{"id":30627,"date":"2022-03-28T18:44:46","date_gmt":"2022-03-28T18:44:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30627"},"modified":"2022-03-28T18:47:12","modified_gmt":"2022-03-28T18:47:12","slug":"predstavljena-knjiga-bozene-vranjes-soljan-dalmacija-stoljece-povijesnih-i-demografskih-mijena-1815-1918-u-dubrovniku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30627","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga Bo\u017eene Vranje\u0161-\u0160oljan \u201eDalmacija. Stolje\u0107e povijesnih i demografskih mijena (1815. \u2013 1918.)\u201c u Dubrovniku"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U organizaciji Studija Povijest Jadrana i Mediterana Sveu\u010dili\u0161ta u Dubrovniku odr\u017eano je u petak, 25. o\u017eujka 2022. predstavljanje knjige Bo\u017eene Vranje\u0161-\u0160oljan \u201eDalmacija. Stolje\u0107e povijesnih i demografskih mijena (1815. \u2013 1918.)\u201c i razgovor s autoricom koji je vodila Irena Ip\u0161i\u0107. Op\u0161irnije u nastavku.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Predstavljena vrijedna knjiga o Dalmaciji, povijesti i demografiji 19. stolje\u0107a. Vranje\u0161-\u0160oljan: Sva sam znanja utkala tu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/predstavljena-vrijedna-knjiga-o-dalmaciji-povijesti-i-demografiji-19-stoljeca-vranjes-soljan-sva-sam-znanja-utkala-tu\">https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/predstavljena-vrijedna-knjiga-o-dalmaciji-povijesti-i-demografiji-19-stoljeca-vranjes-soljan-sva-sam-znanja-utkala-tu<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Stotinu godina povijesti Dalmacije u vrijednom djelu autorice Bo\u017eene Vranje\u0161-\u0160oljan<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-dulist\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"NI4fLTSNvC\"><a href=\"https:\/\/dulist.hr\/stotinu-godina-povijesti-dalmacije-u-vrijednom-djelu-autorice-bozene-vranjes-soljan\/758990\/\">Stotinu godina povijesti Dalmacije u vrijednom djelu autorice Bo\u017eene Vranje\u0161-\u0160oljan<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Stotinu godina povijesti Dalmacije u vrijednom djelu autorice Bo\u017eene Vranje\u0161-\u0160oljan&#8221; &#8212; DuList\" src=\"https:\/\/dulist.hr\/stotinu-godina-povijesti-dalmacije-u-vrijednom-djelu-autorice-bozene-vranjes-soljan\/758990\/embed\/#?secret=PklaSweTJ6#?secret=NI4fLTSNvC\" data-secret=\"NI4fLTSNvC\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30630,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-30627","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/Promocija-knjige.jpg?fit=1440%2C1078&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":30627,"position":0},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, &#8220;Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":30627,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":30627,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin &#8220;Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika&#8221; u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":56114,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56114","url_meta":{"origin":30627,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga \u201eRije\u010dka bolnica: pri\u010da o bogatoj tradiciji i sna\u017enoj ambiciji\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"Na Medicinskom fakultetu u Rijeci predstavljena je knjiga \u201eRije\u010dka bolnica: pri\u010da o bogatoj tradiciji i sna\u017enoj ambiciji\u201c, koja donosi sveobuhvatan pregled povijesti bolni\u010dkoga zdravstva u Rijeci, razvoja Klini\u010dkog bolni\u010dkog centra Rijeka te njegova sada\u0161njeg stanja i perspektiva budu\u0107eg razvoja. U stvaranju knjige sudjelovali su sada\u0161nji i nekada\u0161nji djelatnici KBC-a Rijeka:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Rijecka-bolnica-scaled.jpg?fit=1200%2C621&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Rijecka-bolnica-scaled.jpg?fit=1200%2C621&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Rijecka-bolnica-scaled.jpg?fit=1200%2C621&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Rijecka-bolnica-scaled.jpg?fit=1200%2C621&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Rijecka-bolnica-scaled.jpg?fit=1200%2C621&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52862","url_meta":{"origin":30627,"position":4},"title":"Ljiljana Dobrov\u0161ak, &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Ljiljane Dobrov\u0161ak \"Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla\". U knjizi je iznesen sintetski pregled doprinosa pojedinaca \u017eidovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stolje\u0107a pa sve do stvaranja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Dodatne obavijesti: https:\/\/www.nacional.hr\/prve-tvornice-zidovi-su-ovdje-pokrenuli-industriju-moraju-ostati-dio-hrvatske-kulture\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak.webp?fit=500%2C750&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55422,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55422","url_meta":{"origin":30627,"position":5},"title":"Predstavljanje zbornika &#8220;Tamo gdje po\u010dinje more: ogledi o povijesti Lastova&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Op\u0107ina Lastovo i Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku pozivaju na predstavljanje knjige \"Tamo gdje po\u010dinje more: ogledi o povijesti Lastova\" u petak, 25. rujna 2026. u 20 sati ispred crkve sv. Kuzme i Damjana. Knjigu \u0107e predstaviti Lovro Kun\u010devi\u0107 i Vedran Stojanovi\u0107. Tamo gdje po\u010dinje more. Ogledi o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30627","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30627"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30627\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30632,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30627\/revisions\/30632"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30630"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30627"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30627"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}