{"id":29924,"date":"2022-02-10T17:38:26","date_gmt":"2022-02-10T17:38:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29924"},"modified":"2022-02-11T23:35:38","modified_gmt":"2022-02-11T23:35:38","slug":"likvidacija-memorijala-ne-uzurpaciji-prava-na-povijesno-pamcenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29924","title":{"rendered":"Likvidacija Memorijala: Ne uzurpaciji prava na povijesno pam\u0107enje"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Izjava Odbora Foruma civilnog dru\u0161tva EU-Rusija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Odbor Foruma civilnog dru\u0161tva EU-Rusija osu\u0111uje odluku da se likvidira dvije va\u017ene organizacije ruskog civilnog dru\u0161tva, Me\u0111unarodni Memorijal<a href=\"https:\/\/documenta.hr\/novosti\/likvidacija-memorijala-ne-uzurpaciji-prava-na-povijesno-pamcenje\/#_ftn1\">[1]<\/a> i Centar za ljudska prava Memorijal<a href=\"https:\/\/documenta.hr\/novosti\/likvidacija-memorijala-ne-uzurpaciji-prava-na-povijesno-pamcenje\/#_ftn2\">[2]<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Osnova za likvidaciju bila je tu\u017eba ureda tu\u017eioca u kojoj se navodi \u201csistematsko\u201d kr\u0161enje zakona o \u201cstranim agentima\u201d. Po Ministarstvu pravde i Moskovskom uredu dr\u017eavnog tu\u017eioca, obje organizacije propustile su nazna\u010diti da su objave na njihovim mre\u017enim stranicama i socijalnim mre\u017eama stvorili \u201cstrani agenti\u201d. Na raspravama vezanima uz proces likvidacije CLjP Memorijala tu\u017eilac je rekao da bi tu organizaciju \u201ctrebalo zatvoriti\u201d, dodav\u0161i da \u201cizostanak oznake o stranim agentima na njenim sadr\u017eajima mo\u017ee voditi stvaranju negativne slike zemlje i me\u0111u gra\u0111anima izazvati depresiju.\u201d<a href=\"https:\/\/documenta.hr\/novosti\/likvidacija-memorijala-ne-uzurpaciji-prava-na-povijesno-pamcenje\/#_ftn3\">[3]<\/a> Uz to, CLjP Memorijal je tako\u0111er okrivljen da je pru\u017eao opravdanje ekstremizmu i terorizmu.<a href=\"https:\/\/documenta.hr\/novosti\/likvidacija-memorijala-ne-uzurpaciji-prava-na-povijesno-pamcenje\/#_ftn4\">[4]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Proces likvidacije Me\u0111unarodnog Memorijala i Centra za ljudska prava Memorijal pokrenut je<a href=\"https:\/\/documenta.hr\/novosti\/likvidacija-memorijala-ne-uzurpaciji-prava-na-povijesno-pamcenje\/#_ftn5\">[5]<\/a> 11. studenoga 2021., kad je Ured dr\u017eavnog tu\u017eioca podnio tu\u017ebu za likvidaciju Me\u0111unarodnog Memorijala, a Moskovski ured dr\u017eavnog tu\u017eioca sli\u010dnu tu\u017ebu protiv CLjP Memorijal. Vlasti su kao razlog tomu navele \u201csistematska kr\u0161enja zakona o \u2018stranim agentima&#8217;\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Povijest Me\u0111unarodnog Memorijala se\u017ee u 1987., kad je jedan od njegovih organizatora, svjetski poznati znanstvenik i branilac ljudskih prava Andrej Saharov, slu\u017eio kao prvi predsjednik Savjeta. Me\u0111unarodni Memorijal igra va\u017enu ulogu u \u010duvanju i prou\u010davanju povijesnog pam\u0107enja u Rusiji, a Memorijalni centar za ljudska prava te\u017ei\u0161te stavlja na za\u0161titu ljudskih prava, pra\u0107enje politi\u010dkih i vjerskih progona, te podr\u0161ke politi\u010dkim zatvorenicima, migrantima i izbjeglicama. CLjP Memorijal je 2014. ozna\u010den kao \u201cstrani agent\u201d, a toj je listi 2016. dodan i Me\u0111unarodni Memorijal.<\/p>\n\n\n\n<p>Odbor Foruma civilnog dru\u0161tva EU-Rusija odluku da se zatvori dvije najistaknutije nevladine organizacije u Rusiji smatra nastavljanjem napada na civilno dru\u0161tvo i poku\u0161ajem uzurpacije prava na povijesno pam\u0107enje. Pozivamo ruske vlasti da poni\u0161te odluke da se likvidira Me\u0111unarodni Memorijal i Centar za ljudska prava Memorijal i da zajam\u010de pravo na slobodu misli i o\u010duvaju povijesno pam\u0107enje.<\/p>\n\n\n\n<p>29. prosinca 2021.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.memo.ru\/ru-ru\/memorial\/departments\/intermemorial\/news\/665\">[1] https:\/\/www.memo.ru\/ru-ru\/memorial\/departments\/intermemorial\/news\/665<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.memo.ru\/ru-ru\/memorial\/departments\/intermemorial\/news\/668\">[2] https:\/\/www.memo.ru\/ru-ru\/memorial\/departments\/intermemorial\/news\/668<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.rferl.org\/a\/russia-memorial-liquidation-hearing-starts\/31623262.html\">[3] https:\/\/www.rferl.org\/a\/russia-memorial-liquidation-hearing-starts\/31623262.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/zona.media\/news\/2021\/11\/12\/memo\">[4] https:\/\/zona.media\/news\/2021\/11\/12\/memo<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/documenta.hr\/novosti\/likvidacija-memorijala-ne-uzurpaciji-prava-na-povijesno-pamcenje\/#_ftnref5\">[5] <\/a>Izjava Odbora dostupna je na: <a href=\"https:\/\/eu-russia-csf.org\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/StatementForeignAgents12.11.2021-final-1.pdf\">https:\/\/eu-russia-csf.org\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/StatementForeignAgents12.11.2021-final-1.pdf<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/documenta.hr\/novosti\/likvidacija-memorijala-ne-uzurpaciji-prava-na-povijesno-pamcenje\/\">Documenta.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/robert-latipov-represija-ce-jacati\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/robert-latipov-represija-ce-jacati<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29925,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-29924","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/memorijal.png?fit=709%2C709&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":29924,"position":0},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":29924,"position":1},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55050,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55050","url_meta":{"origin":29924,"position":2},"title":"Francesca Albanese, &#8220;Kad svijet spava&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon srpskog izdanja na koje smo prethodno uputili, objavljeno je i hrvatsko izdanje knjige Francesce Albanese, posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju. Duh mjesta \u2013 genius loci \u2013 \u010dine ljudi i njihove pri\u010de, a Palestina je mjesto gdje se povijest i svakodnevni \u017eivot sudaraju rijetko\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54572,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54572","url_meta":{"origin":29924,"position":3},"title":"Povodom fizi\u010dkog napada na knji\u017eevnika Vladimira Arsenijevi\u0107a, suradnika Kliofesta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Beogradu je fizi\u010dki napadnut knji\u017eevnik Vladimir Arsenijevi\u0107, prilikom pripremanja komemoracije \u017ertvama genocida u Srebrenici, \u010dije je odr\u017eavanje time sprije\u010deno. Arsenijevi\u0107 je predsjednik Udru\u017eenja Krokodil, koje je proteklih godina organiziralo niz doga\u0111anja u kojima su sudjelovali povjesni\u010dari i povjesni\u010darke, te to nastavlja \u010diniti i dalje. Prije nekoliko godina intenzivno smo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/ARSENIJEVIC-foto.jpg?fit=480%2C335&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53458","url_meta":{"origin":29924,"position":4},"title":"Poziv za dostavu radova \u2013 Cris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci (2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo autore da do 15. listopada 2026. godine po\u0161alju svoje radove (znanstvene, prethodna priop\u0107enja, pregledne radove, stru\u010dne) za objavu u 28. broju znanstveno-stru\u010dnog \u010dasopisa Cris.\u00a0 \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stru\u010dnjaka, objavljuju\u0107i njihova istra\u017eivanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina.\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":29924,"position":5},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29924","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29924"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29924\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29961,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29924\/revisions\/29961"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29925"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29924"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29924"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29924"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}