{"id":29419,"date":"2022-01-26T10:58:31","date_gmt":"2022-01-26T10:58:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29419"},"modified":"2022-01-26T11:01:21","modified_gmt":"2022-01-26T11:01:21","slug":"eddie-de-wind-posljednja-postaja-auschwitz-moja-prica-iz-logora-1943-1945","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29419","title":{"rendered":"Eddie De Wind, \u201cPosljednja postaja Auschwitz. Moja pri\u010da iz logora (1943. \u2013 1945.)\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>OVI MEMOARI, BILJE\u017dENI IZ DANA U DAN U SAMOM AUSCHWITZU, JEDINSTVENO SU POVIJESNO SVJEDO\u010cANSTVO O BORBI ZA OPSTANAK JEDNOGA OBI\u010cNOG \u010cOVJEKA U NAJZLOGLASNIJOJ TVORNICI SMRTI U LJUDSKOJ POVIJESTI<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 1943., usred Njema\u010dke okupacije, Eddy de Wind pristao je raditi kao lije\u010dnik u Westerborku, nizozemskom tranzitnom logoru, kako bi spasio svoju majku od deportacije u Auschwitz. Ondje je upoznao mladu bolni\u010darku Friedel, koju je nakon nekoliko tjedana zaprosio te su se uskoro i vjen\u010dali. No u rujnu 1943. oboje su deportirani u Auschwitz, gdje je Eddy raspore\u0111en za rad u lije\u010dni\u010dkoj baraci, a Friedel je poslana u ozlogla\u0161eni \u201eBlok 10\u201c, gdje su SS-ovi lije\u010dnici provodili zastra\u0161uju\u0107e neljudske eksperimente na \u017eenama. Cijelo to vrijeme par se trudio komunicirati, snalaze\u0107i se na sve mogu\u0107e na\u010dine, a sam Eddy pritom se nekoliko puta izlo\u017eio izravnoj pogibelji; sve samo kako bi mogao razgovarati sa svojom voljenom Friedel. Istodobno, iz dana u dan, Eddy je bilje\u017eio sve \u0161to se ondje doga\u0111alo, a njegova sna\u017ena poeti\u010dna proza pru\u017ea nam jedinstven uvid u u\u017ease s kojima se, zajedno s ostalim zato\u010denicima, suo\u010davao u najozlogla\u0161enijem nacisti\u010dkom koncentracijskom logoru.<\/p>\n\n\n\n<p>Objavljeni prvi put u Nizozemskoj odmah po zavr\u0161etku rata, ovi potresni memoari sadr\u017ee u sebi dirljivu ljubavnu pri\u010du, podroban prikaz nacisti\u010dkih zvjerstava i inteligentnu raspravu o ljudskoj naravi \u2013 ljudskosti i neljudskosti \u2013 u razli\u010ditim situacijama. Posljednja postaja \u2013 Auschwitz va\u017ean je i trajan dokument, svjedo\u010danstvo o snazi ljudskog duha i upozorenje na ponor u koji mo\u017eemo potonuti kad predrasude prevladaju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Eddy de Wind<\/strong> (1916. \u2013 1987.), nizozemski je lije\u010dnik i psi\u00achijatar, posljednji \u017didov koji je diplomirao prije rata na uglednom i najstarijem nizozemskom Sveu\u010dili\u0161tu Leiden. Nijemci su ga uhitili 23. velja\u010de 1941. u staroj \u017eidovskoj \u010detvrti u Amsterdamu. Po\u010detkom 1943. godine stigao je u tranzitni logor Westerbork, nakon \u0161to se \u2013 u zamjenu za jamstvo da mu majku ne\u0107e poslati u Auschwitz \u2013 dobrovoljno prijavio raditi kao lije\u010dnik. Ondje je upoznao mladu bolni\u010darku Friedel, s kojom se kasnije o\u017eenio i s kojom je u rujnu 1943. godine deportiran u Auschwitz, gdje je po\u010deo pisati svoje memoare, koji su odmah poslije rata, 1946. godine, objavljeni pod naslovom Posljednja postaja \u2013 Auschwitz. Rije\u010d je o jedinstvenom i univerzalnom djelu u svjetskim okvirima, jedinom pisanom svjedo\u010danstvu logora\u0161a nastalom u samom Auschwitzu \u010diji tekst nije naknadno prilago\u0111avan niti je pisan pod utjecajem promijenjenih sje\u0107anja ili stra\u0161nih spoznaja o nacisti\u010dkim zlo\u010dinima koje su uslijedile kasnije, nakon oslobo\u0111enja. To De Windovu knjigu \u010dini izvornom i daje joj veliku povijesnu vrijednost.<\/p>\n\n\n\n<p>Eddy de Wind umro je 1987. godine u Amsterdamu, a cijeli \u017eivot patio je od osje\u0107aja krivnje \u0161to je pre\u017eivio me\u0111u tolikim ubijenim logora\u0161ima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Podaci o prevoditelju:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Radovan Lu\u010di\u0107 <\/strong>ro\u0111en je 1963. u Zagrebu. Kao dvadesetdvogodi\u0161nji mladi\u0107 napu\u0161ta domovinu te odlazi oku\u0161ati sre\u0107u u Nizozemskoj. Godine 1995. magistrirao je slavistiku na Sveu\u010dili\u0161tu u Amsterdamu. Uz redovite prevodila\u010dke aktivnosti bavi se primijenjenom lingvistikom, ponajprije leksikografijom. Autor je <em>Hrvatsko-nizozemskog rje\u010dnika<\/em> (Pegasus, Amsterdam, 2013.; Dominovi\u0107, Zagreb, 2014.). Preveo je djela nizozemskih autora Willema Frederika Hermansa, Ceesa Nootebooma, Annie M. G. Schmidt, Geerta Maka, Douwea Draaisme, Guida Snela, RozalieHirs i drugih.<\/p>\n\n\n\n<p>Radi kao docent hrvatskoga jezika na Sveu\u010dili\u0161tu u Amsterdamu. Uz brojne prijevode, objavljuje radove s podru\u010dja leksikografije i standardologije, a u slobodno vrijeme svira bubnjeve i cimbalo.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Radovan Lu\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: V.B.Z. d.o.o<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik: Hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 196<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/posljednja-postaja-auschwitz\/\">https:\/\/www.vbz.hr\/book\/posljednja-postaja-auschwitz\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29420,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-29419","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Posljednja-postaja-Auschwitz.jpg?fit=700%2C1037&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":29419,"position":0},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":29419,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55028,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55028","url_meta":{"origin":29419,"position":2},"title":"Drago Roksandi\u0107\u00a0i\u00a0\u0160ime Pili\u0107,\u00a0\u201eKulturni front na Hvaru 1943.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nedavno je predstavljena knjiga Drage Roksandi\u0107a\u00a0i\u00a0\u0160ime Pili\u0107a\u00a0\u201eKulturni front na Hvaru 1943.\u201c o Hvarskoj konferenciji kulturnih radnika Dalmacije 18. i 19. prosinca 1943. godine, objavljena u izdanju Biblioteke VeDRA u Splitu. Op\u0161irnije: https:\/\/dalmatinskiportal.hr\/cetvrtak-predstavlja-se-knjiga-kulturni-front-na-hvaru-1943 https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/split-i-zupanija\/split\/bila-je-to-intelektualna-reprezentacija-dalmacije-u-splitu-predstavljena-knjiga-o-hvarskoj-konferenciji-iz-1943-1563178 https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/u-kojoj-biste-politickoj-stranci-danas-nasli-ljude-koji-bi-zivot-bili-spremni-dati-za-svoja-uvjerenja-1973514","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 1.5x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 2x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 3x"},"classes":[]},{"id":54520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54520","url_meta":{"origin":29419,"position":3},"title":"\u201ePrilozi za povijest Broda i okolice\u201c. Knjiga 7","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice \u010diji je urednik Robert Skenderovi\u0107. Uvodna rije\u010d urednika\u00a0 Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju na\u0161e Podru\u017enice. Slijede\u0107i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54967,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54967","url_meta":{"origin":29419,"position":4},"title":"Milan Ristovi\u0107, \u201eUti\u0161ani glasovi. Iz istorije obi\u010dnih ljudi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Devedesetih godina pro\u0161log veka pojavili su se mla\u0111i i hrabriji istori\u010dari pi\u0161u\u0107i eseje o malim sudbinama pojedinaca u vihorima tih ogromnih prevrata sveta. \u017deleli su da makar naknadno ostave trag dostojanstvu nepravedno nazvanom Mali \u010dovek. Pokazali su da istorijska faktografija nudi beskona\u010dno mnogo izuzetnih pri\u010da koje ravnopravno i jednako zanimljivim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Utisani-glasovi.jpg?fit=373%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":29419,"position":5},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29419","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29419"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29419\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29422,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29419\/revisions\/29422"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29420"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29419"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29419"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29419"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}