{"id":30474,"date":"2022-03-18T17:51:41","date_gmt":"2022-03-18T17:51:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30474"},"modified":"2022-03-18T17:54:01","modified_gmt":"2022-03-18T17:54:01","slug":"predavanje-larise-orlov-vilimonovic-vizantijski-feminizmi-u-doba-justinijana-o-promeni-jedne-naucne-paradigme-u-beogradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30474","title":{"rendered":"Predavanje Larise Orlov Vilimonovi\u0107 &#8220;Vizantijski feminizmi u doba Justinijana: o promeni jedne nau\u010dne paradigme&#8221; u Beogradu"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Larisa (Orlov) Vilimonovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Docentkinja, Odeljenje za istoriju<\/p>\n\n\n\n<p>Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vizantijski feminizmi u doba Justinijana: o promeni jedne nau\u010dne paradigme<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Apstrakt<\/strong>:\u00a0 Istra\u017eivanje predstavlja feministi\u010dko i postkolonijalno \u010ditanje vizantijske istorije doba cara Justinijana (527-565). Zasnovano je na nekoliko va\u017enih Justinijanovih \u201cNovih zakona\u201d, Novela, i razmatra promene koje su se doga\u0111ale u rimskom dru\u0161tvu VI veka. Posebna pa\u017enja je usmerena na hri\u0161\u0107anske vrednosti koje su implementirane u zakone, poput jednakosti polova. Tako\u0111e, istra\u017eivanje analizira zakone koji su pobolj\u0161ali status \u017eena unutar i izvan institucije braka. U zaklju\u010dku, diskusiju o vizantijskim feminizmima pro\u0161irujem i izvan zakona otvaraju\u0107i \u0161irok spektar potencijalnih istra\u017eiva\u010dkih tema poput feminizama u okviru hri\u0161\u0107anskog diskursa, estetike i kontrukcije subjektivnosti. U tom smislu istra\u017eivanje ne zatvara ve\u0107 otvara prostor za razmi\u0161ljanje o novom konceptu \u201cvizantijskog feminizma\u201d kao analiti\u010dkom sredstvu za dekolonizaciju na\u0161eg znanja o Vizantiji.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Biografija<\/strong>: Larisa Orlov Vilimonovi\u0107 je docentkinja na Katedri za istoriju Vizantije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Predaje kurseve iz vizantijske kulturne i dru\u0161tvene istorije. Njeni teorijski pristupi istoriji Vizantije, kao i post-vizantijskom Balkanu kombinuju rodnu, feministi\u010dku i post-kolonijalnu teoriju. Tako\u0111e je zainteresovana za istorijsku antropologiju anti\u010dkog i vizantijskog sveta.<\/p>\n\n\n\n<p>Larisa je bila gostuju\u0107i predava\u010d na Sajmon Frejzer Univerzitetu u Vankuveru (Kanada), gde je odr\u017eala dva seminara:&nbsp; \u201cTechne Historike \u2013 Deliberations on the Literary Aspects of the Byzantine Public Civic Discourse.\u201d (11<sup>th<\/sup> January 2019) i \u201cReading and understanding gender stereotyping in Byzantium: A feminist dialogue with Zonaras.\u201d (18<sup>th<\/sup> January 2019).<\/p>\n\n\n\n<p>Larisa je autorka knjige <em>Structure and Features of Anna Komnene\u2019s Alexiad \u2013 Emergence of a Personal History<\/em>, u izdanju Amsterdam University Press-a 2018. Njeni naredni projekti su knjige <em>Arheologija Vizantijske \u017eene<\/em> i <em>Istorija seksualnog nasilja u Vizantiji<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>21. mart, 1:30pm, IFDT<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-institut-za-filozofiju-i-drustvenu-teoriju\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"YVe6A2VjPg\"><a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/index.php\/events\/larisa-orlov-vilimonovic-vizantijski-feminizmi-u-doba-justinijana\/\">[Predavanje] Larisa Orlov Vilimonovi\u0107: Vizantijski feminizmi u doba Justinijana<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;[Predavanje] Larisa Orlov Vilimonovi\u0107: Vizantijski feminizmi u doba Justinijana&#147; \u2014 INSTITUT ZA FILOZOFIJU I DRU\u0160TVENU TEORIJU\" src=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/index.php\/events\/larisa-orlov-vilimonovic-vizantijski-feminizmi-u-doba-justinijana\/embed\/#?secret=NnF6jJKi4i#?secret=YVe6A2VjPg\" data-secret=\"YVe6A2VjPg\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30475,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-30474","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/slika-jelena-ceriman-1.jpg?fit=781%2C781&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":30474,"position":0},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":30474,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53627,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","url_meta":{"origin":30474,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu O upravljanju carstvom o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":30474,"position":3},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54370,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54370","url_meta":{"origin":30474,"position":4},"title":"Andrew Pettegree \u2013 \u201eKnjiga u ratu\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Britanski povjesni\u010dar Andrew Pettegree u djelu Knjiga u ratu, koje je na hrvatski jezik preveo Milan Popovi\u0107, istra\u017euje na koji su na\u010dine knjige, kultura \u010ditanja i pisci oblikovali ratove modernog doba, od Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata pa sve do rata u Ukrajini, te kako su ratovi utjecali na nastanak, \u0161irenje i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":30474,"position":5},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30474","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30474"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30474\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30477,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30474\/revisions\/30477"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30475"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}