{"id":29861,"date":"2022-02-07T22:40:30","date_gmt":"2022-02-07T22:40:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29861"},"modified":"2022-02-07T22:42:00","modified_gmt":"2022-02-07T22:42:00","slug":"drzavni-arhiv-u-pazinu-postavljena-ploca-otokaru-kresovaniju-na-pazinskom-buraju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29861","title":{"rendered":"Dr\u017eavni arhiv u Pazinu: Postavljena plo\u010da Otokaru Kre\u0161ovaniju na pazinskom Buraju"},"content":{"rendered":"\n<p>Dana 28.1.2022. je u prisutnosti predstavnika Katedre \u010dakavskog sabora za povijest Istre, donatora tvrtke Kamen iz Pazin, Dr\u017eavnog arhiva u Pazinu te obitelji Pajca na njihovoj je renoviranoj obiteljskoj ku\u0107i, koja se nalazi na vrhu pazinske starogradske jezgre Buraja, ponovno postavljena plo\u010da hrvatskom novinaru i publicistu Otokaru Ker\u0161ovaniju, ubijenom 1941. godine od strane usta\u0161kih vlasti u zagreba\u010dkoj Dotr\u0161\u010dini.<br>U kratkom je izlaganju predsjednik Izvr\u0161nog odbora profesor Josip \u0160ikli\u0107 napomenuo va\u017enost Otokara Ker\u0161ovanija, \u010dije je ime i nosila pazinska srednja \u0161kola do po\u010detka devedesetih. U kratkom je izlaganju \u0160ikli\u0107 napomenuo kako je Ker\u0161ovani ro\u0111en u Trstu 1902. godine, pa se povratak ove plo\u010de poklapa sa 120. obljetnicom ro\u0111enja. U Pazinu \u017eivio za vrijeme prvog svjetskog rata od 1912. do 1918. godine, gdje je zavr\u0161io osnovnu \u0161kolu i \u0161est razreda hrvatske gimnazije. Nakon prvog svjetskog rata, slijede\u0107i sudbinu brojnih Istrana, obitelj odlazi \u017eivjeti u Karlovac, gdje Ker\u0161ovani pola\u017ee ispit zrelosti 1921. godine, iste godine kada Komunisti\u010dka partija Jugoslavije biva stavljena izvan zakona tzv. Obznanom. U srednje\u0161kolsko vrijeme Ker\u0161ovani izdaje \u010dasopis Timor, po inicijalima njegove devize <em>Tu\u017enu Istru moramo osloboditi radom<\/em>. Upisuje zagreba\u010dki \u0161umarski fakultet, no napu\u0161ta ga, i posve\u0107uje se novinarstvu te pi\u0161e za zagreba\u010dke Novosti i slobodnu tribinu.<br>Godine 1925. seli u Beograd te je do 1930. najintenzivnije razdoblje njegove novinarsko-publicisti\u010dke djelatnosti. Komunisti\u010dkom pokretu pristupa 1927., a idu\u0107e godina biva osu\u0111en na godinu dana zatvora. Po povratku sa zadatka u Be\u010du uhi\u0107en je 14. velja\u010de 1930. godine i osu\u0111en u Beogradu na desetgodi\u0161nji zatvor. U mitrova\u010dkoj je kaznionici nastavio politi\u010dki djelovati i pisati, osobito o aktualnim politi\u010dko-povijesnim pitanjima. Iz zatvora je pu\u0161ten 17. Velja\u010de 1940. Godine. Nakon demonstracija protiv Trojnog pakta, velika grupa intelektualaca, rukovodilaca, komunista uhi\u0107ena je u Zagrebu no\u0107u s 30. na 31. o\u017eujka 1941. godine. Me\u0111u njima bio je i Ker\u0161ovani, koji je predan u logor Kerestinec, gdje je nastavio s predavanjima i pisanjima. Odbio je nekoliko prijedloga da ga usta\u0161e oslobode, a kada su posljednji put do\u0161li po njega, zatra\u017eio je samo da dovr\u0161i re\u010denicu na tezama za hrvatsku povijest. Strijeljan je 9. srpnja 1941. godine u Dotr\u0161\u010dini kao \u201eduhovni za\u010detnik\u201c otpora, kako su to usta\u0161e obznanile oglasom.<br>Ker\u0161ovani je objavljivao dru\u0161tveno \u2013 gospodarske analize, knji\u017eevne kritike i studije o hrvatskim piscima (\u0160enoi, Kova\u010di\u0107u, Cesarcu itd.). U zatvoru je napisao sa\u017eetu <em>Povijest Hrvata<\/em> (objavljena 1971.) dok je izbor iz njegova djela <em>Kulturne i povijesne teme<\/em> objavljen u ediciji <em>Istra kroz stolje\u0107a (1979.).<\/em>O zna\u010daju Ker\u0161ovanija govori i to da je Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo ustanovilo po njemu nagradu za \u017eivotno djelo u novinarstvu, koja se dodjeljuje od 1965. godine, koju su primili \u010duvena hrvatska zlatna pera pero Zlatar, Inoslav Be\u0161ker, Zvonimir Mil\u010dec, Giga Gra\u010dan, Igor Mandi\u0107, Drago Hedl, Jasna Babi\u0107, Sanja Modri\u0107 i drugi.<br>O samom postavljanju plo\u010de, koja je postavljena povodom 70. obljetnice pazinske gimnazije 1969. Godine, u \u010dast Ker\u0161ovaniju na Buraju govorio je Galiano Labinjan, predsjednik Skup\u0161tine Katedre, i dugogodi\u0161nji ravnatelj gimnazije.<\/p>\n\n\n\n<p>(Tekst: Anton Finderle, fotografije: Jakov Kmet)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-drzavni-arhiv-u-pazinu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"9CMY00B8A2\"><a href=\"https:\/\/www.dapa.hr\/postavljena-ploca-otokaru-kresovaniju-na-pazinskom-buraju\/\">Postavljena plo\u010da Otokaru Kre\u0161ovaniju na pazinskom Buraju<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Postavljena plo\u010da Otokaru Kre\u0161ovaniju na pazinskom Buraju&#8221; &#8212; Dr\u017eavni arhiv u Pazinu\" src=\"https:\/\/www.dapa.hr\/postavljena-ploca-otokaru-kresovaniju-na-pazinskom-buraju\/embed\/#?secret=uF3smukDfP#?secret=9CMY00B8A2\" data-secret=\"9CMY00B8A2\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29862,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-29861","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Kersovani.jpg?fit=800%2C534&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":29861,"position":0},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":29861,"position":1},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":29861,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":29861,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":29861,"position":4},"title":"Okrugli stol &#8220;Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":29861,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29861","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29861"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29861\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29864,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29861\/revisions\/29864"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29862"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29861"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}