{"id":30285,"date":"2022-03-04T23:33:22","date_gmt":"2022-03-04T23:33:22","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30285"},"modified":"2022-03-04T23:33:22","modified_gmt":"2022-03-04T23:33:22","slug":"laszlo-vegel-nepokopana-proslost-autobiografski-roman","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30285","title":{"rendered":"L\u00e1szl\u00f3 V\u00e9gel, &#8220;Nepokopana pro\u0161lost &#8211; autobiografski roman&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Jezik izvornika: <\/strong>ma\u0111arski<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Prijevod: <\/strong>Xenia Detoni<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Broj stranica: <\/strong>304<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Datum izdanja: <\/strong>studeni 2021.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Naslov izvornika: <\/strong>Temetetlen m\u00faltunk \u2013 \u00f6n\u00e9letrajzi reg\u00e9ny<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kad se \u010dovjek rodi 1941. u ku\u0107ici od \u0107erpi\u010da \u010dija fotografija ne postoji \u2013 jer tko bi u to doba tro\u0161io film na takav kadar \u2013 i to kao manjina u zemlji u kojoj se re\u017eimi izmjenjuju kao na traci, njegova obiteljska i osobna pro\u0161lost neraskidivo je povezana s ma\u0161inerijom povijesti. Od Trianona, Horthyja, Tita, Staljina, Drugog svjetskog rata i 1948. pa sve do kemijske olovke dobivene iz Amerike, maj\u010dinih francuskih krem\u0161nita i skrivenog radioaparata na kojem se slu\u0161ao Radio Slobodna Europa, L\u00e1szl\u00f3 V\u00e9gel u svojem autobiografskom romanu <em>Nepokopana pro\u0161lost<\/em> ulazi u samo njemu svojstven, pomno konstruiran vremenski stroj.<br>Bridak i ironi\u010dan, ovaj sjajni pisac na \u0161armantan i duboko promi\u0161ljen na\u010din oslikava razdoblje od 1941. do 1990. prate\u0107i povijesna zbivanja kroz prizmu obiteljskih odnosa i doga\u0111aja u mikrosvijetu V\u00e9gelovih. \u010cak i unato\u010d sjetnom priznanju kako se osje\u0107a kao plesa\u010d besku\u0107ni\u0161tva na \u017eici zato \u0161to domovinu nikad nije imao \u2013 jer Ma\u0111arskoj je stran njegov svijet, a Srbiji njegov jezik i kultura \u2013 <em>Nepokopana pro\u0161lost<\/em> topao je, \u0161armantan roman koji nudi pogled kroz klju\u010danicu u \u017eivot ovog iznimnog pisca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cPrema kona\u010dnom zaklju\u010dku romana <em>Nepokopana pro\u0161lost<\/em>, agonija 20. stolje\u0107a nastavlja se u krizi regije, ili bi se prije reklo \u010dak cijele zapadne civilizacije. A to \u010ditatelju ovih pri\u010da, donesenih uvijek s nekom vedrom ironijom, i ne ostavlja previ\u0161e nade.\u201d \u2013 Krisztina Kov\u00e1cs, \u010dasopis <em>Tempev\u00f6lgy<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cVeliko pitanje, koje opetovano postavlja ova knjiga, a uostalom i kompletno V\u00e9gelovo \u017eivotno djelo, glasi: je li mogu\u0107e prona\u0107i dom u bezdomnosti, udoma\u0107iti se i sna\u0107i u ovome naizglednom proturje\u010dju lokalne i univerzalne egzistencije?\u201d \u2013 P\u00e9ter D\u00e9rczy, \u010dasopis <em>Jelenkor<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cOva sjajna memoarska proza, ispovijest koja ispunjava cijelu jednu knjigu, okvir je nostalgiji za nepostoje\u0107om domovinom koju se nikad nije imalo, esej, ali i roman, jer je sje\u0107anje uvijek i kreacija, roman V\u00e9gelova \u017eivota, ali i roman o tome kako se nad\u017eivjelo Jugoslaviju.\u201d Ferenc Tak\u00e1cs, \u010dasopis <em>Mozg\u00f3 Vil\u00e1g<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/nepokopana-proslost.html\">https:\/\/fraktura.hr\/nepokopana-proslost.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30286,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-30285","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/nepokopana_proslost.jpg?fit=407%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":56067,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56067","url_meta":{"origin":30285,"position":0},"title":"Me\u0111unarodna znanstvena konferencija &#8220;Global Perceptions And Receptions of Ancient History&#8221; (Globalne percepcije i recepcije stare povijesti)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna znanstvena konferencija Global Perceptions And Receptions of Ancient History (Globalne percepcije i recepcije stare povijesti) odr\u017eat \u0107e se od 3. do 6. studenog 2026. u Arheolo\u0161kom muzeju u Zagrebu, Trg Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog 19, P.P. 28, 10000 Zagreb. Me\u0111unarodna konferencija Globalne percepcije i recepcije stare povijesti\u00a0okuplja znanstvenike iz \u0161irokog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/plakat_Global-Perceptions-Receptions.jpg?fit=750%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/plakat_Global-Perceptions-Receptions.jpg?fit=750%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/plakat_Global-Perceptions-Receptions.jpg?fit=750%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/plakat_Global-Perceptions-Receptions.jpg?fit=750%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":30285,"position":1},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":30285,"position":2},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":30285,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":30285,"position":4},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":30285,"position":5},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30285"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30285\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30287,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30285\/revisions\/30287"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30286"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}