{"id":2950,"date":"2017-02-20T23:00:05","date_gmt":"2017-02-20T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2950"},"modified":"2017-02-20T23:00:05","modified_gmt":"2017-02-20T23:00:05","slug":"tribina-doba-mjedi-slobodana-snajdera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2950","title":{"rendered":"Tribina \u201eDoba mjedi\u201c Slobodana \u0160najdera"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Gost Novozagreba\u010dke tribine koja \u0107e se odr\u017eati 23. velja\u010de u 18:30 u Knji\u017enici Vjekoslava Majera (Me\u0161trovi\u0107ev trg 1G, Zapru\u0111e) je dramati\u010dar, esejist i vi\u0161estruko nagra\u0111ivani prozaist Slobodan \u0160najder. Slobodan \u0160najder (Zagreb, 1948.) diplomirao je filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je suosniva\u010d i dugogodi\u0161nji urednik kazali\u0161nog \u010dasopisa Prolog. Aktivan je u razli\u010ditim \u017eanrovima, a prozu objavljuje od 1966. Od 1969. godine djeluje kao dramati\u010dar, pi\u0161u\u0107i dramske tekstove koji se prevode i igraju u inozemstvu.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Nakon velikog uspjeha prvog izdanja njegovog posljednjeg romana \u201eDoba mjedi\u201c, objavljeno je i drugo izdanje hvaljenog proznog djela kojim je priskrbio vi\u0161e doma\u0107ih, ali i me\u0111unarodnih nagrada. Moderatorica tribine je Maja Hrgovi\u0107, knji\u017eevnica i novinarka. Dobrodo\u0161li!<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: <\/font>http:\/\/www.tim-press.hr\/<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Doba mjedi<\/i><\/b> velika je pri\u010da o dvoje ljudi koji su od\u017eivjeli svoje \u017eivote u doba ekstrema te o njihovu potomku kojega je zapalo, kao ne ba\u0161 sretno nasljedstvo, iza\u0107i na kraj s tom \u010dinjenicom. Georg i Vera, kako se u romanu zovu, imali su, naime, do neke to\u010dke tih svojih \u017eivota ekstremno suprotstavljene biografije. Oni se sre\u0107u \u010dim je to bilo mogu\u0107e a da ne bude pogibeljno, nakon \u0161to je ama ba\u0161 sve na svijetu bilo protiv toga susreta. Potom odlaze razli\u010ditim putevima, kad ih je ba\u0161 sve upu\u0107ivalo na to da ostanu zajedno.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Pri\u010da je europska po tome \u0161to se dogodila u mnogo verzija, svjedo\u010de\u0107i o mo\u0107i ideologije koja zna podijeliti i stol i postelju, ju\u010der kao i danas, tako\u0111er i u ovom stolje\u0107u koje nije ni\u0161ta manje obilje\u017eeno ekstremima. Iz razli\u010ditih obzira, pa i zbog straha, ta je pri\u010da malokad ispri\u010dana do kraja.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Doba mjedi<\/i><\/b> je i epska rijeka s mnogo pritoka, rukavaca, naplavina, \u0161to se te\u0161ko probija prema svojemu dalekom u\u0161\u0107u. Neki mo\u017eda znaju da je rijeka Bosut neobi\u010dna po tome \u0161to ponekad pote\u010de prema svojemu izvoru. Ti se izvori u romanu tra\u017ee u mitskom vremenu, kada je \u0161areni svirac hamelinski hodio njema\u010dkim zemljama i skupljao njezinu mladost da je odvede u \u2013 Transilvaniju. Ne\u0161to bli\u017ee na\u0161em dobu, u godini 1770., grupa njema\u010dkih kolonista dolazi u Wolkowar, u okviru terezijanskih reformi, i ostaje u Slavoniji. Poslije su nazvani Volksdeutscherima. Naracija o njima daje \u0161iri okvir dviju individualnih sudbina, sve do protjerivanja \u201eetni\u010dkih Nijemaca\u201c godine 1945. iz \u0160leske, Sudeta i Jugoslavije te do rasapa potonje. Sredi\u0161nji dio romana doga\u0111a se u Poljskoj, tom valjda najstra\u0161nijem popri\u0161tu Drugoga svjetskog rata. Kraj romana pripada mjestima kamo dolaze i smireni i nesmireni, za koje velimo da su valjda mrtvi.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2950","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":2950,"position":0},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":2950,"position":1},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54604,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54604","url_meta":{"origin":2950,"position":2},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eJe\u017eeva ku\u0107ica \u2013 Izmi\u0161ljanje boljeg sveta\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eJe\u017eeva ku\u0107ica \u2013 Izmi\u0161ljanje boljeg sveta\u201c odr\u017eat \u0107e se u Zagrebu, u Srpskom kulturnom centru (Preradovi\u0107eva 21) u \u010detvrtak 16.7., s po\u010detkom u 19 sati.Vi\u0161estruko nagra\u0111ivana izlo\u017eba, u \u010dijoj pripremi su sudjelovala djeca iz Zagreba, Sarajeva i Beograda, kao i brojni stru\u010dnjaci iz \u010ditave regije od \u010detvrtka 16.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53998,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53998","url_meta":{"origin":2950,"position":3},"title":"Polemike o seriji “Tvr\u0111ava”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mini-serija Tvr\u0111ava, nastala u produkciji RTS-a, iza\u0161la je krajem 2025. godine, a prati ljubavnu pri\u010du i \u017eivote Hrvatice i Srbina iz Knina i okolice u razdoblju rata u Hrvatskoj. Serija ima 11 epizoda, a re\u017eirao ju je Sa\u0161a Hajdukovi\u0107 prema scenariju Mirka Stojkovi\u0107a i Gorana Star\u010devi\u0107a.\u00a0 Serija je do\u017eivjela podijeljene\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":2950,"position":4},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54822,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54822","url_meta":{"origin":2950,"position":5},"title":"Kasimma, \u201ePortret za dar-mar\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbirka pri\u010da nigerijske spisateljice Kasimme prikazuje \u017eivot u za\u010dudnoj svevremenskoj perspektivi koja supostavlja povijesnu tradiciju, mitologiju i obi\u010daje nigerijskog naroda Ibo uz sliku suvremene Nigerije, najmnogoljudnije afri\u010dke zemlje koju je ve\u0107 minula panika postkolonijalnog pusto\u0161enja prirodnih resursa i poni\u017eavanja, te je zapala u duboku ekonomsku i politi\u010dku depresiju. Zemlja je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Portret-za-dar-mar.jpg?fit=296%2C468&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2950","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2950"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2950\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2950"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2950"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2950"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}