{"id":29983,"date":"2022-02-14T23:54:21","date_gmt":"2022-02-14T23:54:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29983"},"modified":"2022-02-14T23:54:21","modified_gmt":"2022-02-14T23:54:21","slug":"menyher-lakatos-slike-u-dimu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29983","title":{"rendered":"Menyher Lakatos, \u201cSlike u dimu\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Roman Slike u dimu<\/em> prvi je veliki roman o isto\u010dnoeuropskim Romima romskog autora, klasik koji istra\u017euje unutarnje prilike dotad nepoznatog svijeta Roma i njihove povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Roman koji nazivaju Sto godina samo\u0107e<\/em> europskih Roma, prati \u017eivot neimenovanog pripovjeda\u010da od 11. do 17. godine u romskome naselju u ruralnoj Ma\u0111arskoj, neposredno prije po\u010detka II. svjetskog rata i holokausta. Tu vladaju plemenski zakoni i obi\u010daji, \u017eive obitelji s mnogo djece, sveprisutne su kra\u0111e, pro\u0161nja, prljav\u0161tina, glad, bolesti i \u017eandarska brutalnost. Ali istodobno, zajednica \u017eivi strastveno, u veselju i buci, s ogromnim po\u0161tovanjem prema zemlji i precima.<\/p>\n\n\n\n

Kada dje\u010daka slu\u010dajno ustrijeli lokalni mo\u0107nik, dobiva priliku za \u0161kolovanje. Za njega tada zapo\u010dinje \u017eivot u dva svijeta: dovoljno je bistar da se dobro snalazi u \u0161koli, ali previ\u0161e definiran podrijetlom da bi ga potpuno prihva\u0107ali. Kako godine prolaze, okre\u0107e se planovima o zaradi, sukobima s autoritetima i adolescentskim po\u017eudama, dok u dru\u0161tvu sve vi\u0161e ja\u010da fa\u0161izam.<\/p>\n\n\n\n

Bildungsroman o putu jednog dje\u010daka do zrelosti<\/em><\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Crpe\u0107i iz vlastita iskustva, Menyh\u00e9rt Lakatos s jedne je strane napisao bildungsroman o putu jednog dje\u010daka do zrelosti, s druge uzbudljivu pikaresku u kojoj se stranicu za stranicom ni\u017eu pustolovine. To je i roman o tragediji cijelog jednog naroda, autenti\u010dan, naturalisti\u010dki iskren u prikazu jedinstvenog ambijenta i neposrednog jezika Roma, velik po opsegu, a opet iznimno osoban, roman koji se smatra temeljnim djelom romske knji\u017eevnosti i jednim od najzanimljivijih djela ma\u0111arske proze.<\/p>\n\n\n\n

***<\/p>\n\n\n\n

\u201ePikareskna i pomalo lascivna odiseja\u2026 Unato\u010d njihovoj patnji, Lakatos pokazuje kako Romi uspijevaju pre\u017eivjeti, potresna posveta njihovoj domi\u0161ljatosti i hrabrosti.\u201d \u2013 World Literature Today<\/em><\/p>\n\n\n\n

O autoru<\/em><\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Menyh\u00e9rt Lakatos (1926. \u2013 2007.), romsko-ma\u0111arski knji\u017eevnik i pjesnik, klasik ma\u0111arske romske knji\u017eevnosti 20. stolje\u0107a. Ro\u0111en je u romskome naselju u V\u00e9szt\u0151u u trgova\u010dkoj obitelji. Zavr\u0161io je pu\u010dko u\u010dili\u0161te u Nagyk\u0151r\u00f6su. Radio je kao in\u017eenjer u Szarvasu i Nagyk\u0151r\u00f6su i kao direktor romske ciglane koju je i osnovao. Bio je svojevrsni ambasador svoje zajednice \u2013 sudjelovao je u istra\u017eiva\u010dkim projektima o Romima koji su provedeni na Sociolo\u0161kom institutu Ma\u0111arske akademije znanosti i pisao o \u017eivotu Roma u svojim knjigama. Osnovao je Kulturni savez Roma 1986. godine, a za predsjednika Kulturnog saveza Roma Ma\u0111arske izabran je 1988. godine. Bio je aktivan i u mnogim ma\u0111arskim dru\u0161tvenim i kulturnim organizacijama te \u010dlan predsjedni\u0161tva Ma\u0111arske kazali\u0161ne dru\u017eine.<\/p>\n\n\n\n

Knji\u017eevna djela, romane, bajke, pri\u010de, poeziju i TV scenarije, objavljivao je od 1970. Dobio je brojne nagrade \u2013 Nagradu Attila J\u00f3zsef, Nagradu F\u00fcst Mil\u00e1n, Nagradu za knjigu godine, Lovorov vijenac Republike Ma\u0111arske, Nagradu za \u017eivotno djelo Dr\u017eavne romske samouprave i druge.<\/p>\n\n\n\n

Njegov roman Slike u dimu <\/em>(1975.) objavljen je u 19 zemalja i samo u Ma\u0111arskoj prodan u stotine tisu\u0107a primjeraka.<\/p>\n\n\n\n

O prevoditeljici<\/em><\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Lea Kov\u00e1cs (1981., Vukovar) diplomirala je romanistiku i hungarologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija usavr\u0161avala se dva semestra na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti te na me\u0111unarodnim programima u Ma\u0111arskoj i Francuskoj. Radila je kao suradnica Katedre za hungarologiju, Veleposlanstva Ma\u0111arske te Ma\u0111arskog instituta u Zagrebu. Od 2012. radi kao prevoditeljica i sudska tuma\u010dica za ma\u0111arski, francuski, engleski i srpski jezik te se, osim pisanim, bavi i usmenim i audiovizualnim prijevodom. Vanjska je suradnica Odjela za francuske i frankofonske studije Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, kao naslovni predava\u010d na kolegiju Osnove usmenog prevo\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n

Od romana u njezinu su prijevodu objavljeni Sotonski tango<\/em> L\u00e1szla Krasznahorkaija, Trenutak<\/em> Magde Szab\u00f3, Vezeno srce<\/em> Carole Martinez, Povijest nasilja<\/em> Edouarda Louisa, Magnetno brdo<\/em> R\u00e9ke M\u00e1n-V\u00e1rhegyi, Viralno <\/em>Mauricija Segure, Nikolski<\/em> Nicolasa Dicknera, Vrijeme za \u010daj u New Delhiju<\/em> Jean-Pola Hecqa i N.N.<\/em> Gyule Kr\u00fadyja, a od knjiga pjesama Kod nas vi\u0161e nema kanibala<\/em> Otta Fenyvesija, Tajna kratkog \u017eivota<\/em> J\u00e1nosa Sziverija, Tijelu: Ode & legende<\/em> Szil\u00e1rda Borb\u00e9lya (Posebna pohvala Odbora za dodjelu nagrade Iso Velikanovi\u0107 za 2018. godinu) i Stablo pjesama<\/em> Abdellatifa La\u00e2bija te esej Pohvala melankoliji<\/em> L\u00e1szla F. F\u00f6ld\u00e9nyija. Dobitnica je Nagrade J\u00e1nos Sziveri za 2020. godinu.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Prevoditelj: Lea Kov\u00e1cs<\/p>\n\n\n\n

Izdava\u010d: V.B.Z. d.o.o<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 468<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.vbz.hr\/book\/slike-u-dimu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29984,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-29983","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/slike-u-dimu.jpg?fit=508%2C777&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":29983,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":29983,"position":1},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":29983,"position":2},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":29983,"position":3},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 – Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":29983,"position":4},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":29983,"position":5},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29983","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29983"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29983\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29985,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29983\/revisions\/29985"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29984"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29983"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29983"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29983"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}