{"id":30372,"date":"2022-03-10T23:14:20","date_gmt":"2022-03-10T23:14:20","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30372"},"modified":"2022-03-10T23:15:27","modified_gmt":"2022-03-10T23:15:27","slug":"tisina-u-sedmercu-izlozba-posvecena-sportu-gluhih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30372","title":{"rendered":"\u201eTi\u0161ina u sedmercu\u201c \u2013 izlo\u017eba posve\u0107ena sportu gluhih"},"content":{"rendered":"\n<p>Na Kineziolo\u0161kom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 28. velja\u010de 2022. otvorena je izlo\u017eba u organizaciji Hrvatskog \u0161portskog muzeja pod nazivom \u201eTi\u0161ina na sedmercu\u201c kojom \u0107e se javnosti predstaviti sport gluhih i povijest hrvatske rukometne reprezentacije gluhih. Izlo\u017eba se otvara povodom 30\u2013godi\u0161njice djelovanja Hrvatskog sportskog saveza gluhih.<\/p>\n\n\n\n<p>U dvije cjeline tematski \u0107e biti prezentirana 42 izlo\u0161ka (tekstila, fotografije, arhivskog gradiva, pokala i medalja) u originalu i presnimkama. Predmeti koji se odnose na povijest hazene i rukometa u Hrvatskoj dio su Zbirke medalja i zna\u010daka, Zbirke fotografija i Zbirke arhivskog gradiva Hrvatskog \u0161portskog muzeja, dok su predmeti koji se odnose na drugu cjelinu posu\u0111eni od Hrvatskog sportskog saveza gluhih, ali i samih igra\u010da i trenera hrvatske rukometne reprezentacije gluhih.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba je audiodeskripcijom tekstova, videomaterijala i tri odabrana predmeta prilago\u0111ena slijepim i slabovidnim osobama te je u suradnji s Hrvatskom knji\u017enicom za slijepe tiskan i katalog izlo\u017ebe na Brailleovom pismu. Na po\u010detku izlo\u017ebe bit \u0107e prikazan razvoj sportova u Hrvatskoj, po\u010dev\u0161i od Hrvatskog \u0161portskog saveza koji je osnovan 5. listopada 1909. kao sredi\u0161nji sportski savez preko kojeg su se sporta\u0161i uklju\u010divali na me\u0111unarodne nastupe. Godine 1919. iz sekcija Hrvatskog \u0161portskog saveza osnovani su strukovni sportski savezi Kraljevine SHS, a djelatnici tog saveza utemeljili su 14. prosinca 1919. Jugoslavenski olimpijski odbor. Izme\u0111u dva svjetska rata u Hrvatskoj su se po\u010deli razvijati mnogi sportovi, a me\u0111u njima je bio i rukomet. U Hrvatskoj se 1920. godine pojavila hazena koja je predstavljala igru sli\u010dnu dana\u0161njem rukometu, a igrale su ju prete\u017eito \u017eene.<\/p>\n\n\n\n<p>Posjetitelji izlo\u017ebe mo\u0107i \u0107e vidjeti medalju s III. \u017denskih svjetskih sportskih igara u Pragu 1930. godine, koja predstavlja jedan od najve\u0107ih uspjeha igra\u010dica hazena klubova kao \u010dlanica reprezentacije Jugoslavije. Medalju je darovao Bogdan Cuvaj, trener reprezentacije Jugoslavije u hazeni koja je 1934. godine osvojila prvo mjesto na IV. \u017denskim svjetskim sportskim igrama. Godine 1951. donijeta je odluka o spajanju Hrvatskog rukometnog saveza i Hazena saveza Hrvatske, \u010dime se u potpunosti napu\u0161ta hazena i prelazi na igranje rukometa. Prvi po\u010detci razvoja rukometa u Hrvatskoj zabilje\u017eeni su u Vara\u017edinu ve\u0107 1930. godine, a zatim i u Zagrebu. Tako\u0111er, bit \u0107e izlo\u017eene fotografije i program sa sve\u010danog otvorenja Srednjo\u0161kolskog igrali\u0161ta u Zagrebu 1935. godine jer je upravo taj doga\u0111aj obilje\u017eio po\u010detak organiziranja rukometnih utakmica izme\u0111u zagreba\u010dkih srednjih \u0161kola. Program i fotografije s otvorenja Srednjo\u0161kolskog igrali\u0161ta u Zagrebu dio su ostav\u0161tine Milana Jankovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Druga cjelina izlo\u017ebe pribli\u017eit \u0107e razvoj prvih \u0161kola za gluhe u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Vara\u017edinu i Splitu, a samim time i osnivanje sportskih dru\u0161tava gluhih, ali i rukometnih sekcija. Bit \u0107e prikazan povijesni razvoj, kao i najve\u0107i rukometni uspjesi Sportskog dru\u0161tva \u201eSilent\u201c iz Zagreba, \u0160portskog dru\u0161tva gluhih \u201eSlavonac\u201c iz Osijeka, \u0160portskog dru\u0161tva \u201eGluhih\u201c iz Vara\u017edina, \u0160portskog dru\u0161tva gluhih \u201eGaleb\u201c iz Rijeke i Sportskog dru\u0161tva gluhih \u201eMarjan\u201c iz Splita. Publici \u0107e biti predstavljeni izbornici i treneri rukometne reprezentacije gluhih koji su pratili reprezentaciju od prvog nastupa na XI. Svjetskim igrama gluhih (2001. godine promijenile su naziv u Olimpijske igre gluhih) u Beogradu 1969. kada je mu\u0161ku reprezentaciju vodio Ivan \u010covi\u0107, dok je \u017eensku reprezentaciju vodio Jovan Pavi\u010devi\u0107. U postavu \u0107e biti izlo\u017eene medalje igra\u010da Ivice Rumenovi\u0107a i igra\u010dice Palmire \u017dunji\u0107 koje svjedo\u010de o vremenu kada je upravo te godine rukomet po prvi put uklju\u010den kao novi sport, dok su mu\u0161ka i \u017eenska reprezentacija osvojile prvo mjesto. Mu\u0161ka rukometna reprezentacija gluhih nastavila je nizati uspjehe uz izbornike Marijana Kne\u017ei\u0107a (izbornik od 1972. do 1997.),Vojislava Bjegovi\u0107a (trener od 1997. i izbornik od 2001. do 2017.) i Marija Siroti\u0107a, koji je izbornik od 2018. do danas. Me\u0111u brojnim izlo\u0161cima izdvajaju se zapisnik s prvog nastupa na VI. Europskom rukometnom prvenstvu gluhih odr\u017eanom u Reykjaviku (Island) 1995. kada su osvojili 3. Mjesto, te pokal osvojen na I. Svjetskom rukometnom prvenstvu gluhih koje je odr\u017eano u Samsunu (Turska). Sveukupno su do danas osvojili 7 medalja na europskim rukometnim prvenstvima gluhih, 2 medalje na svjetskim rukometnim prvenstvima gluhih i 12 medalja na olimpijskim igrama gluhih. U zavr\u0161nom dijelu bit \u0107e prezentirani videomaterijali na kojima rukometa\u0161i Tomislav Bo\u0161njak, Ivan Paji\u0107 i Kristijan \u017divkovi\u0107 opisuju na\u010din na koji je pandemija koronavirusa utjecala na njihove pripreme za XII. Europsko rukometno prvenstvo gluhih koje se odr\u017ealo od 18. do 27. lipnja 2021. u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba \u0107e se mo\u0107i razgledati Kineziolo\u0161kom fakultetu do 28. o\u017eujka, od ponedjeljka do petka izme\u0111u 9 i 14 sati, nakon \u010dega \u0107e gostovati u Rijeci, Osijeku, Vara\u017edinu i Splitu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>(Martina Vargek, kustosica Hrvatskog \u0161portskog muzeja)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/newsletter-22-02-2022\/#sportski\">https:\/\/mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/newsletter-22-02-2022\/#sportski<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30373,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-30372","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/Zemaljski-zavod.jpg?fit=540%2C398&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30372","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30372"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30372\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30375,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30372\/revisions\/30375"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30372"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30372"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30372"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}