u0111ene na podru\u010dju Bavarske, Austrije, Italije, Slovenije, \u010ce\u0161ke i Moravske. Istaknuta je zasad nejasna odsutnost medaljica s likom Majke Bo\u017eje Gorske, ali i iznesena teorija o nezainteresiranosti lokalnog stanovni\u0161tva za sahranjivanjem s medaljicama lokalnog sveti\u0161ta. Vjernici iz Lobora zasigurno su \u0161tovali svoju za\u0161titnicu, a tome mo\u017eda svjedo\u010de dva hodo\u010dasni\u010dka privjeska s prikazima Marije u zvonolikom pla\u0161tu sa \u017eezlom u ruci.<\/p>\n\n\n\n

Deveto, odnosno posljednje poglavlje obra\u0111uje numizmati\u010dke nalaze. Istaknuto je da je na lokalitetu u Loboru prona\u0111en 181 primjerak kovanica od kasnolatenskog vremena do 20. st., a prezentiran je izbor najzna\u010dajnijih i najbolje sa\u010duvanih nalaza. Najstariji primjerak je tauri\u0161\u0107anski obol datiran od kraja prve polovice 2. do kraja 1. st. pr. Kr. Ranijem rimskom razdoblju pripada Trajanov sestercij datiran od 108. do 110. godine, ali vjerojatno u kasnijoj upotrebi. \u010ce\u0161\u0107i je rimski novac 3. do 5. st. koji je prepoznat unato\u010d lo\u0161oj o\u010duvanosti. Hijat u nov\u010danim nalazima zabilje\u017een je od kasne antike do prijelaza iz 10. u 11. st. Nakon toga na lokalitetu su zabilje\u017eeni primjerci novca ugarskih kraljeva i slavonskih banova, kao i novca s podru\u010dja Svetog Rimskog Carstva. Istaknut je i nalaz dubrova\u010dkih dinari\u0107a u sekundarnoj upotrebi.<\/p>\n\n\n\n

Opse\u017ean katalog sastavljen je od 186 katalo\u0161kih jedinica, u kojima je prezentirano 235 predmeta. Katalo\u0161ke jedinice podijeljene su u vi\u0161e cjelina prema njihovoj kronolo\u0161koj pripadnosti, osim cjeline u kojoj se obra\u0111uje numizmati\u010dka gra\u0111a bez obzira na njezinu dataciju.  <\/p>\n\n\n\n

Pretpovijesnom razdoblju pripada svega 8 predmeta u isto toliko katalo\u0161kih jedinica i ono predstavlja najmanje zastupljeno razdoblje u ovom katalogu. Rije\u010d je o ulomcima kerami\u010dkih posuda i bron\u010danim dijelovima nakita i no\u0161nje (igla, fibula, narukvica) koji pripadaju vremenu ranog bron\u010danog doba (litzenska keramika), kulturi polja sa \u017earama, hal\u0161tatskoj i latenskoj kulturi. Katalo\u0161ke jedinice za predmete ovog razdoblja izradili su K. Filipec, I. Drni\u0107 i P. Nik\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Tri cjeline pripadaju razdobljima antike i kasne antike. U cjelini o kasnoj antici prezentirano je 14 predmeta u 10 katalo\u0161kih jedinica. Bron\u010dani i \u017eeljezni predmeti koji su pripadali dijelovima nakita i no\u0161nje, oru\u0111a i oru\u017eja datirani su od 2. do 6. st. Katalo\u0161ke jedinice za metalne predmete kasne antike izradio je K. Filipec. Posebna cjelina posve\u0107ena je anti\u010dkom kerami\u010dkom posu\u0111u. Predstavljeno je 25 posuda u isto toliko katalo\u0161kih jedinica. Rije\u010d je o ulomcima anti\u010dkog i kasnoanti\u010dkog kerami\u010dkog posu\u0111a datiranog od 2. do 6. st. koji pripadaju sljede\u0107im skupinama: terra sigillata<\/em>, imitacije ARS keramike, original LRC keramike, Pannonische Glanztonware<\/em>, keramika s crnom prevlakom i ugla\u010danim ukrasom, keramika s crvenom prevlakom, glazirana keramika, keramika s ugla\u010danim ukrasom, keramika s pe\u010datiranim ukrasom, posude s prikazom lica, redukcijski pe\u010dena fina keramika, gruba keramika s premazom i bez njega. Katalo\u0161ke jedinice anti\u010dkog kerami\u010dkog posu\u0111a izradila je P. Nik\u0161i\u0107. U zasebnoj cjelini obra\u0111eni su anti\u010dki kameni spomenici datirani od 2. do 4. st. Obra\u0111eno je 11 predmeta u 10 katalo\u0161kih jedinica. Radi se ve\u0107inom o ulomcima anti\u010dkih nadgrobnih spomenika, poput stela i edikula, i ulomcima jednog kipa i postolja za drugi kip. Ovi su spomenici na lokalitetu Lobor \u2013 Majka Bo\u017eja Gorska prona\u0111eni kao spolije ili u \u0161uti. Katalo\u0161ke jedinice anti\u010dkih kamenih spomenika izradili su K. Filipec i D. Demicheli.<\/p>\n\n\n\n

Dvije cjeline posve\u0107ene su razdoblju srednjeg vijeka, prva od njih predromani\u010dkim kamenim spomenicima. S 45 predmeta u isto toliko katalo\u0161kih jedinica \u010dini drugu najve\u0107u cjelinu kataloga. Predromani\u010dki kameni crkveni namje\u0161taj i arhitektonska plastika (ulomci pluteja, zabata, arhitrava, pilastara, lukova, greda i trabeacije oltarne pregrade, kapitela, imposta, stubi\u0107a, ciborija, ambona, dovratnika, doprozornika, tranzene, \u0161kropionice, kustodije i oltarne plo\u010de) datirani su od 9. do 13. st. iako su neki od njih prera\u0111eni od anti\u010dkih i ranokr\u0161\u0107anskih kamenih spomenika. Katalo\u0161ke jedinice predromani\u010dkih kamenih spomenika izradili su K. Filipec i M. Jarak. Razdoblju srednjeg vijeka pripada i cjelina o sitnim, pokretnim nalazima. U njoj su obra\u0111ena 84 predmeta u 38 katalo\u0161kih jedinica i to ju \u010dini najve\u0107om cjelinom kataloga. Rije\u010d je prete\u017eno o dijelovima nakita i no\u0161nje (nau\u0161nice, kari\u010dice, prstenje, perle i ogrlice, igle, kop\u010de, fibula, pojasni jezi\u010dac, kukica, gumbi, aplike, privjesci, praporac), ali obra\u0111eni su i jedan kerami\u010dki lonac, brojni ulomci ko\u0161tane oplate drvenog relikvijara i vrh stijele. Predmeti iz ove cjeline datirani su od 1. do 18. st., s tim da su anti\u010dki predmeti prona\u0111eni u srednjovjekovnom kontekstu. Katalo\u0161ke jedinice srednjovjekovnih predmeta izradili su K. Filipec i M. Bun\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Novovjekovnom razdoblju pripadaju olovni, kositreni, bakreni i bron\u010dani predmeti, neki sa staklenim umetcima, prete\u017eno nabo\u017enog karaktera (hodo\u010dasni\u010dki privjesci, obi\u010dni privjesci, privjesci u obliku gr\u010dkog i latinskog kri\u017ea, srcoliki privjesak, ovalne i viti\u010daste medaljice, kop\u010dice, prsten), koji su datirani do 16. do 20. st. Predstavljeno je 20 predmeta u isto toliko katalo\u0161kih jedinica koje je izradila A. Azinovi\u0107 Bebek.<\/p>\n\n\n\n

Jedina cjelina u kojoj su obra\u0111eni predmeti prema vrsti, a ne razdoblju, odnosi se na numizmati\u010dke nalaze. Obra\u0111eno je 28 predmeta u istom broju katalo\u0161kih jedinica. Predstavljeni su tauri\u0161\u0107anski obol iz 2. \u2013 1. st. pr. Kr., sesterciji Trajana i Maksimina I, antoninijan Klaudija II, denar Severine, radijat Dioklecijana, num Konstantina I, AE4 Gracijana i Arkadija, denari ugarskih kraljeva Stjepana I, Ladislava I, Matije Korvina, Ferdinanda I i Matije II, denari (tzv. banovci) Andrije III i Karla I te srebrni novac kovan u Donjoj Austriji, Koru\u0161koj, Passauu, Salzburgu, Tirolu i Dubrovniku datiran od 15. do 17. st. Katalo\u0161ke jedinice numizmati\u010dkih nalaza izradili su T. Bili\u0107 i M. Na\u0111.<\/p>\n\n\n\n

Posebnost ovoga kataloga izlo\u017ebe jest da on zna\u010dajno prethodi samoj izlo\u017ebi \u010dije je otvorenje trebalo biti u rujnu 2020. godine. Izlo\u017ebene prostorije Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu, smje\u0161tene u pala\u010di Vranyczany-Hafner, nisu otvorene za javnost jer je pala\u010da te\u0161ko o\u0161te\u0107ena u zagreba\u010dkom potresu u o\u017eujku 2020. godine. U tijeku su radovi strukturne obnove pala\u010de pa jo\u0161 uvijek nije mogu\u0107e sa sigurno\u0161\u0107u planirati datum otvorenja izlo\u017ebe. Stoga je odlu\u010deno da se rezultati arheolo\u0161kih istra\u017eivanja i rada na projektu \u201eLobor \u2013 ranosrednjovjekovno sredi\u0161te mo\u0107i\u201c prezentiraju prvo katalogom, a nakon toga i izlo\u017ebom uz stru\u010dna vodstva, predavanja i radionice kada za to budu ostvareni uvjeti. Planirano je da izlo\u017eba zatim bude postavljena i u drugim muzejima u Hrvatskoj i inozemstvu, a ovaj \u0107e katalog tada biti, kako je prvotno i zami\u0161ljeno, popratni materijal za upotpunjavanje do\u017eivljaja izlo\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n

Petra Nik\u0161i\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-30675","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30675","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30675"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30675\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30680,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30675\/revisions\/30680"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30675"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30675"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30675"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}