{"id":30055,"date":"2022-02-18T22:20:30","date_gmt":"2022-02-18T22:20:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=30055"},"modified":"2022-02-18T22:20:30","modified_gmt":"2022-02-18T22:20:30","slug":"thorsten-mense-kritika-nacionalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=30055","title":{"rendered":"Thorsten Mense, \u201eKritika nacionalizma\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Izvorni naslov: Kritik des nationalismus<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Stipe \u0106urkovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Knjiga Thorstena Mensea <em>Kritika nacionalizma<\/em> kroz deset poglavlja rekapitulira klju\u010dne argumente i rezultate kriti\u010dkih diskusija o nacionalizmu te sagledava njihove nedostatke i slijepe to\u010dke. Djelo stoga polazi od najva\u017enijih teorijskih doprinosa razmatranju problematike nacionalizma (Eric Hobswbawm, Ernst Gellner, Benedict Anderson) kako bi se u drugom koraku postavilo pitanje za\u0161to te diskusije nisu oslabile u\u010dinkovitost nacionalizma kao politi\u010dke ideologije, osvr\u0107u\u0107i se prvenstveno na fenomene oslobodila\u010dkih pokreta u Africi i Latinskoj Americi te etnoseparatizam u Europi (Baskija, Katalonija, Irska). Autorov je odgovor da nacionalizam s afirmacijom nacionalnih dr\u017eava kao dominantnih politi\u010dkih entiteta modernosti stekao i mo\u0107ne institucionalne pretpostavke vlastite stabilizacije i normalizacije. Usto, na temelju recentnih ili previ\u0111enih doprinosa raspravi, nagla\u0161ava i u klasi\u010dnim raspravama \u010desto zanemarene socijalno-psiholo\u0161ke dimenzije njegova trajnog uspjeha kao izvora identitetske kohezije dru\u0161tava u kojima su kapitalizam i modernost sustavno podrivali tradicionalne odnose i identifikacije. Pritom polazi od dubokih ambivalencija koje su karakteristi\u010dne za nacionalizam od njegovih po\u010detaka: u nekim je svojim pojavnim oblicima nacionalizam prije svega legitimacijska ideologija imperijalizma, ratova i genocida: u drugim se povijesnim periodima radi primarno o diskursu i ideologiji emancipacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Zavr\u0161ni dio knjige posve\u0107en je ulozi nacionalizma u antikolonijalnim borbama i proturje\u010djima nacionalne ideje kao emancipacijske ideologije, u \u010demu autor vidi dva bitna problema s kojima se suo\u010davaju lijevi pokreti diljem svijeta. U podru\u010dju koje obiluje studijama slu\u010daja, <em>Kritika nacionalizma<\/em> donosi prijeko potreban pregled dosada\u0161njih pristupa problematici nacionalizma i ukazuje na op\u0107e probleme na koje nailaze istra\u017eiva\u010di. Pritom uspijeva ukazati na relevantnost diskusija o nacionalizmu u kontekstu suvremenih problema s kojima se suo\u010dava europska zajednica.<\/p>\n\n\n\n<p>O autoru:<\/p>\n\n\n\n<p>Thorsten Mense njema\u010dki je sociolog, pisac i novinar. Doktorirao je na Sveu\u010dili\u0161tu u Hannoveru na temu kriti\u010dke teorije nacionalizma i lijevog nacionalizma u Kataloniji i Baskiji. Suradnik je Foruma za kriti\u010dko istra\u017eivanje desnog ekstremizma (Forum f\u00fcr kritische Rechtsextremismusforschung) u Leipzigu. <em>Kritika nacionalizma <\/em>njegova je prva knjiga.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mizantrop.hr\/knjige\/kritika-nacionalizma\/\">https:\/\/mizantrop.hr\/knjige\/kritika-nacionalizma\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":30056,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-30055","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/mense.jpg?fit=768%2C1160&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30055"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30055\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30057,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30055\/revisions\/30057"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30056"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30055"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}