{"id":30418,"date":"2022-03-14T22:51:09","date_gmt":"2022-03-14T22:51:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30418"},"modified":"2022-03-14T22:51:09","modified_gmt":"2022-03-14T22:51:09","slug":"sofija-andruhovic-amadoca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30418","title":{"rendered":"Sofija Andruhovi\u010d, \u201cAmadoca\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Unaka\u017een do neprepoznatljivosti u jednoj od zona konflikta na istoku Ukrajine, junak romana <em>Amadoca<\/em> samo \u010dudom ostaje \u017eiv. To je upitna utjeha zbog te\u0161kih trauma koje su uzrokovale potpuni gubitak pam\u0107enja. Mu\u0161karac se ne sje\u0107a niti svoga imena, niti podrijetla, ne sje\u0107a se nijedne bliske osobe, nijednog fragmenta iz svog prethodnog \u017eivota. Takvim ga pronalazi \u017eena \u010dija su ljubav i strpljenje sposobni u\u010diniti nemogu\u0107e, dosegnuti najdublje slojeve zaborava i uspomena, spojiti raspr\u0161ene komadi\u0107e i krhotine uni\u0161tene svijesti, spajati u jedno zajedni\u010dku povijest.<\/p>\n\n\n\n<p>Amadoca je najve\u0107e jezero u Europi, smje\u0161teno na teritoriju suvremene Ukrajine. Prvi put ga spominje Herodot, a tijekom nekoliko stolje\u0107a prikazivano je na brojnim mapama srednjovjekovnih kartografa sve do iznenadnog i potpunog nestanka. Najve\u0107e jezero u Europi jednostavno je nestalo, isparilo, propalo u zemlju? Na koji na\u010din bestraga nestaju golema jezera, kako nestaju cijeli svjetovi, cijele kulture i \u0161to ostaje umjesto njih? Mo\u017ee li postojati veza izme\u0111u \u017eidovske katastrofe isto\u010dne Europe i uni\u0161tavanja ukrajinske inteligencije u vremenima staljinisti\u010dkih represija? Mo\u017ee li zaborav jednog \u010dovjeka dosezati nekoliko nara\u0161taja pod zemlju? Povezuju li nas znakovi i o\u017eiljci uni\u0161tenog sje\u0107anja? Jesu li sposobni ljubav i strpljenje omogu\u0107iti da dodirnemo svijest druge osobe?<\/p>\n\n\n\n<p>U ovom velikom romanu ukrajinske knji\u017eevnosti autorica progovara o razli\u010ditim vrstama ljubavi u kriznim trenucima za \u010dovjeka i za \u010dovje\u010danstvo kao takvo, o sje\u0107anju i zaboravu, o necjelovitosti i konstantnoj promjenjivosti ljudske osobnosti, o neispri\u010danim pri\u010dama koje le\u017ee na dnu na\u0161ega sje\u0107anja. Roman u sebi spaja tri pri\u010de: iz vremena drugog svjetskog rata u malenom gradi\u0107u u zapadnoj Ukrajini, doga\u0111ajima za vrijeme sovjetskih represija te sada\u0161njosti, povezane nitima fragmentarnosti sje\u0107anja, boli i ljubavi.<\/p>\n\n\n\n<p>Okosnicu romana <em>Amadoca<\/em> \u010dine pre\u0161u\u0107ena, iskrivljena i prilago\u0111ena sje\u0107anja koja su rezultat tuma\u010denja pro\u0161losti te traganja za vlastitim identitetom. Potraga za legendarnim jezerom Amadoca na \u010dijim imaginarnim obalama \u017eive junaci predstavlja za njih \u017eivu vodu sje\u0107anja i mrtvu vodu zaborava, dok je samo jezero misteriozno isparilo, propalo pod zemlju te junaci moraju sami slagati krhotine sje\u0107anja u bizarni mozaik svoje osobnosti. U <em>Amadoci<\/em> postoje i oni koji su svoj \u017ear i \u017eudnju, silovitu fanati\u010dnu energiju stvaranja uspjeli realizirati izmi\u010du\u0107i \u017ervnju \u017eivota, zaborava i nu\u017enosti prilago\u0111avanja te se o njima pri\u010daju legende, to su Baal \u0160em Tov, Skovoroda i Pinsel. Ho\u0107e li u tome uspjeti i glavni junaci romana? Mo\u017ee li im sje\u0107anje i ljubav pomo\u0107i da vide\/ugledaju svoje pravo lice?<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autorici<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sofija Andruhovi\u010d<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sofija Andruhovi\u010d (1982., Ivano-Frankivsk; nekada Stanislaviv, Ukrajina) jedna je od najva\u017enijih i najproduktivnijih suvremenih ukrajinskih spisateljica. Pi\u0161e romane, publicistiku, eseje te se oku\u0161ala i u pisanju pri\u010da za djecu i ure\u0111ivanju knji\u017eevnoga \u010dasopisa \u010cetver (2003. do 2005.). Veliki je uspjeh do\u017eivjela po objavljivanju romana \u201cFelix Austria\u201d 2014., koji je odmah po objavljivanju postao ukrajinski bestseler te je ovjen\u010dan nekolicinom nagrada: Nagrada za knjigu godine BBC Ukrajina 2014., Knji\u017eevna nagrada Joseph Conrad Korzeniowski 2015., Nagrada Lesia i Petro Kovalev 2015. Po romanu je snimljen i uspje\u0161an film. 2020. godine objavljuje \u201cAmadocu\u201d, koja ve\u0107 po izlasku do\u017eivljava kultni status i smatra se jednim od najva\u017enijih djela suvremene ukrajinske knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: <strong>Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107<\/strong><br>Godina izdanja: <strong>2021.<\/strong><br>Autorica: <strong>Sofija Andruhovi\u010d<\/strong><br>Prevoditeljice: <strong>Ana Dugand\u017ei\u0107 i Dariya Pavle\u0161en<\/strong><br>Urednik: <strong>Josip Ivanovi\u0107<\/strong><br>Ovitak: <strong>Iva Mandi\u0107<\/strong><br>Lektura: <strong>Sarah Duspara<\/strong><br>Cijena: <strong>250,00 kn<\/strong><br>Broj stranica: <strong>824<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-edicije-bozicevic\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"NUl5Zdegck\"><a href=\"https:\/\/www.edicije-bozicevic.com\/katalog\/amadoca\/\">Amadoca<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Amadoca&#8221; &#8212; Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107\" src=\"https:\/\/www.edicije-bozicevic.com\/katalog\/amadoca\/embed\/#?secret=NUl5Zdegck\" data-secret=\"NUl5Zdegck\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30419,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-30418","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/Amadoca_naslovnica.jpg?fit=450%2C709&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30418","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30418"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30418\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30420,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30418\/revisions\/30420"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30419"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30418"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30418"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30418"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}