U \u010detvrtak, 10. velja\u010de 2022., s po\u010detkom u 18 sati u sklopu 10. ciklusa Otvorenog \u010detvrtka prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina odr\u017eat \u0107e predavanje pod nazivom \u201eUspje\u0161na ili neuspje\u0161na? Povijest jugoslavenske diplomacije\u201c. Predavanje \u0107e biti na Filozofskom fakultetu Osijek u Sve\u010danoj dvorani (soba 60, 2. kat).<\/p>\n\n\n\n
Molimo sve koji planiraju do\u0107i da se pridr\u017eavaju aktualnih epidemiolo\u0161kih mjera te nose masku. Pri ulasku na fakultet bit \u0107e potrebno predo\u010diti COVID-potvrdu. Predavanje je otvoreno za javnost, ali broj posjetitelja ograni\u010den je na 95, stoga se mole svi zainteresirani da do\u0111u ne\u0161to ranije kako bi mogli prisustvovati predavanju. Predavanje \u0107e se prenositi i preko YouTube-kanala Otvorenog \u010detvrtka, pri \u010demu \u0107e biti omogu\u0107eno sudjelovanje u raspravi putem chata.<\/p>\n\n\n\n
O predavanju:<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kada je 1948. Vladimir Nazor, u jeku sukoba Josipa Broza Tita i Informbiroa 1948., napisao pjesmu \u201eOsamljeni dub\u201c (koja za \u017eivota nije objavljena), opisao je ono \u0161to je u alegoriji \u201eJe\u017eeva ku\u0107ica\u201c za sve generacije slikovito oslikao i Branko \u0106opi\u0107. Bio je to trenutak kada je FNRJ bila posve sama, okru\u017eena isklju\u010divo sovjetskim saveznicama ili satelitima, kada je s dvije zapadne dr\u017eave imala otvorena grani\u010dna pitanja. Odluka da se zemlja najsli\u010dnija Sovjetskom Savezu odmetne, da dr\u017eava u \u010dijem je velikom dijelu Rusija bila popularna, Staljin heroj, propaganda godinama protuzapadna potra\u017ei vlastiti put, bila je \u0161okantna za cijeli svijet. I dalje socijalisti\u010dka, FNRJ je bila ne\u0161to posve novo u me\u0111unarodnim odnosima. \u201eI mi smo iza\u0161li na svjetsku pozornicu. Dodu\u0161e, s malom materijalnom ulogom, ali onih nekoliko nenabubanih, originalnih re\u010denica koje re\u017eiserima svjetske drame otmemo da iska\u017eemo, ipak odjekuju, makar koliko nas sti\u0161avali. Mi smo stvarno istupili u svijet \u2013 izvan malog balkanskog i ne\u0161to \u0161ireg kruga u Evropi, i na\u0161e su o\u010di \u0161irom otvorene\u201c, pisao je 1953. Milovan \u0110ilas. Sve do kraja Hladnog rata i do kraja jugoslavenske federacije posebnost je ostala trajna.<\/p>\n\n\n\n Diplomacija FNRJ-a\/SFRJ-a bila je vjerojatno jedna od najuspje\u0161nijih politika Titove Jugoslavije, koja je, uz male kompromise i odre\u0111ene poteze koji su se mogli opisati proma\u0161enima (DDR, Izrael), vodila sustavnu, koordiniranu, osmi\u0161ljenu i, na kraju, razmjerno uspje\u0161nu politiku. Zemlja je postala vode\u0107a u Pokretu nesvrstanih, koji sama stvara, \u0161to joj omogu\u0107ava veliku glasa\u010dku ma\u0161ineriju u Ujedinjenim narodima, osigurava tr\u017ei\u0161te, ali i utjecaj u drugim dr\u017eavama, u komunikaciji sa Zapadom i Istokom. Od dr\u017eave koja je 1948. ostala sama, Jugoslavija je postupno normalizirala odnose sa svima: od Kine i SSSR-a do sporazuma sa zapadnim dr\u017eavama. Najo\u010ditiji izuzetak bile su susjedne dr\u017eave, poput Bugarske ili Albanije.<\/p>\n\n\n\n Uspje\u0161na je, zapravo, diplomatska mre\u017ea bila i na samom kraju postojanja dr\u017eave, \u0161to je bio jo\u0161 jedan pokazatelj kako je diplomacija velikim dijelom podre\u0111ena unutarnjopoliti\u010dkim odnosima. Kandidatura za \u010dlanstvo u EEZ-u, \u0161iroka politika saveza, vrijednosti za koje se zala\u017ee, sve je to bilo neva\u017eno ili nedovoljno da bi se izbjegao sukob, sprije\u010dilo stradanje ljudi.<\/p>\n\n\n\n U predavanju \u0107e biti nagla\u0161ene prijelomne to\u010dke jugoslavenske diplomacije, kako je hladnoratovski kontekst, dekolonizacija, odredio njezino kretanje i kako je trajno ostala prilagodljiva i pragmati\u010dna. Predava\u010d \u0107e poku\u0161ati pokazati gdje su danas vanjske politike zemalja sljednica i kakva bi mogla biti vanjska politika malih zemalja.<\/p>\n\n\n\n O predava\u010du:<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tvrtko Jakovina<\/strong> redoviti je profesor svjetske povijesti 20. stolje\u0107a na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Diplomirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poha\u0111ao je i University of Kansas, bio Fulbright Visiting Researcher<\/em> na Georgetown Universityu u Washingtonu, usavr\u0161avao se na Boston Collegeu. Magistrirao je na Katholieke Universiteit Leuven u Belgiji. Bio je visiting fellow<\/em> na London School of Economics. Vi\u0161egodi\u0161nji je gost predava\u010d na Istituto per l\u2019Europa Centro-Orientale e Balcanica Sveu\u010dili\u0161ta u Bologni, a predavao je i na Sveu\u010dili\u0161tu u Splitu te na vi\u0161e doktorskih programa. Autor je knjiga Socijalizam na ameri\u010dkoj p\u0161enici<\/em> (2002.), Ameri\u010dki komunisti\u010dki saveznik<\/em>. Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave 1945-1955<\/em> (2003.), Tre\u0107a strana Hladnog rata<\/em> (2011.), Trenuci katarze. Prijelomni doga\u0111aji XX. stolje\u0107a<\/em> (2013.), Budimir Lon\u010dar. Od Preka do vrha svijeta <\/em>(2020.). Autor je niza \u010dlanaka o vanjskoj politici Titove Jugoslavije te hrvatskoj i jugoslavenskoj povijesti 20. stolje\u0107a. Knjige su mu nagra\u0111ivane dr\u017eavnim nagradama 2004. i 2014., dobitnik je nagrade Kiklop<\/em> (2013.) i Nagrade Dru\u0161tva sveu\u010dili\u0161nih nastavnika i drugih znanstvenika<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n