{"id":29983,"date":"2022-02-14T23:54:21","date_gmt":"2022-02-14T23:54:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29983"},"modified":"2022-02-14T23:54:21","modified_gmt":"2022-02-14T23:54:21","slug":"menyher-lakatos-slike-u-dimu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29983","title":{"rendered":"Menyher Lakatos, \u201cSlike u dimu\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Roman <em>Slike u dimu<\/em> prvi je veliki roman o isto\u010dnoeuropskim Romima romskog autora, klasik koji istra\u017euje unutarnje prilike dotad nepoznatog svijeta Roma i njihove povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Roman koji nazivaju <em>Sto godina samo\u0107e<\/em> europskih Roma, prati \u017eivot neimenovanog pripovjeda\u010da od 11. do 17. godine u romskome naselju u ruralnoj Ma\u0111arskoj, neposredno prije po\u010detka II. svjetskog rata i holokausta. Tu vladaju plemenski zakoni i obi\u010daji, \u017eive obitelji s mnogo djece, sveprisutne su kra\u0111e, pro\u0161nja, prljav\u0161tina, glad, bolesti i \u017eandarska brutalnost. Ali istodobno, zajednica \u017eivi strastveno, u veselju i buci, s ogromnim po\u0161tovanjem prema zemlji i precima.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada dje\u010daka slu\u010dajno ustrijeli lokalni mo\u0107nik, dobiva priliku za \u0161kolovanje. Za njega tada zapo\u010dinje \u017eivot u dva svijeta: dovoljno je bistar da se dobro snalazi u \u0161koli, ali previ\u0161e definiran podrijetlom da bi ga potpuno prihva\u0107ali. Kako godine prolaze, okre\u0107e se planovima o zaradi, sukobima s autoritetima i adolescentskim po\u017eudama, dok u dru\u0161tvu sve vi\u0161e ja\u010da fa\u0161izam.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Bildungsroman o putu jednog dje\u010daka do zrelosti<\/em><\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Crpe\u0107i iz vlastita iskustva, Menyh\u00e9rt Lakatos s jedne je strane napisao bildungsroman o putu jednog dje\u010daka do zrelosti, s druge uzbudljivu pikaresku u kojoj se stranicu za stranicom ni\u017eu pustolovine. To je i roman o tragediji cijelog jednog naroda, autenti\u010dan, naturalisti\u010dki iskren u prikazu jedinstvenog ambijenta i neposrednog jezika Roma, velik po opsegu, a opet iznimno osoban, roman koji se smatra temeljnim djelom romske knji\u017eevnosti i jednim od najzanimljivijih djela ma\u0111arske proze.<\/p>\n\n\n\n<p>***<\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePikareskna i pomalo lascivna odiseja\u2026 Unato\u010d njihovoj patnji, Lakatos pokazuje kako Romi uspijevaju pre\u017eivjeti, potresna posveta njihovoj domi\u0161ljatosti i hrabrosti.\u201d \u2013 <em>World Literature Today<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>O autoru<\/em><\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Menyh\u00e9rt Lakatos (1926. \u2013 2007.), romsko-ma\u0111arski knji\u017eevnik i pjesnik, klasik ma\u0111arske romske knji\u017eevnosti 20. stolje\u0107a. Ro\u0111en je u romskome naselju u V\u00e9szt\u0151u u trgova\u010dkoj obitelji. Zavr\u0161io je pu\u010dko u\u010dili\u0161te u Nagyk\u0151r\u00f6su. Radio je kao in\u017eenjer u Szarvasu i Nagyk\u0151r\u00f6su i kao direktor romske ciglane koju je i osnovao. Bio je svojevrsni ambasador svoje zajednice \u2013 sudjelovao je u istra\u017eiva\u010dkim projektima o Romima koji su provedeni na Sociolo\u0161kom institutu Ma\u0111arske akademije znanosti i pisao o \u017eivotu Roma u svojim knjigama. Osnovao je Kulturni savez Roma 1986. godine, a za predsjednika Kulturnog saveza Roma Ma\u0111arske izabran je 1988. godine. Bio je aktivan i u mnogim ma\u0111arskim dru\u0161tvenim i kulturnim organizacijama te \u010dlan predsjedni\u0161tva Ma\u0111arske kazali\u0161ne dru\u017eine.<\/p>\n\n\n\n<p>Knji\u017eevna djela, romane, bajke, pri\u010de, poeziju i TV scenarije, objavljivao je od 1970. Dobio je brojne nagrade \u2013 Nagradu Attila J\u00f3zsef, Nagradu F\u00fcst Mil\u00e1n, Nagradu za knjigu godine, Lovorov vijenac Republike Ma\u0111arske, Nagradu za \u017eivotno djelo Dr\u017eavne romske samouprave i druge.<\/p>\n\n\n\n<p>Njegov roman <em>Slike u dimu <\/em>(1975.) objavljen je u 19 zemalja i samo u Ma\u0111arskoj prodan u stotine tisu\u0107a primjeraka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>O prevoditeljici<\/em><\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Lea Kov\u00e1cs (1981., Vukovar) diplomirala je romanistiku i hungarologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija usavr\u0161avala se dva semestra na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti te na me\u0111unarodnim programima u Ma\u0111arskoj i Francuskoj. Radila&nbsp;je kao suradnica Katedre za hungarologiju, Veleposlanstva Ma\u0111arske te Ma\u0111arskog instituta u Zagrebu. Od 2012.&nbsp;radi kao prevoditeljica i sudska tuma\u010dica za ma\u0111arski, francuski, engleski i srpski jezik te se, osim pisanim, bavi i usmenim i audiovizualnim prijevodom. Vanjska je suradnica Odjela za francuske i frankofonske studije Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, kao naslovni predava\u010d na kolegiju Osnove usmenog prevo\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n<p>Od romana u njezinu su prijevodu objavljeni <em>Sotonski tango<\/em> L\u00e1szla Krasznahorkaija, <em>Trenutak<\/em> Magde Szab\u00f3, <em>Vezeno srce<\/em> Carole Martinez, <em>Povijest nasilja<\/em> Edouarda Louisa, <em>Magnetno brdo<\/em> R\u00e9ke M\u00e1n-V\u00e1rhegyi, <em>Viralno <\/em>Mauricija Segure, <em>Nikolski<\/em> Nicolasa Dicknera, <em>Vrijeme za \u010daj u New Delhiju<\/em> Jean-Pola Hecqa i <em>N.N.<\/em> Gyule Kr\u00fadyja, a od knjiga pjesama <em>Kod nas vi\u0161e nema kanibala<\/em> Otta Fenyvesija, <em>Tajna kratkog \u017eivota<\/em> J\u00e1nosa Sziverija, <em>Tijelu: Ode &amp; legende<\/em> Szil\u00e1rda Borb\u00e9lya (Posebna pohvala Odbora za dodjelu nagrade Iso Velikanovi\u0107 za 2018. godinu) i <em>Stablo pjesama<\/em> Abdellatifa La\u00e2bija te esej <em>Pohvala melankoliji<\/em> L\u00e1szla F. F\u00f6ld\u00e9nyija. Dobitnica je Nagrade J\u00e1nos Sziveri za 2020. godinu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Lea Kov\u00e1cs<\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: V.B.Z. d.o.o<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 468<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/slike-u-dimu\/\">https:\/\/www.vbz.hr\/book\/slike-u-dimu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29984,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-29983","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/slike-u-dimu.jpg?fit=508%2C777&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29983","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29983"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29983\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29985,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29983\/revisions\/29985"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29984"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29983"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29983"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29983"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}