{"id":30058,"date":"2022-02-18T22:28:23","date_gmt":"2022-02-18T22:28:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30058"},"modified":"2022-02-21T21:42:01","modified_gmt":"2022-02-21T21:42:01","slug":"sinisa-malesevic-zasto-je-nacionalizam-tako-mocan-socioloska-analiza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30058","title":{"rendered":"Sini\u0161a Male\u0161evi\u0107, \u201cZa\u0161to je nacionalizam tako mo\u0107an? Sociolo\u0161ka analiza\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Globalizacija nije neprijatelj nacionalizma – naprotiv, ova knjiga pokazuje kako su se te dvije sile zajedno razvijale kroz povijest. Male\u0161evi\u0107 osporava i dominantna stajali\u0161ta koja nacionalizam opisuju kao dru\u0161tvenu snagu u opadanju. Obja\u0161njava za\u0161to nedavne eskalacije populisti\u010dkog nacionalizma diljem svijeta nisu dru\u0161tvena anomalija nego povijesna norma. Imaju\u0107i u vidu sve ja\u010de organizacijske sposobnosti, sve dublju ideolo\u0161ku penetraciju i sve \u0161ire mre\u017ee mikrosolidarnosti, Male\u0161evi\u0107 pokazuje kako se i za\u0161to nacionalizam tako duboko ugradio u svakodnevni \u017eivot. Autor istra\u017euje dru\u0161tvenu dinamiku nacionalizama u Irskoj i na Balkanu, a njegovi nalazi pokazuju da je nacionalizam oja\u010dao i da se nametnuo kao dominantna operativna ideologija modernoga doba.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nacionalizam je ugra\u0111en u strukturu moderne teritorijalne dr\u017eave, koja se temelji na suverenosti njezina naroda. Male\u0161evi\u0107 tvrdi da \u0107e nacionalizam postojati dok god dr\u017eave imaju granice i dok god pretendiraju na narodni legitimitet. Nacionalizam se tako sljubljuje sa svim ideologijama, bilo lijevim bilo desnim. Male\u0161evi\u0107 nudi dosad najsofisticiraniju analizu bremenitog pitanja nacionalizma.
[Randall Collins, Sveu\u010dili\u0161te Pennsylvania]

Male\u0161evi\u0107 je me\u0111u rijetkim autorima koji su uspje\u0161no povezali makrohistorijska i makrosociolo\u0161ka obja\u0161njenja s mikrosociolo\u0161kim, u jedan integrirani obja\u0161njavaju\u0107i model koji se mo\u017ee primijeniti u razli\u010ditim vremenskim i prostornim okvirima. Taj model se jednako uspje\u0161no primjenjuje na “male” i “velike” nacije u razli\u010ditim povijesnim fazama. Usto, Male\u0161evi\u0107 na odabranim primjerima, uklju\u010duju\u0107i i hrvatski, vrlo uvjerljivo prikazuje vezu pro\u0161irenja i produbljenja organizacijskih kapaciteta nacija-dr\u017eava i pro\u0161irenja i produbljenja nacionalnih identiteta u posljednjih tridesetak godina. 
[Sa\u0161a Bo\u017ei\u0107, Sveu\u010dili\u0161te u Zadru]

Izvrsno napisana, s izvornim i zanimljivim tezama poduprtima relevantnim teorijskim argumentima i relevantnim i ilustrativnim studijama slu\u010dajeva, ova je knjiga znanstveni u\u017eitak i neophodan doprinos akademskim i javnim raspravama o temi nacionalizma u Hrvatskoj i \u0161ire u Europi.
[Ana Matan, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu]<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sini\u0161a Male\u0161evi\u0107<\/strong> je profesor sociologije na dublinskom University Collegeu, \u010dlan Irske Kraljevske akademije i jedan od najistaknutijih teoreti\u010dara nacije u svijetu. U nas su mu objavljene knjige Dr\u017eave-nacije i nacionalizmi (2017), Sociologija rata i nasilja (2011), te Ideologija, legitimnost i nova dr\u017eava – Jugoslavija, Srbija i Hrvatska (2004).<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nakladnik: JESENSKI I TURK<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 374<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: <\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.jesenski-turk.hr\/hr\/zasto-je-nacionalizam-tako-mocan-socioloska-analiza-2021-sinisa-malesevic<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Odjeci:<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je nacionalizam tako mo\u0107an?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=921<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30059,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-30058","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/nacionalizam.jpg?fit=230%2C352&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":30058,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":30058,"position":1},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54098,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54098","url_meta":{"origin":30058,"position":2},"title":"Filip Triska: Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije \u201eIgraju\u0107i nogomet ne branimo na\u0161e granice, domovinu ili zastavu. S nacionalnim timom ni\u0161ta patriotski su\u0161tinski ne umire niti se spa\u0161ava.\u201c C\u00e9sar Luis Menotti[1] Uvod U nedjeljno popodne, 12. lipnja 1938. godine, travnjak stadiona Olympique de Colombes u predgra\u0111u Pariza\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":30058,"position":3},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":30058,"position":4},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":30058,"position":5},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30058","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30058"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30058\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30065,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30058\/revisions\/30065"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30059"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30058"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30058"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30058"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}