{"id":29936,"date":"2022-02-10T19:15:06","date_gmt":"2022-02-10T19:15:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29936"},"modified":"2022-02-10T19:15:06","modified_gmt":"2022-02-10T19:15:06","slug":"leon-bloy-ocajnik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29936","title":{"rendered":"L\u00e9on Bloy, &#8220;O\u010dajnik&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>\u201cLe D\u00e9sesp\u00e9r\u00e9\u201d (O\u010dajnik, 1887.) prvi je roman L\u00e9ona Bloya. Radnja prati briljantnog ali siroma\u0161nog Ca\u00efna Marchenoira, buntovna katoli\u010dkog pisca \u010diji knji\u017eevni dar obe\u0107ava. Na\u0161 junak \u017eivi u Parizu na po\u010detku francuske Tre\u0107e Republike i poku\u0161ava uskladiti dva para naizgled nepomirljivih sila u svom \u017eivotu: s jedne je strane to sukob izme\u0111u njegove ljubavi prema Bogu i nu\u017enosti da slijedi crkveno u\u010denje sa zaljubljeno\u0161\u0107u u prekrasnu biv\u0161u prostitutku; drugi je par o\u010dajni\u010dka potreba za stabilnim poslom koja je u sukobu s organskom odbojno\u0161\u0107u prema licemjernom, koruptivnom pona\u0161anju onodobnog tiska i knji\u017eevnog svijeta. Roman zapo\u010dinje smr\u0107u (oca) i nastavlja nizati tragedije za glavnog lika, ocrtavaju\u0107i \u017eanrovski okvir tragedije, modela koji \u0107e najbolje odgovarati Bloyevoj filozofskoj \u017eivotnoj doktrini, onoj koja zagovara svetost patnje, dr\u017ee\u0107i da se kroz misti\u010dnu zamjenu muka nevinih mo\u017ee otkupiti prekora\u010denja gre\u0161nih. Upravo je to hermeneuti\u010dko na\u010delo glavna ideja romana \u201cO\u010dajnik\u201d. On je Bloyeva parabola o ljudskoj bijedi: u tom palimpsestu bola on \u017eeli izvesti na svjetlo skrivene istine. Glavni lik savr\u0161en je Bloyev alter-ego: mistik, mizantrop, revolucionar, preziratelj gra\u0111anstva i vlastitog vremena, asket itd. Sna\u017ean roman, eruptivne proze, napisan je briljantnim polemi\u010dkim stilom \u2013 stilom koji su pojedini kriti\u010dari nazvali stilom goti\u010dke katedrale, prekrasnim i stra\u0161nim.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>L\u00e9on Bloy (1846. \u2013 1917.) bio je francuski romanopisac, esejist, pamfletist i pjesnik, poznat i kao strastven apologet katoli\u010dke crkve i utjecajan u francuskim katoli\u010dkim krugovima. Nakon nesretne mladosti koja je obilje\u017eena agnosticizmom budu\u0107eg pisca, Bloy se 1864. zaposlio u Parizu. Ondje je 1868. upoznao ostarjela pisca Barbeya d\u2019Aurevillyja, koji \u0107e presudno utjecati na njegov budu\u0107i apologetski stav. Bloy je prijateljevao s umjetnicima poput pisca Joris-Karla Huysmansa, slikara Georgesa Rouaulta, filozofa Jacquesa Maritaina\u2026 S druge strane, stvorio si je zavidan broj knji\u017eevnih neprijateljstava, posebice nakon \u0161to je objavio roman \u201cO\u010dajnik\u201d, \u017eestok napad na racionalizam i na one za koje je vjerovao da vojuju u njegovim redovima. Uskoro je Bloy isklju\u010den iz knji\u017eevne zajednice svoga doba i presti\u017eni autori poput Zole, Maupassanta, Renana i Francea zaratili su s njim. Bloy je autor dvaju romana, \u201cLe D\u00e9sesp\u00e9r\u00e9\u201d (O\u010dajnik, 1887.) i \u201cLa Femme pauvre\u201d (Sirotica, 1897.). Objavio je dvije zbirke pri\u010da, deset knjiga eseja te je godinama vodio opse\u017ean dnevnik koji je objavljen u osam tomova. Utjecao je na brojne autore, a me\u0111u onima koji u svojim djelima otvoreno spominju taj utjecaj su Borges, Alejo Carpentier, John Irving, Charles Williams, Houellebecq. Bloyev apologetski pogled na \u017didove utjecao je i na zaokret u Katoli\u010dkoj crkvi u odnosu na njih, najo\u0161trije ostvaren prilikom Drugog vatikanskog sabora. Papa Franjo spomenuo ga je pak u svojoj prvoj homiliji kao pape.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: <strong>Biblioteka Keriks za Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107<\/strong><br>Godina izdanja: <strong>2022.<\/strong><br>Autor: <strong>L\u00e9on Bloy<\/strong><br>Prevoditeljica: <strong>\u017deljka Somun<\/strong>Urednik: <strong>Matija Jane\u0161<\/strong><br>Ovitak: <strong>Branimir Vorberger<\/strong><br>Cijena: <strong>150,00 kn<\/strong><br>Broj stranica: <strong>368<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-edicije-bozicevic\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"CP6yE9qSTH\"><a href=\"https:\/\/www.edicije-bozicevic.com\/katalog\/ocajnik\/\">O\u010dajnik<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;O\u010dajnik&#8221; &#8212; Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107\" src=\"https:\/\/www.edicije-bozicevic.com\/katalog\/ocajnik\/embed\/#?secret=CP6yE9qSTH\" data-secret=\"CP6yE9qSTH\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29937,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-29936","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Naslovnica_Ocajnik.jpg?fit=450%2C641&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53166,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53166","url_meta":{"origin":29936,"position":0},"title":"Izdanje &#8220;Glina 1941. &#8211; Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu&#8221; dostupno online","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Obavje\u0161tavamo Vas da je\u00a0izdanje Glina 1941. - Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu. Zbornik znanstvenih radova s me\u0111unarodnim sudjelovanjem\u00a0(Zagreb: Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest, Hrvatski dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, Srpsko narodno vije\u0107e u Zagrebu, 2022.)\u00a0sada dostupno u slobodnom pristupu na \u00a0poveznici: Glinski zbornik book za\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Glina_1941.jpg?fit=500%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":29936,"position":1},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":29936,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":29936,"position":3},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":29936,"position":4},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":29936,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29936","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29936"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29936\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29938,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29936\/revisions\/29938"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29937"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}