{"id":30247,"date":"2022-03-02T22:38:40","date_gmt":"2022-03-02T22:38:40","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30247"},"modified":"2022-03-03T09:17:24","modified_gmt":"2022-03-03T09:17:24","slug":"iz-literature-s-povodom-ukrajinska-drzavnost-u-xx-stoljecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30247","title":{"rendered":"Iz literature s povodom: \u201eUkrajinska dr\u017eavnost u XX. stolje\u0107u\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Neovisno javno mnijenje u prvoj polovici devetnaestog stolje\u0107a smatralo je da je pridru\u017eivanje Ukrajine Moskovskom carstvu dovelo do raskida njezinih tradicionalnih veza sa zapadnom Europom i nasilne promjene vanjskotrgovinskih prioriteta i geopoliti\u010dke orijentacije. Svjesna centralizacija dru\u0161tvenog i kulturnog \u017eivota, koju je provodila carska vlada, nametnula je zabranu putovanja bez posebnog dopu\u0161tenja, \u0161to se odrazilo i u sustavu dr\u017eavnih narud\u017ebi koje su ukrajinsku trgovinu usmjeravale isklju\u010divo preko sjevernih luka Rusije, itd. \u201eRuska trgovinska i carinska politika, ne zaustavljaju\u0107i se ni pred \u010dim, nastojala je potpuno uni\u0161titi ukrajinsku trgovinu i prepustiti ju moskovskim trgovcima te ekonomski preorijentirati Ukrajinu na sjever, u velikoruska sredi\u0161ta Sankt Peterburg i Moskvu.”<\/p>\n\n\n\n

Govore\u0107i o posebnostima geopoliti\u010dkih trendova u povijesti dvaju naroda [Ukrajinaca i Rusa], S. Rudnickij napomenuo je da je “priroda Moskovljanima dala potpuno druga\u010dije hidrografske putove od Ukrajine…” J. Lipa nagla\u0161ava da su se Ukrajinci kao nacija formirali na sjevernim obalama Crnog mora, a Rusi \u2013 u slivu Volge. U svojoj knjizi Podjela Rusije <\/em>[1954] on ka\u017ee da, iako su se tijekom stolje\u0107a svoje ekspanzije brojni Rusi naselili na velikom podru\u010dju, mnogi od tih teritorija nisu postali istinski ruski. I ne radi se samo o zemljama u kojima Rusi nemaju etni\u010dku prevlast: o Ukrajini, pribalti\u010dkim zemljama, Kavkazu, srednjoj Aziji itd., ve\u0107 i o Sibiru i Dalekom istoku. “Posljednje godine ruske povijesti sve su te\u017ea borba sredi\u0161nje vlasti protiv razli\u010ditih naroda i regija. Najtragi\u010dnije je u toj borbi da se centralisti\u010dka ideja pokazala neprakti\u010dnom u golemim prostranstvima Rusije, pa ta ideja nanosi sve te\u017ee udare ljudskim \u017eivotima.\u201c Ti su udari odnijeli i odnose milijune pripadnika naroda koje je carstvo pokorilo, ali i samih Rusa \u2013 talaca ruske imperijalne ideje.<\/p>\n\n\n\n

[\u2026]<\/p>\n\n\n\n

Demokratska budu\u0107nost Rusije mogu\u0107a je samo ako odustane od toga da druge dr\u017ei u pokornosti. Sli\u010dnu je misao u \u010dlanku \u201eZa\u0161to \u017eelimo samostalnost Ukrajine\u201c izrekao S. Rudnickij: \u201eU obnovljenoj demokratskoj Rusiji velikorusi \u0107e sigurno nastaviti vanjsku politiku carske Rusije. Stoga \u0107e Ukrajinci, kad ve\u0107 nisu stekli punu neovisnost, morati biti vrlo oprezni da ne padnu ponovno u moskovsko zarobljeni\u0161tvo \u2013 ne vi\u0161e carsko, nego neko novo. Potrebna je, ako ve\u0107 ne nezavisnost, onda autonomiju Ukrajine tako dobro za\u0161tititi od svih nasrtaja moskovskih centralista, da Ukrajina od svoga povoljnog geografskog polo\u017eaja ima samo korist, a ne \u0161tetu.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Ulomak iz knjige Ukrajinska dr\u017eavnost u XX. stolje\u0107u<\/em>, ur. Oleksandr Derga\u010dov, Politi\u010dna dumka, Kijev 1996, str. 89-90 (ulomak preveo Damir Agi\u010di\u0107).<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30248,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,11],"tags":[],"class_list":["post-30247","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rubrike"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/ukrajinska-drzavnost-naslovnica-scaled.jpg?fit=1597%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30247","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30247"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30247\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30257,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30247\/revisions\/30257"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30248"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30247"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30247"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30247"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}