{"id":30513,"date":"2022-03-22T23:00:46","date_gmt":"2022-03-22T23:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30513"},"modified":"2022-03-22T23:00:46","modified_gmt":"2022-03-22T23:00:46","slug":"guzel-jahina-esalon-za-samarkand","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30513","title":{"rendered":"Guzel Jahina, \u201cE\u0161alon za Samarkand\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Listopad je 1923. Gra\u0111anski rat u Rusiji tek je zavr\u0161io i sa sobom donio siroma\u0161tvo, glad i bolesti. Na ulicama Kazanja vlada kaos, stotine se besku\u0107nika slijevaju u grad tra\u017ee\u0107i spas. Djeca su najvi\u0161e pogo\u0111ena, stoga su vlasti odlu\u010dile dio njih evakuirati iz Kazanja u topliji i hranom opskrbljen Samarkand. Na \u010delu e\u0161alona najspremniji je \u010dovjek za taj zadatak: ratni veteran Dejev. On \u0107e zajedno s komesarkom Bijelom u\u010diniti sve da pet stotina mali\u0161ana dovede sigurno do cilja. Me\u0111utim, ispostavit \u0107e se da je put pred njima nemilosrdna, lavovska bitka za svaki zalogaj hrane, za svaki gutljaj vode \u2013 za ba\u0161 svaki \u017eivot. Ho\u0107e li Dejev i Bijela, ta dva potpuno razli\u010dita karaktera, uspjeti?<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107i roman nagra\u0111ivane ruske autorice Guzel Jahine veli\u010danstveno je djelo, kojim nas ponovno vodi u Rusiju s po\u010detka 20. stolje\u0107a. Jahina je njime jo\u0161 jednom potvrdila svoju pripovjeda\u010dku izvrsnost i umije\u0107e suo\u010davanja s velikim temama. Maestralno je ovladala potresnom i duboko dirljivom pri\u010dom koja je, na\u017ealost, \u010dvrsto utemeljena u ranoj povijesti Sovjetskog Saveza. Na kraju, E\u0161alon za Samarkand <\/em>napeto je i uzbudljivo \u0161tivo avanturisti\u010dkog duha, koje se zbog \u010destih i dramati\u010dnih obrata te nezaboravnih likova \u010dita u jednom dahu.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u201eMo\u017eete imati razli\u010dite stavove o Jahininim knjigama, raspravljati koliko god ho\u0107ete o njihovim knji\u017eevnim vrijednostima, no njezin je terapeutski zadatak, da te\u0161ku pro\u0161lost u\u010dini podno\u0161ljivom, zasigurno najva\u017eniji za dana\u0161nje rusko dru\u0161tvo. Sam njezin senzibilitet za to odlika je velike umjetnice, a ujedno i znak, ako ne zdravlja, a ono \u017eivotnosti suvremene nacionalne knji\u017eevnosti. Jer upravo je obaveza prave i zdrave kulture preuzeti na se rje\u0161avanje takvih zadataka i biti posrednicom u radu na traumi pro\u0161losti, ponijeti dru\u0161tvenu raspravu o te\u0161kim stvarima, o kojima je te\u0161ko i progovoriti, a o kojima se \u0161utjeti ne mo\u017ee. Ovim su se zadatkom u Rusiji na svojevrstan na\u010din bavili i Ahmatova (\u2018a mo\u017eete li vi to opisati?\u2019) i Sol\u017eenjicin, kao i strani autori koji su tematizirali ameri\u010dko ropstvo ili holokaust, poput Toni Morrison i Williama Styrona. Ne samo vrisnuti i malo nam olak\u0161ati, nego \u2018opisati\u2019, ne bi li se izrazilo ono \u0161to se ne mo\u017ee izre\u0107i.\u201c
Nikolay Eppl\u00e9e, Gorky Media<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Prevela s ruskog Tatjana Radmilo<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 448<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja: o\u017eujak 2022.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/esalon-za-samarkand<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/hena-com.hr\/blog\/knjige\/najava-romana-esalon-za-samarkand-guzel-jahine<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/hena-com.hr\/blog\/knjige\/razgovori-ugodni-guzel-jahina<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30514,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-30513","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/esalon_sa_samarkand.jpg?fit=529%2C813&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54822,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54822","url_meta":{"origin":30513,"position":0},"title":"Kasimma, \u201ePortret za dar-mar\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbirka pri\u010da nigerijske spisateljice Kasimme prikazuje \u017eivot u za\u010dudnoj svevremenskoj perspektivi koja supostavlja povijesnu tradiciju, mitologiju i obi\u010daje nigerijskog naroda Ibo uz sliku suvremene Nigerije, najmnogoljudnije afri\u010dke zemlje koju je ve\u0107 minula panika postkolonijalnog pusto\u0161enja prirodnih resursa i poni\u017eavanja, te je zapala u duboku ekonomsku i politi\u010dku depresiju. Zemlja je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Portret-za-dar-mar.jpg?fit=296%2C468&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53406","url_meta":{"origin":30513,"position":1},"title":"INPUT: Digitalna historija (podcast) \u2013 Ep. 1, AI u historiografiji","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva epizoda novog podcasta INPUT: Digitalna historija, portala Historiografija.hr, donosi razgovor o veoma aktualnoj i sveprisutnoj temi koja neizbje\u017eno utje\u010de i na povjesni\u010dare \u2013 kako historiografski (posebno istra\u017eiva\u010dki) koristiti umjetnu inteligenciju? \u0160to pojava AI-a zna\u010di dugoro\u010dno za razvoj historiografije i je li sa sobom donijela vi\u0161e pozitivnih pomaka (ali i\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":30513,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":30513,"position":3},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":30513,"position":4},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54750,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54750","url_meta":{"origin":30513,"position":5},"title":"Alta voce et calamo acri: zbornik povodom sedamdesetog ro\u0111endana Mladena An\u010di\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novo suizdanje Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti\u00a0Alta voce et calamo acri: zbornik povodom sedamdesetog ro\u0111endana Mladena An\u010di\u0107a urednika Ante Brali\u0107a, Nikole Markulina, Antuna Neki\u0107a i Tomislava Popi\u0107a. U nakladi Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i sunakladni\u0161tvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti tiskan je zbornik znanstvenih radova \u201eAlta voce\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/zbornik-Ancic.jpg?fit=420%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30513","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30513"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30513\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30515,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30513\/revisions\/30515"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30514"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30513"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30513"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30513"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}