{"id":2945,"date":"2017-02-19T23:00:05","date_gmt":"2017-02-19T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2945"},"modified":"2017-02-19T23:00:05","modified_gmt":"2017-02-19T23:00:05","slug":"predavanje-tomislava-pletenca-thompson-i-gotovina-kao-tocke-artikulacije-tihe-vecine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2945","title":{"rendered":"Predavanje Tomislava Pletenca \u201cThompson i Gotovina kao to\u010dke artikulacije ‘tihe ve\u0107ine’\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Institut za etnologiju i folkloristiku<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Tribina IEF-a u knji\u017enici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (\u0160ubi\u0107eva 42, V. kat)<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Utorak, 21. velja\u010de 2017. u 18 sati <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>TOMISLAV PLETENAC<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/span>Thompson i Gotovina kao to\u010dke artikulacije ‘tihe ve\u0107ine’<\/font><\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Predavanje \u0107e na dvama hrvatskim primjerima poku\u0161ati ponuditi na\u010dine za razumijevanje simboli\u010dkog prostora koji je dosad ostajao izvan dominantnog istra\u017eiva\u010dkog fokusa. Prvi se primjer odnosi na simboli\u010dku konstrukciju generala Ante Gotovine, a drugi na medijsku i scensku reprezentaciju pjeva\u010da Marka Perkovi\u0107a Thompsona.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>U oba primjera analiziraju se oblici nere\u010denog kao klju\u010dni element za konstrukciju zna\u010denja koje svaki ponaosob stvara, a time i djeluju na konstrukciju kolektivnih identiteta. Oba primjera povezuje koncept \u201cintimne publike\u201d (Laurent Berlant) koja je izgubila povjerenje u institucije \u201ci koja u javnoj sferi stvara afektivni registar pripadanja koji se mo\u017ee naseliti kada postoji tek vrlo mali broj normativnih institucija na koje se mo\u017ee bilo osloniti, bilo prihvatiti ili im se vratiti\u201d. Donedavno smo mogli tu intimnu publiku poistovjetiti s \u201ctihom ve\u0107inom\u201d koja je danas postala manje tiha, \u010dak i globalno. Izgleda da je kolektivna imaginacija pomo\u0107u ovih dvaju simbola danas pro\u0161la kroz fazu \u201cartikulacije\u201d (Laclau i Mouffe) pa tako zapo\u010dinje definirati vlastite kulturne prakse.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

TOMISLAV PLETENAC<\/span><\/b> ro\u0111en je u Vara\u017edinu. Predaje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju. Fokus istra\u017eiva\u010dkog interesa su mu poskolonijalni studiji, teorijska psihoanaliza, genocid i nacionalizam, te fantastika u kulturi. Objavio je vi\u0161e \u010dlanaka u znanstvenoj periodici te zajedno s knji\u017eevnikom, prevoditeljem i publicistom Borisom Peri\u0107em dvije knjige \u2013 \u201cFantasti\u010dna bi\u0107a Istre i Kvarnera\u201d i \u201cZemlja iza \u0161ume\u201d.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.ief.hr\/<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2945","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55484,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55484","url_meta":{"origin":2945,"position":0},"title":"Znanstveni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem \u201cAfektivni re\u017eimi normalnosti i nelagode\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U knji\u017enici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu od 28. do 30. rujna 2026. odr\u017eat \u0107e se Znanstveni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem \u201cAfektivni re\u017eimi normalnosti i nelagode\u201d s vi\u0161e od 50 sudionika\/ica. Suorganizatori su: NPOO projekt Normalnost i nelagoda (NORMANEL)\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Akademija dramske umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Afektivni-rezimi.jpg?fit=875%2C548&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Afektivni-rezimi.jpg?fit=875%2C548&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Afektivni-rezimi.jpg?fit=875%2C548&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Afektivni-rezimi.jpg?fit=875%2C548&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54034,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54034","url_meta":{"origin":2945,"position":1},"title":"Odr\u017eano predavanje Mojce Pi\u0161kor \u201eOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knji\u017enici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu odr\u017eano je 9. lipnja 2026. predavanje Mojce Pi\u0161kor \u201cOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d, na koje smo prethodno uputili. Op\u0161irnije o odr\u017eanom predavanju na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.portalnovosti.com\/glazba-u-jasenovcu-bila-je-sastavni-dio-dehumanizacije-i-nasilja-logorasa","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53948,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53948","url_meta":{"origin":2945,"position":2},"title":"Predavanje Mojce Pi\u0161kor “Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kako zvu\u010di i kako se slu\u0161a logor? Mo\u017ee li se i kako o tom iskustvu svjedo\u010diti? Kako razumjeti glazbu koja zvu\u010di nad kontinuiranim, sveprisutnim ostinatom nasilja i smrti? O tome \u0107e nam govoriti Mojca Pi\u0161kor na predavanju pod nazivom \"Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d. Pridru\u017eite nam se\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54406","url_meta":{"origin":2945,"position":3},"title":"NOVOSTI: Razgovor s Mojcom Pi\u0161kor o zvuku i glazbi u logoru Jasenovac","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kulturne Novosti 28\/6\/2026. Pi\u0161e: Branimira Lazarin Mojca Pi\u0161kor: Glazba i zvuk neodvojivi su od dehumanizacije Etnomuzikologinja Mojca Pi\u0161kor sa zagreba\u010dkog Instituta za etnologiju i folkloristiku otvorila je novu perspektivu u doma\u0107oj historiografiji. Nedavno je u mati\u010dnoj instituciji predstavila svoje dugogodi\u0161nje istra\u017eivanje pod naslovom \u201cOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55679","url_meta":{"origin":2945,"position":4},"title":"Znanstveni skup CONTRA SAGAS Early Modern Witch Trials in the Habsburg Monarchy (16th \u2014 18th Centuries)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveni skup CONTRA SAGAS Early Modern Witch Trials in the Habsburg Monarchy (16th \u2014 18th Centuries) odr\u017eava se 13. i 14. listopada 2026. od 9 do 18 sati, u Dvorani Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb. Konferenciju organizira Fakultet hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u suradnji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Contra-Sagas.webp?fit=1200%2C443&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Contra-Sagas.webp?fit=1200%2C443&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Contra-Sagas.webp?fit=1200%2C443&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Contra-Sagas.webp?fit=1200%2C443&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Contra-Sagas.webp?fit=1200%2C443&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54626,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54626","url_meta":{"origin":2945,"position":5},"title":"Olga Supek, “A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku objavljena je 2026. godine e-knjiga A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village autorice Olge Supek. Ova e-knjiga njezina je doktorska disertacija koju je obranila 1982. godine na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan u Ann Arboru u Sjedinjenim\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2945","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2945"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2945\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2945"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2945"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2945"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}