{"id":29901,"date":"2022-02-10T15:54:24","date_gmt":"2022-02-10T15:54:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29901"},"modified":"2022-02-15T23:42:51","modified_gmt":"2022-02-15T23:42:51","slug":"nije-dovoljno-navesti-izvor-i-jedan-dio-recenica-citirati-a-drugi-gotovo-u-potpunosti-preuzeti-bez-citiranja-ili-parafraziranja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29901","title":{"rendered":"Nije dovoljno navesti izvor i jedan dio re\u010denica citirati, a drugi gotovo u potpunosti preuzeti bez citiranja ili parafraziranja"},"content":{"rendered":"\n<p>Rije\u010di su to koje se \u010desto upu\u0107uju u\u010denicima, studentima i autorima tekstova (kao u priru\u010dniku &#8220;Uvod u studij povijesti&#8221;), ali na to mogu upozoriti i sami studenti prilikom \u010ditanja historiografskih radova, kao u sljede\u0107em slu\u010daju na koji su nas uputili s molbom da ga objavimo. Dovoljno je usporediti ova dva teksta u prilogu, \u010diji su naslovi navedeni na kraju, u zagradama.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>1) Primjer problemati\u010dnih odlomaka iz kasnijeg teksta koji navodi, citira i preuzima raniji tekst<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na temelju ideja francuske revolucije, povijesnog iskustva hrvatskoga naroda i suvremenih potreba, prava\u0161ki ideolozi Ante Star\u010devi\u0107 i Eugen Kvaternik&nbsp; (1825.-1871.) izgradili su politi\u010dku ideologiju prava\u0161tva, monolitan sustav mi\u0161ljenja i vrednovanja svih bitnih podru\u010dja ljudskog \u017eivota. Njihova je ideologija imala zada\u0107u ubrzati proces konstituiranja i integracije moderne hrvatske nacije, a taj je proces trebao zavr\u0161iti u slobodnoj i samostalnoj hrvatskoj dr\u017eavi.<\/p>\n\n\n\n<p>Taj ideal budu\u0107e samostalne hrvatske dr\u017eave bio je prava\u0161ima apsolutni kriterij za vrednovanje svega \u0161to se de\u0161avalo u pro\u0161losti, onoga \u0161to se doga\u0111a u sada\u0161njosti i onoga \u0161to bi se trebalo dogoditi u budu\u0107nosti. Interpretacija hrvatske povijesti koju je Star\u010devi\u0107 iznio u svom nauku bila je osnovica njegovog idejnog sustava, odnosno prava\u0161kog u\u010denja o pravu hrvatskog naroda na samostalnost izvan Habsbur\u0161ke Monarhije. Teza od koje polaze prava\u0161i jest sljede\u0107a: \u201estvarnost Hrvatske u Habsbur\u0161koj monarhiji predstavlja apsolutno zlo, posve neodr\u017eivo stanje, a sramotna sada\u0161njost se uspore\u0111uje sa slavnom pro\u0161lo\u0161\u0107u i slobodnom i sretnom budu\u0107no\u0161\u0107u s ciljem da u pripadnika hrvatske inteligencije izazovu \u017eelju za odbacivanjem sada\u0161njeg stanja. Zato su Star\u010devi\u0107 i Kvaternik izgradili cjelovit sustav mi\u0161ljenja koji obuhva\u0107a povijesnu interpretaciju, politi\u010dku doktrinu, \u017eivotnu filozofiju, na\u010dine transformacije dru\u0161tva pa \u010dak i stil kojim \u0107e oblikovati svoju ideolo\u0161ku propagandu.\u201c<a href=\"#_ftn1\">[1]<\/a> Tako\u0111er, prema Nemecu, u politici prava\u0161i su ikonoklasti i revizionisti: negiraju tradiciju i stvaraju produktivnu kriti\u010dku napetost, iznimno va\u017enu za dinamiziranje odnosa na politi\u010dkoj sceni. Oni stvaraju arenu u kojoj su se bespo\u0161tedno suprotstavljaju mi\u0161ljenja, stavovi i koncepcije. Prava\u0161i ru\u0161e autoritete i nemaju milosti prema nacionalnim veli\u010dinama. Reinterpretacijom hrvatske povijesti oni ru\u0161e mit o Nikoli \u0160ubi\u0107u Zrinskom, branitelju Sigeta, ali i novostvoreni mit bana Josipa Jela\u010di\u0107a, prikazav\u0161i ih kao sluge re\u017eima i Austrije.<a href=\"#_ftn2\">[2]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>(\u2026)<\/p>\n\n\n\n<p>Eugen Kumi\u010di\u0107 pi\u0161e u svom djelu da Petar Zrinski nije imao dobro mi\u0161ljenje o svome pradjedu Nikoli \u0160ubi\u0107u Zrinskom, slavnom branitelju Sigeta, pri \u010demu ponavlja poznatu prava\u0161ku tezu da bi bilo bolje po Hrvatsku da je Zrinski branio gradove na Uni, tj. da je branio Hrvatsku, umjesto \u0161to je u ma\u0111arskom Sigetu zaustavljao tursku silu koja je i\u0161la na Be\u010d.<a href=\"#_ftn3\">[3]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>(\u017deljko Karaula, \u201cNikola \u0160ubi\u0107 Zrinski u prava\u0161koj ideologiji 19. stolje\u0107a\u201d, 2018)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>2) Istovjetni odlomci u ranijem, izvornom tekstu iz kojeg se navodi, citira i preuzima<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na temelju ideja francuske revolucije, povijesnog iskustva hrvatskoga naroda i suvremenih potreba, prava\u0161ki ideolozi Ante Star\u010devi\u0107 i Eugen Kvaternik izgradili su \u00bbobuhvatni program\u00ab (Mato\u0161): zatvoren, monolitan sustav mi\u0161ljenja i vrednovanja svih bitnih podru\u010dja ljudskog \u017eivota. Njihova je ideologija imala zada\u0107u ubrzati proces konstituiranja i integracije moderne hrvatske nacije, a taj je proces trebao zavr\u0161iti jedino u slobodnoj i samostalnoj hrvatskoj dr\u017eavi. I upravo je taj ideal budu\u0107e samostalne hrvatske dr\u017eave bio prava\u0161ima apsolutni kriterij za vrednovanje svega \u0161to se de\u0161avalo u pro\u0161losti, onoga \u0161to se doga\u0111a u sada\u0161njosti i onoga \u0161to bi se trebalo dogoditi u budu\u0107nosti.<br><br>Teza od koje polaze prava\u0161i jest sljede\u0107a: stvarnost Hrvatske u Habsbur\u0161koj monarhiji predstavlja apsolutno zlo, posve neodr\u017eivo stanje, a sramotna sada\u0161njost se uspore\u0111uje sa slavnom pro\u0161lo\u0161\u0107u i slobodnom i sretnom budu\u0107no\u0161\u0107u s ciljem da u pripadnika hrvatske inteligencije izazovu \u017eelju za odbacivanjem sada\u0161njeg stanja. Zato su Star\u010devi\u0107 i Kvaternik izgradili cjelovit sustav mi\u0161ljenja koji obuhva\u0107a povijesnu interpretaciju, politi\u010dku doktrinu, \u017eivotnu filozofiju, na\u010dine transformacije dru\u0161tva pa \u010dak i stil kojim \u0107e oblikovati svoju ideolo\u0161ku propagandu.<\/p>\n\n\n\n<p>(\u2026)<\/p>\n\n\n\n<p>Kao i u politici, prava\u0161i su i u knji\u017eevnosti ikonoklasti i revizionisti: negiraju tradiciju i stvaraju produktivnu kriti\u010dku napetost, iznimno va\u017enu za dinamiziranje odnosa na na\u0161oj literarnoj sceni. Oni su prvi razorili \u0161enoinsku idilu i na podru\u010dju kulturnog i knji\u017eevnog \u017eivota stvorili arenu u kojoj su se bespo\u0161tedno suprotstavljala mi\u0161ljenja, stavovi i koncepcije. Prava\u0161i ru\u0161e autoritete i nemaju milosti prema nacionalnim veli\u010dinama. Kao \u0161to su reinterpretacijom hrvatske povijesti sru\u0161ili mit Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog, branitelja Sigeta, ali i novostvoreni mit bana Jela\u010di\u0107a, prikazav\u0161i ih kao sluge re\u017eima i Austrije, tako su i u knji\u017eevnosti ru\u0161ili kanone i uvrije\u017eene vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n<p>(\u2026)<\/p>\n\n\n\n<p>O svome pradjedu Nikoli \u0160ubi\u0107u Zrinskom, slavnom branitelju Sigeta, Petar nema dobro mi\u0161ljenje i ponavlja poznatu prava\u0161ku tezu da bi bilo bolje po Hrvatsku da je Zrinski branio gradove na Uni, tj. da je branio Hrvatsku, umjesto \u0161to je u ma\u0111arskom Sigetu zaustavljao tursku silu koja je i\u0161la na Be\u010d.<\/p>\n\n\n\n<p>(Kre\u0161imir Nemec, \u201cPrava\u0161tvo i hrvatska knji\u017eevnost\u201d, 2008)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\">[1]<\/a> Kre\u0161imir, NEMEC, Prava\u0161tvo i hrvatska knji\u017eevnost, Anagram [elektroni\u010dka biblioteka]. Vidi na: <a href=\"http:\/\/www.hrvatskiplus.org\/article.php?id=59&amp;naslov=pravastvo-i-hrvatska-knjizevnost\">http:\/\/www.hrvatskiplus.org\/article.php?id=59&amp;naslov=pravastvo-i-hrvatska-knjizevnost<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\">[2]<\/a> NEMEC, isto.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref3\">[3]<\/a> GROSS, Izvorno prava\u0161tvo, n. dj., 653. [Te napomene nema u Gross na spomenutom mjestu, ali ima kod Nemeca koji se ovoga puta ne navodi.]<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29904,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17,11],"tags":[],"class_list":["post-29901","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave","category-rubrike"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/historiografski-praktikum-1.jpg?fit=860%2C388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53893","url_meta":{"origin":29901,"position":0},"title":"Poziv na sudjelovanje: Otkrivanje Dalmacije XII","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 u Splitu poziva vas na sudjelovanje na me\u0111unarodnom znanstvenom skupu koji se organizira u sklopu tjedna znanstvenih i stru\u010dnih doga\u0111anja OTKRIVANJE DALMACIJE XII Putopisni crte\u017e \/ Otoci u putopisima Muzej grada Splita, Split, 12. \u2013 14. studenoga 2026. >>> POZIV Putopisi predstavljaju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":29901,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":29901,"position":2},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu &#8220;Odiseju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":29901,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54587,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54587","url_meta":{"origin":29901,"position":4},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201cEuropa danas: izazovi, identitet, budu\u0107nost\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na blagdan svetoga Benedikta, suza\u0161titnika Europe i nebeskog za\u0161titnika Hrvatske udruge Benedikt, u Splitu je u subotu, 11. srpnja 2026., odr\u017ean sve\u010dani program kojim je ujedno obilje\u017eena i 15. obljetnica djelovanja udruge. Program je okupio velik broj sudionika i uzvanika, a crkva sv. Katarine Aleksandrijske tijekom misnog slavlja te dvorana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54492","url_meta":{"origin":29901,"position":5},"title":"Odjeci izlaganja Filipa Hamer\u0161aka o hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu na podru\u010dju Ukrajine &#8211; povodom 110. obljetnice Brusilovljeve ofenzive","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 26. svibnja 2026. objavili smo vijest da je Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan od suorganizatora\u00a033. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija\u00a0koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu\u00a0Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Me\u0111u izlaga\u010dima iz Zavoda ravnatelj dr. sc. Filip Hamer\u0161ak odr\u017eao je plenarno izlaganje \u201eHrvatski vojnici u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29901","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29901"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29901\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30004,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29901\/revisions\/30004"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29901"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29901"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29901"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}