{"id":29389,"date":"2022-01-25T18:22:24","date_gmt":"2022-01-25T18:22:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29389"},"modified":"2022-01-25T18:22:24","modified_gmt":"2022-01-25T18:22:24","slug":"roman-pavic-pozdrav-iz-staljingrada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29389","title":{"rendered":"Roman Pavi\u0107, \u201cPozdrav iz Staljingrada\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Pozdrav iz Staljingrada<\/em> roman je o ljubavi, umjetnosti i ratu. Roman Pavi\u0107 u prvijencu pa\u017eljivo i bri\u017eno gradi \u0161iroku galeriju likova o\u017eivljavaju\u0107i minuciozno Zagreb prije Drugoga svjetskoga rata, njegove umjetni\u010dke i politi\u010dke krugove iz perspektive svojih glavnih junaka: slikara Leona, lije\u010dnika Ivana na specijalizaciji u Londonu te osje\u010dkog franjevca oca Roberta, \u010dije se sudbine ispreple\u0107u s najva\u017enijim povijesnim akterima toga vremena, od Ljube Babi\u0107a i Ivana Me\u0161trovi\u0107a do Alojzija Stepinca i Winstona Churchilla.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br><em>Pozdrav iz Staljingrada<\/em> saga je o trojici prijatelja uhva\u0107enih u kovitlac svjetskih doga\u0111aja, koji \u010dudom pre\u017eivljavaju Bitku za Staljingrad, kamo nisu oti\u0161li svojom voljom, da bi se potom u sovjetskom zarobljeni\u0161tvu uspjeli izdvojiti svojim sposobnostima te postati punopravni crvenoarmejci, koji \u0107e se po povratku u Jugoslaviju susresti s drugom vrstom ideolo\u0161ke zaslijepljenosti. Ovaj roman suvremena je povijesna freska koja vje\u0161to kombinira fikcionalnu pri\u010du, stvarne dokumente i razmi\u0161ljanja aktera vremena o kojem je rije\u010d. <em>Pozdrav iz Staljingrada<\/em> mala je literarna senzacija, novopovijesni roman u kojem se bez ideolo\u0161kih nao\u010dala prelama najzanimljivije i ideolo\u0161ki najoptere\u0107enije razdoblje suvremene povijesti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/pozdrav-iz-staljingrada.html\">https:\/\/fraktura.hr\/pozdrav-iz-staljingrada.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29390,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-29389","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/pozdrav_iz_staljingrada.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55809,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55809","url_meta":{"origin":29389,"position":0},"title":"Documenta: Usta\u0161ki pozdrav \u201cZa dom spremni\u201d nije naslje\u0111e na kojem je izgra\u0111ena Hrvatska","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom isticanja transparenta na utakmici hrvatske nogometne reprezentacije protiv \u0160panjolske, odigrane 6. listopada 2026. na stadionu Poljud u Splitu, podsje\u0107amo na \u010dinjenice o pozdravu \u201cZa dom spremni\u201d i njegovoj neodvojivoj povezanosti s usta\u0161kim re\u017eimom, kao i na odgovornost institucija da njegovu javnu uporabu dosljedno sankcioniraju u skladu s postoje\u0107im pravnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55270,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55270","url_meta":{"origin":29389,"position":1},"title":"U Splitu odr\u017ean prvi znanstveni skup o Zvonku i Julienne Bu\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom pedesete obljetnice povijesnih zbivanja koja su trajno obilje\u017eila noviju hrvatsku povijest, u \u010detvrtak, 10. rujna 2026., u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017ean je znanstveni okrugli stol pod nazivom \u201e50 godina kasnije \u2013 Zvonko i Julienne Bu\u0161i\u0107: Povijesna rasprava o jednom vremenu i njegovim akterima 1976. \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54862","url_meta":{"origin":29389,"position":2},"title":"Jukka M. Heikkil\u00e4, &#8220;Antigon, bo\u017eji sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nuori Aleksis 2001. \u201eHeikkil\u00e4 pri\u010da uvjerljivu i zanimljivu pri\u010du o staroj Gr\u010dkoj. On to\u010dno i \u017eivopisno prikazuje obi\u010daje i dru\u0161tvo tog vremena povezuju\u0107i sudbine pojedinih ljudi s povijesnim doga\u0111ajima\u2026 pokazuje da je mogu\u0107e napisati zanimljiv i uzbudljiv povijesni roman.\u201d \u2014 \u017eiri knji\u017eevne nagrade Nuori Aleksis Povijesni roman finskog autora Jukke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":29389,"position":3},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":29389,"position":4},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, &#8220;Noin sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55544,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55544","url_meta":{"origin":29389,"position":5},"title":"Od valonskih ugljenokopa do suvremenih europskih institucija \u2013 odr\u017eano predavanje o hrvatskoj zajednici u Belgiji","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U prostoru Knji\u017enice Dalmatina u Splitu 28. rujna 2026. g. odr\u017eano je sve\u010dano predavanje posve\u0107eno stogodi\u0161njoj povijesti i ba\u0161tini hrvatske zajednice u Kraljevini Belgiji, ususret obilje\u017eavanju Dana europske ba\u0161tine 2026., blagdana svetoga Jeronima te Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije. Doga\u0111anje su zajedni\u010dki organizirali Hrvatska udruga Benedikt i splitski ogranak Hrvatske paneuropske unije,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29389","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29389"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29389\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29391,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29389\/revisions\/29391"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29390"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29389"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29389"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29389"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}