{"id":29990,"date":"2022-02-15T23:10:05","date_gmt":"2022-02-15T23:10:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29990"},"modified":"2022-02-15T23:10:05","modified_gmt":"2022-02-15T23:10:05","slug":"izlozba-korijeni-i-krila-vlaho-bukovac-u-zagrebu-cavtatu-i-becu-1893-1903-od-17-veljace-do-22-svibnja-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29990","title":{"rendered":"Izlo\u017eba &#8220;KORIJENI I KRILA. VLAHO BUKOVAC U ZAGREBU, CAVTATU I BE\u010cU, 1893.-1903.&#8221; [od 17. velja\u010de do 22. svibnja 2022.]"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Autorice izlo\u017ebe<\/strong>: Petra Vugrinec i Lucija Vukovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koautori<\/strong>: Iskra Ivelji\u0107, Irena Kra\u0161evac, Dragan Damjanovi\u0107 i Petar Petrovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kustosica<\/strong>: Iva Sudec Andreis<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izlo\u017ebeni prostor<\/strong>: Galerija Klovi\u0107evi dvori, 2. kat<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izlo\u017eba je <u>za javnost otvorena od&nbsp;18. velja\u010de<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U velja\u010di 2022. godine otvara se izlo\u017eba <em>Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Be\u010du, 1893.-1903. <\/em>Dugo o\u010dekivana i pripremana izlo\u017eba iz ciklusa<em> Vlaho Bukovac u Europi <\/em>otvorit \u0107e se u godini kad obilje\u017eavamo stotu obljetnicu Bukov\u010deve smrti.<\/p>\n\n\n\n<p>Prva je izlo\u017eba, Vlaho Bukovac u Parizu, 1878.-1892. odr\u017eana 2018. godine, obradila Bukov\u010dev rad od amaterskih po\u010detaka u Sjevernoj Americi, preko \u0161kolovanja i profesionalnog puta u Parizu, povremenih radnih boravaka u Engleskoj, kao i kratkih, ali plodonosnih predaha u domovini, sve do kona\u010dnog povratka u domovinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Tema dugo o\u010dekivane druge izlo\u017ebe iz ciklusa Bukov\u010dev je \u017eivot i opus nastao u Zagrebu kad Bukovac postaje sredi\u0161njom li\u010dno\u0161\u0107u javnoga kulturnoga \u017eivota, velikim mentorom mlade generacije likovnih umjetnika, a njegov zavodljivi kolorizam obilje\u017eava \u010ditavu generaciju zagreba\u010dkih slikara, prema toj karakteristici nazvanih Zagreba\u010dka \u0161arena \u0161kola. Zahvaljuju\u0107i Bukovcu Zagreb \u0107e postati sredi\u0161njim mjestom likovnih zbivanja \u010diji \u0107e utemeljiteljski zahvati prednja\u010diti pred ostalim gradovima u regiji. Zagreba\u010dka je faza istodobno i najplodonosnija razvojna cjelina ovog umjetnika koji upravo u sretnim okolnostima stvarala\u010dkog zanosa u Zagrebu ostvaruje neka od svojih kapitalnih djela. Sudjeluju\u0107i u dru\u0161tvenom \u017eivotu Zagreba i dru\u017ee\u0107i se s intelektualnom elitom, Bukovac \u0107e portretirati protagoniste klju\u010dnih obitelji poput Vranyczanyjevih, Pongra\u010devih, Nossanovih, Mileti\u0107a, Farka\u0161a, Crnadaka ili Bergerovih.<\/p>\n\n\n\n<p>Unutar izlo\u017ebe obradit \u0107e se i opus nastao u rodnom Cavtatu, kad se Bukovac vra\u0107a svojim korijenima (izme\u0111u 1899. i 1902. godine), gdje \u0107e tako\u0111er unijeti novi elan u dru\u0161tvenim i umjetni\u010dkim krugovima. U stilskom \u0107e smislu Bukovac upravo u rodnome gradu dosegnuti svoj stvarala\u010dki vrhunac te donijeti najljep\u0161a ostvarenja pleneristi\u010dkog slikarstva.<\/p>\n\n\n\n<p>U Cavtatu \u0107e se zadr\u017eati otprilike \u010detiri godine, a potom \u0107e zajedno s obitelji preseliti u Be\u010d. Njegov boravak u Be\u010du i uspjeh koji je polu\u010dila njegova samostalna izlo\u017eba bit \u0107e presudno za kasniji odlazak u Prag.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba \u0107e u kronolo\u0161kom slijedu predstaviti Bukov\u010devi \u017eivot i djelo, dubinski \u0107e analizirati brojne epizode Bukov\u010deva \u017eivota te njihov utjecaj na stvarala\u0161tvo. Poput romana pred o\u010dima posjetitelja odvijat \u0107e se svojevrsna drama dolaska, opstanka i odlaska potkrijepljena brojnim dokumentarnim materijalima, arhivskom gra\u0111om, do sad ne izlaganim djelima i sasvim novim otkri\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n<p>Djela za izlo\u017ebu prikupljena su iz brojnih muzejsko-galerijskih institucija diljem Hrvatske i susjednih zemalja. Vrata ovoj izlo\u017ebi s povjerenjem su otvorili mnogi privatni vlasnici, a velik je broj njihovih slika potpuno nepoznat dana\u0161njoj publici.<\/p>\n\n\n\n<p>Povodom stote godi\u0161njice smrti velikoga slikara za vrijeme trajanja izlo\u017ebe (travanj 2022.) u Galeriji Klovi\u0107evi dvori odr\u017eat \u0107e se me\u0111unarodni znanstveno-stru\u010dni skup <strong><em>Vlaho Bukovac i njegovo djelo<\/em><\/strong> u suorganizaciji s Institutom za povijest umjetnosti u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-galerija-klovicevi-dvori\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"B08syzO4Mm\"><a href=\"https:\/\/gkd.hr\/2022\/02\/04\/ciklus-vlaho-bukovac-u-europi-2-3-korijeni-i-krila-vlaho-bukovac-u-zagrebu-cavtatu-i-becu-1893-1903-od-17-veljace-do-22-svibnja-2022\/\">Ciklus Vlaho Bukovac u Europi: (2\/3) KORIJENI I KRILA. VLAHO BUKOVAC U ZAGREBU, CAVTATU I BE\u010cU, 1893.-1903. [od 17. velja\u010de do 22. svibnja 2022.]<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Ciklus Vlaho Bukovac u Europi: (2\/3) KORIJENI I KRILA. VLAHO BUKOVAC U ZAGREBU, CAVTATU I BE\u010cU, 1893.-1903. [od 17. velja\u010de do 22. svibnja 2022.]&#8221; &#8212; Galerija Klovi\u0107evi dvori\" src=\"https:\/\/gkd.hr\/2022\/02\/04\/ciklus-vlaho-bukovac-u-europi-2-3-korijeni-i-krila-vlaho-bukovac-u-zagrebu-cavtatu-i-becu-1893-1903-od-17-veljace-do-22-svibnja-2022\/embed\/#?secret=B08syzO4Mm\" data-secret=\"B08syzO4Mm\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29991,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-29990","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/BUKOVAC_H.jpeg?fit=1280%2C640&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":29990,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":29990,"position":1},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":29990,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":29990,"position":3},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":29990,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":29990,"position":5},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam &#8211; povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba &#8220;Slobodarski grad&#8221; na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29990","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29990"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29990\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29992,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29990\/revisions\/29992"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29991"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29990"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29990"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29990"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}