{"id":29854,"date":"2022-02-07T22:23:00","date_gmt":"2022-02-07T22:23:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29854"},"modified":"2022-02-07T22:24:44","modified_gmt":"2022-02-07T22:24:44","slug":"jurgen-osterhammel-preobrazaj-sveta-globalna-istorija-19-veka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29854","title":{"rendered":"J\u00fcrgen Osterhammel, \u201ePreobra\u017eaj sveta. Globalna istorija 19. veka\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>(J\u00fcrgen Osterhammel, Die Verwandlung der Welt. Eine Geschichte des 19. Jahrhunderts)<\/p>\n\n\n\n<p>Preveli s nema\u010dkog: \u0110or\u0111e Tri\u0161ovi\u0107, Mihael Antolovi\u0107, \u017deljko Radinkovi\u0107, Emina Peruni\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>U ovoj veli\u010danstvenoj Globalnoj istoriji 19. veka Jirgen Osterhamel znala\u010dki, dinami\u010dno i vi\u0161eslojno pripoveda o svetu koji se na\u0161ao na prekretnici. Njegov duboko utemeljen portret te fascinantne epohe nastao je iz bogatog materijala i mno\u0161tva razli\u010ditih perspektiva. Osterhamel postavlja pitanje o strukturama i obrascima, markira prekretnice i kontinuitete, sli\u010dnosti i razlike. Njegovi kulturolo\u0161ki sveobuhvatni, tematski \u0161iroki prikazi i analize prepli\u0107u se pritom u jednu smelu istorijsku panoramu koja ne samo da daleko prevazilazi tradicionalne evrocentri\u010dne pristupe, nego ujedno i nudi znatno vi\u0161e od standardnih istoriografskih paradigmi, kao \u0161to su industrijalizacija ili kolonijalizam. On pritom tematizuje i razvoj razli\u010ditih dru\u0161tava zasnovanih na znanju, \u010dovekov odnos prema prirodi, njegovo opho\u0111enje sa bole\u0161\u0107u i razli\u010ditostima, kao i specifi\u010dnosti urbanizacije, razli\u010dite oblike gra\u0111anskih ure\u0111enja, zakonitosti migracija i \u017eivota u stalnim naseobinama, procese prilago\u0111avanja i pru\u017eanja otpora, sekularizaciju i religioznost. Istovremeno, Osterhamel neprestano uspostavlja paralele sa dana\u0161njim svetom. Njegova knjiga Preobra\u017eaj sveta prevedena je na nekoliko jezika.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: Akademska knjiga, Novi Sad<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n<p>Pismo: latinica<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 1168 str.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Jirgen Osterhamel (J\u00fcrgen Osterhammel, 1952), jedan je od najistaknutijih\u00a0nema\u010dkih istori\u010dara i vode\u0107i predstavnik globalne istorije \u2013 uticajnog pravca u istorijskom mi\u0161ljenju koji se konstituisao tokom poslednje tri decenije. Osterhamel je studirao u Marburgu, stru\u010dno usavr\u0161avanje nastavio je na presti\u017enoj Londonskoj \u0161koli ekonomije da bi 1990. na Univerzitetu u Frajburgu\u00a0odbranio habilitacioni\u00a0rad pod nazivom\u00a0<em>Kina i globalno dru\u0161tvo \u2013 od 18. veka do savremenog doba<\/em>. Predavao je na Univerzitetu u Hagenu i Visokoj \u0161koli za istra\u017eivanje me\u0111unarodnih odnosa u \u017denevi da bi, potom, u zvanju redovnog profesora predavao Modernu i savremenu istoriju na Univerzitetu u Konstancu (1999\u20132018).\u00a0Osterhamel je \u010dlan brojnih stru\u010dnih udru\u017eenja (pored ostalog i Britanske akademije nauka), po\u010dasni je doktor Evropskog univerzitetskog\u00a0instituta u Firenci, nosilac nema\u010dkog ordena\u00a0<em>Pour le M\u00e9rite<\/em>, i dobitnik brojnih nagrada uklju\u010duju\u0107i i\u00a0Lajbnicovu\u00a0\u00a0nagradu\u00a0(2010), Nagradu Sigmund Frojd koju dodeljuje Nema\u010dka akademija za jezik i knji\u017eevnost (2014), Nagradu Arnold\u00a0Tojnbi (2017) i Balzanovu nagradu za doprinos razvoju globalne istorije (2018). Osterhamelov\u00a0<em>magnum opus<\/em>\u00a0predstavlja voluminozna knjiga\u00a0<em>Preobra\u017eaj sveta. Globalna istorija 19. veka<\/em>\u00a0koja je prevedena na brojne jezike donev\u0161i svome autoru laskavo priznanje \u201eFernana Brodela 21. veka\u201c.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/katalog\/preobrazaj-sveta-globalna-istorija-19-veka-2\/\">https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/katalog\/preobrazaj-sveta-globalna-istorija-19-veka-2\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29855,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-29854","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Preobrazaj-sveta-globalna-istorija-19-veka.png?fit=600%2C900&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54066,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54066","url_meta":{"origin":29854,"position":0},"title":"CALL FOR CHAPTERS: YUGOSLAV WOMEN HISTORIANS: GENDER, KNOWLEDGE, AND PROFESSION IN THE TWENTIETH CENTURY","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Type: Edited Volume Language: English Publisher: Institute for Recent History of Serbia Editors: Dr. Nata\u0161a Mili\u0107evi\u0107, Senior Research Associate, Institute for Recent History of Serbia\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Prof. Dr. Michael Antolovi\u0107, Faculty of Education in Sombor, University of Novi Sad Contact: jugoslovenske.istoricarke@yahoo.com Timeline: October 15, 2026: Abstract submission deadline June 30, 2027:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/CPF-Gender.png?fit=1200%2C460&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/CPF-Gender.png?fit=1200%2C460&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/CPF-Gender.png?fit=1200%2C460&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/CPF-Gender.png?fit=1200%2C460&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/CPF-Gender.png?fit=1200%2C460&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":29854,"position":1},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":29854,"position":2},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":29854,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53402,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53402","url_meta":{"origin":29854,"position":4},"title":"Konferencija &#8220;Krajolik u obrazovanju i obrazovanje u krajoliku&#8221; u Gospi\u0107u","author":"Filip \u0160imunjak","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Krajolik u obrazovanju i obrazovanje u krajoliku\" odr\u017eava se 22.\u201323. svibnja 2026. u Gospi\u0107u, u sklopu 9. dana \u0160ime i Ante Star\u010devi\u0107a. Organizator je skupa Odjel za nastavni\u010dke studije u Gospi\u0107u Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u suradnji s Institutom za kulturnu povijest Znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoga centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":29854,"position":5},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29854","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29854"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29854\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29857,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29854\/revisions\/29857"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29855"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29854"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29854"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29854"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}