{"id":30247,"date":"2022-03-02T22:38:40","date_gmt":"2022-03-02T22:38:40","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30247"},"modified":"2022-03-03T09:17:24","modified_gmt":"2022-03-03T09:17:24","slug":"iz-literature-s-povodom-ukrajinska-drzavnost-u-xx-stoljecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30247","title":{"rendered":"Iz literature s povodom: \u201eUkrajinska dr\u017eavnost u XX. stolje\u0107u\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Neovisno javno mnijenje u prvoj polovici devetnaestog stolje\u0107a smatralo je da je pridru\u017eivanje Ukrajine Moskovskom carstvu dovelo do raskida njezinih tradicionalnih veza sa zapadnom Europom i nasilne promjene vanjskotrgovinskih prioriteta i geopoliti\u010dke orijentacije. Svjesna centralizacija dru\u0161tvenog i kulturnog \u017eivota, koju je provodila carska vlada, nametnula je zabranu putovanja bez posebnog dopu\u0161tenja, \u0161to se odrazilo i u sustavu dr\u017eavnih narud\u017ebi koje su ukrajinsku trgovinu usmjeravale isklju\u010divo preko sjevernih luka Rusije, itd. \u201eRuska trgovinska i carinska politika, ne zaustavljaju\u0107i se ni pred \u010dim, nastojala je potpuno uni\u0161titi ukrajinsku trgovinu i prepustiti ju moskovskim trgovcima te ekonomski preorijentirati Ukrajinu na sjever, u velikoruska sredi\u0161ta Sankt Peterburg i Moskvu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Govore\u0107i o posebnostima geopoliti\u010dkih trendova u povijesti dvaju naroda [Ukrajinaca i Rusa], S. Rudnickij napomenuo je da je &#8220;priroda Moskovljanima dala potpuno druga\u010dije hidrografske putove od Ukrajine&#8230;&#8221; J. Lipa nagla\u0161ava da su se Ukrajinci kao nacija formirali na sjevernim obalama Crnog mora, a Rusi \u2013 u slivu Volge. U svojoj knjizi <em>Podjela Rusije <\/em>[1954] on ka\u017ee da, iako su se tijekom stolje\u0107a svoje ekspanzije brojni Rusi naselili na velikom podru\u010dju, mnogi od tih teritorija nisu postali istinski ruski. I ne radi se samo o zemljama u kojima Rusi nemaju etni\u010dku prevlast: o Ukrajini, pribalti\u010dkim zemljama, Kavkazu, srednjoj Aziji itd., ve\u0107 i o Sibiru i Dalekom istoku. &#8220;Posljednje godine ruske povijesti sve su te\u017ea borba sredi\u0161nje vlasti protiv razli\u010ditih naroda i regija. Najtragi\u010dnije je u toj borbi da se centralisti\u010dka ideja pokazala neprakti\u010dnom u golemim prostranstvima Rusije, pa ta ideja nanosi sve te\u017ee udare ljudskim \u017eivotima.\u201c Ti su udari odnijeli i odnose milijune pripadnika naroda koje je carstvo pokorilo, ali i samih Rusa \u2013 talaca ruske imperijalne ideje.<\/p>\n\n\n\n<p>[\u2026]<\/p>\n\n\n\n<p>Demokratska budu\u0107nost Rusije mogu\u0107a je samo ako odustane od toga da druge dr\u017ei u pokornosti. Sli\u010dnu je misao u \u010dlanku \u201eZa\u0161to \u017eelimo samostalnost Ukrajine\u201c izrekao S. Rudnickij: \u201eU obnovljenoj demokratskoj Rusiji velikorusi \u0107e sigurno nastaviti vanjsku politiku carske Rusije. Stoga \u0107e Ukrajinci, kad ve\u0107 nisu stekli punu neovisnost, morati biti vrlo oprezni da ne padnu ponovno u moskovsko zarobljeni\u0161tvo \u2013 ne vi\u0161e carsko, nego neko novo. Potrebna je, ako ve\u0107 ne nezavisnost, onda autonomiju Ukrajine tako dobro za\u0161tititi od svih nasrtaja moskovskih centralista, da Ukrajina od svoga povoljnog geografskog polo\u017eaja ima samo korist, a ne \u0161tetu.\u201c<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Ulomak iz knjige <em>Ukrajinska dr\u017eavnost u XX. stolje\u0107u<\/em>, ur. Oleksandr Derga\u010dov, Politi\u010dna dumka, Kijev 1996, str. 89-90 (ulomak preveo Damir Agi\u010di\u0107).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"639\" height=\"1024\" data-attachment-id=\"30248\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=30248\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/ukrajinska-drzavnost-naslovnica-scaled.jpg?fit=1597%2C2560&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1597,2560\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;2&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;SM-G991B&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;1645965410&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;5.9&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;400&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0.02&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;1&quot;}\" data-image-title=\"ukrajinska drzavnost naslovnica\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/ukrajinska-drzavnost-naslovnica-scaled.jpg?fit=639%2C1024&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/ukrajinska-drzavnost-naslovnica.jpg?resize=639%2C1024&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-30248\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/ukrajinska-drzavnost-naslovnica-scaled.jpg?resize=639%2C1024&amp;ssl=1 639w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/ukrajinska-drzavnost-naslovnica-scaled.jpg?resize=187%2C300&amp;ssl=1 187w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/ukrajinska-drzavnost-naslovnica-scaled.jpg?resize=768%2C1231&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/ukrajinska-drzavnost-naslovnica-scaled.jpg?resize=958%2C1536&amp;ssl=1 958w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/ukrajinska-drzavnost-naslovnica-scaled.jpg?resize=1278%2C2048&amp;ssl=1 1278w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/ukrajinska-drzavnost-naslovnica-scaled.jpg?w=1597&amp;ssl=1 1597w\" sizes=\"auto, (max-width: 639px) 100vw, 639px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30248,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,11],"tags":[],"class_list":["post-30247","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rubrike"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/ukrajinska-drzavnost-naslovnica-scaled.jpg?fit=1597%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":30247,"position":0},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":30247,"position":1},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":30247,"position":2},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":30247,"position":3},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":30247,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":30247,"position":5},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 &#8220;Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30247","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30247"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30247\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30257,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30247\/revisions\/30257"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30248"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30247"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30247"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30247"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}