{"id":30115,"date":"2022-02-23T22:06:07","date_gmt":"2022-02-23T22:06:07","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30115"},"modified":"2022-02-23T22:06:07","modified_gmt":"2022-02-23T22:06:07","slug":"navid-kermani-uzduz-rovova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30115","title":{"rendered":"Navid Kermani, \u201cUzdu\u017e rovova\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Navid Kermani<\/strong> otputio se na putovanje uzdu\u017e rovova koji se u Europi iznova iskapaju: od svog rodnog grada K\u00f6lna na istok do Baltika, odatle ju\u017eno prema Kavkazu, sve do Isfahana i domovine svojih roditelja. S nepogre\u0161ivim osje\u0107ajem za ekspresivne detalje, Kermani u svome putopisnom dnevniku pripovijeda o zaboravljenim regijama u kojima se i danas pi\u0161e povijest. Na svome je putu obi\u0161ao ru\u0161evine propalih kultura i svjedo\u010dio tragovima starih i novih razaranja. I, najbitnije, susreo se s ljudima rastrganima iznutra jer se izme\u0111u ljubavi za domovinu i blagostanja moraju odlu\u010diti za jednu stranu. U samo nekoliko poteza pera Kermani do\u010darava no\u0107ni \u017eivot velikih gradova i opisuje trgovine zaostale iz sovjetske ere, popularne kafi\u0107e, mir i spokoj u neposrednoj blizini boji\u0161nice, kao i strah od Drugih, tko god da oni jesu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Navid Kermani napisao je sjajan, intrigantan, inteligentan putopis, ulazak u isto\u010dnu Europu sa zapada, iz Njema\u010dke, ali i pogled nekoga tko je insajder u mnogim problemima istoka. Ovo je knjiga koja Hrvatsku spominje usputno, ona nije na pi\u0161\u010devoj trasi, ali o nama otkriva puno vi\u0161e no neke od knjiga koje se, naizgled, bave hrvatskim temama.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iz recenzije Tvrtka Jakovine\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kao znanstvenik Kermani si ne dopu\u0161ta pristranost, ve\u0107 svakom problemu, bilo onom iz pro\u0161losti ili sada\u0161njosti, kao i mogu\u0107im rje\u0161enjima, pristupa trezveno i racionalno. U geopoliti\u010dki, vjerski, ideolo\u0161ki i ekonomski podijeljenom svijetu u kojem se sukobi, mr\u017enja i netolerancija pretpostavljaju suradnji, miru i uva\u017eavanju razli\u010ditosti, Kermanijev humanisti\u010dki pristup utemeljen na znanstveno utvr\u0111enim \u010dinjenicama budi vjeru u optimizam.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iz recenzije Hrvoja Klasi\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Navid Kermani<\/strong> (1967., Siegen, SR Njema\u010dka) njema\u010dki je pisac, publicist i doktor orijentalnih znanosti iranskog podrijetla. Studirao je filozofiju, orijentalistiku i dramu u K\u00f6lnu, Kairu i Bonnu. Doktorirao je s temom Bog je prekrasan: Estetsko iskustvo Kurana, koju je potom objavio u engleskom prijevodu. Bio je suradnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga. Redovno objavljuje \u010dlanke, knji\u017eevne kritike i putopisne tekstove u njema\u010dkoj periodici (S\u00fcddeutsche Zeitung, Die Zeit, Neue Z\u00fcrcher Zeitung, Der Spiegel). Autor je nekoliko romana i esejisti\u010dkih knjiga o islamu, Bliskom istoku i kr\u0161\u0107ansko-muslimanskom dijalogu. U predgovoru svoje knjige Izme\u0111u Kurana i Kafke: Zapadno-isto\u010dna istra\u017eivanja isti\u010de da su njegov svjetonazor oblikovali utjecaji iz djetinjstva i \u017eivot u njema\u010dkom dru\u0161tvu. Dobitnik je brojnih presti\u017enih nagrada i priznanja za svoj knji\u017eevni i akademski rad. Nagrade: Kulturna nagrada Savezne dr\u017eave Hessen (2009.), Buben-Rosenzweigova medalja (2011.), Nagrada Kleist (2012.), Nagrada za javni nastup Ciceron (2012.), Nagrada Joseph Breitbach (2014.), \u010dlanstvo u Akademiji znanosti, humanistike i umjetnosti Nordrhein-Westfalena (2015.), Nagrada za mir Udru\u017eenja njema\u010dkih knji\u017eara (2015.), finalist Nagrade za knji\u017eevnost Jan Michalski za knjigu Izme\u0111u Kurana i Kafke: Zapadno-isto\u010dna istra\u017eivanja (2015.)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 496<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Ana Nemec<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/27284-uzduz-rovova.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/27284-uzduz-rovova.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30116,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-30115","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/uzduz-rovova.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54318,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54318","url_meta":{"origin":30115,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u2013 Ladislav Fodroci, \u201eEpistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Kri\u017eevcima i Zavod za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad HAZU-a Koprivni\u010dko kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije pozivaju\u00a0 na predstavljanje knjige Ladislava Fodrocija, Epistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca. U predstavljanju sudjeluju: Tomislav Galovi\u0107,\u00a0autor predgovora; Martina Valec-Rebi\u0107,\u00a0urednica; te moderatorica, Renata Husinec. Predstavljanje knjige odr\u017eava se u \u010detvrtak, 25. lipnja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":30115,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":30115,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":30115,"position":3},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54604,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54604","url_meta":{"origin":30115,"position":4},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eJe\u017eeva ku\u0107ica \u2013 Izmi\u0161ljanje boljeg sveta\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eJe\u017eeva ku\u0107ica \u2013 Izmi\u0161ljanje boljeg sveta\u201c odr\u017eat \u0107e se u Zagrebu, u Srpskom kulturnom centru (Preradovi\u0107eva 21) u \u010detvrtak 16.7., s po\u010detkom u 19 sati.Vi\u0161estruko nagra\u0111ivana izlo\u017eba, u \u010dijoj pripremi su sudjelovala djeca iz Zagreba, Sarajeva i Beograda, kao i brojni stru\u010dnjaci iz \u010ditave regije od \u010detvrtka 16.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":30115,"position":5},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30115","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30115"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30115\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30117,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30115\/revisions\/30117"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30116"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30115"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30115"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30115"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}