{"id":29333,"date":"2022-01-21T21:19:41","date_gmt":"2022-01-21T21:19:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29333"},"modified":"2022-01-21T21:20:11","modified_gmt":"2022-01-21T21:20:11","slug":"zbornik-radova-dunav-u-hrvatskoj-povijesti-i-kulturi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29333","title":{"rendered":"Zbornik radova \u201cDunav u hrvatskoj povijesti i kulturi\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>U izdanju Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je 2021. godine \u201cDunav u hrvatskoj povijesti i kulturi. Zbornik radova znanstvenog skupa s me\u0111unarodnim sudjelovanjem odr\u017eanog u Slavonskom Brodu i Vukovaru 10.-12. listopada 2018.\u201d koji je uredio Josip Parat.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p>Dunav protje\u010de kroz vi\u0161e zemalja od ijedne svjetske rijeke i s porje\u010djem zaprema velik dio srednje Europe. Ta rijeka od davnina olak\u0161ava razmjenu materijalnih i duhovnih dostignu\u0107a izme\u0111u Alpa i Crnog mora. Istodobno kao prirodna prepreka razdvaja dr\u017eavno-upravne jedinice od starog vijeka naovamo. Premda manjim odsje\u010dkom dodiruje hrvatske krajeve, Dunav s Dravom i Savom tvori triptih glavnih teku\u0107ica na hrvatskom povijesnom prostoru. Duboko utkan u zajedni\u010dko pam\u0107enje, Dunav zaslu\u017euje prikladnu istra\u017eiva\u010dku pa\u017enju.<\/p>\n\n\n\n<p>Razli\u010dite humanisti\u010dke discipline bavile su se dunavskim temama. Arheolozi su ostvarili plodne rezultate istra\u017euju\u0107i materijalne tragove podunavske prapovijesti i antike. Etnolozi su prou\u010davali duhovnu kulturu, napose tradicijske napjeve iz Podunavlja. Obje discipline u na\u0161im je krajevima zadu\u017eio istaknuti stvaralac <strong>Matija Petar Katan\u010di\u0107 (1750-1825<\/strong>). U studiji <strong>\u00bbDe Istro eiusque adcolis commentatio\u00ab<\/strong> (\u00bb<strong>Rasprava o Dunavu i stanovnicima uza nj<\/strong>\u00ab; Budim, 1798) skicirao je podrijetlo, naseobine, obi\u010daje i jezik starih \u017eitelja Podunavlja temeljem filolo\u0161kih, geografskih i arheolo\u0161kih podataka. Suvremeni hrvatski povjesni\u010dari uglavnom su usputno sagledavali Dunav kao me\u0111u i poveznicu, uz sporadi\u010dne priloge iz vizure gospodarske i kulturne povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ekohistorija, unatrag nekoliko desetlje\u0107a vrlo dinami\u010dan ogranak povijesne znanosti, ponudila je vrijedne radove o vodama. Premda je u europskim razmjerima rijeka Rajna pobudila najve\u0107e zanimanje, te\u017ei\u0161te se postupno premje\u0161ta na multidisciplinarna istra\u017eivanja najdulje srednjoeuropske rijeke. Posebno je djelotvoran be\u010dki <strong>\u00bbCentar za povijest okoli\u0161a\u00ab<\/strong> (njem. <strong>\u00bbZentrum f\u00fcr Umweltgeschichte\u00ab<\/strong>) u \u010dijem okrilju radi <strong>\u00bbInicijativa za ekohistoriju Dunava\u00ab<\/strong> (engl. <strong>\u00bbDanube Environmental History Initiative\u00ab<\/strong>). Pored ostalih priloga znanstvenici uposleni na toj instituciji objavili su monografiju <strong>\u00bb\u00d6sterreichs Donau: Landschaft \u2013 Fisch \u2013 Geschichte\u00ab<\/strong> (Be\u010d, 2014) u kojoj su ispitali prirodnu, dru\u0161tvenu i kulturnu va\u017enost gornjeg Dunava. Dunav se sustavno istra\u017eivao i u na\u0161em neposrednom susjedstvu, \u0161to potvr\u0111uju zbornici <strong>\u00bbPlovidba na Dunavu i njegovim pritokama\u00ab<\/strong> (Beograd, 1983) i <strong>\u00bbDunavom od Bezdana do Beograda\u00ab<\/strong> (Beograd, 2012). Za ranija pak razdoblja va\u017eni su naslovi <strong>\u00bbRoma e le province del Danubio\u00ab<\/strong> (Catanzaro, 2010) i <strong>\u00bbArheologija na Dunavu\u00ab<\/strong> (Zagreb i Vukovar, 2013).<\/p>\n\n\n\n<p>U okviru doma\u0107e historiografije prou\u010davanje povijesti okoli\u0161a dobiloje nov zamah po\u010detkom 21. stolje\u0107a. Znanstvenici okupljeni oko \u010dasopisa <strong>\u00bbPodravina\u00ab<\/strong> te <strong>\u00bbEkonomska i ekohistorija\u00ab<\/strong> unaprijedili su ovu disciplinu brojnim doprinosima. U ta se kretanja uklju\u010dio i Hrvatski institut za povijest \u2013 Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Osim \u0161to je realizirala istra\u017eiva\u010dki projekt o antropizaciji slavonskih \u0161uma, ta institucija u razmaku od pet godina priredila je \u010detiri skupa s ekohistorijskim temama, od \u010dega dva s tematskom okosnicom iz povijesti rijeka. Znanstveni skup <strong>\u00bbRijeka Sava u povijesti\u00ab<\/strong> iznjedrio je istoimeni zbornik. Potaknuti uspjehom tog simpozija i na tragu rezultata \u0161to su ih srednjoeuropske historiografije ve\u0107 polu\u010dile prou\u010davaju\u0107i Dunav, zaposlenici Podru\u017enice odlu\u010dili su organizirati okupljanje <strong>\u00bbDunav u hrvatskoj povijesti i kulturi\u00ab<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Podru\u017enica Hrvatskog instituta za povijest<\/strong> i <strong>Gradski muzej Vukovar<\/strong> zajedni\u010dki su priredili simpozij. Znanstveni odbor odabrao je 30 tema me\u0111u pristiglim prijavama. Raspore\u0111en u osam tematskih sesija, skup se odr\u017eao od 10. do 12. listopada 2018. u Slavonskom Brodu i Vukovaru. Sudjelovala su 32 izlaga\u010da iz Hrvatske i Srbije. Gradska knji\u017enica Slavonski Brod ugostila je prvi dio konferencije, a drugi se odr\u017eao u Dvorani vlastelinstva Gradskog muzeja Vukovar, neposredno uz Dunav. Sudionici su predstavili radove iz gledi\u0161ta politi\u010dke, ekolo\u0161ke, gospodarske, demografske, urbane i kulturne povijesti. Pored historiografskih, posjetitelji su slu\u0161ali arheolo\u0161ke, knji\u017eevnoznanstvene, etnolo\u0161ke i povijesnoumjetni\u010dke rasprave o temama u kronolo\u0161kom rasponu od prapovijesti do dana\u0161njice. Ilustracije, zemljovidi, reprodukcije arhivske gra\u0111e, arheolo\u0161kog materijala i umjetni\u010dkih predmeta pratili su izlaganja. Izlo\u017eiv\u0161i pojedina\u010dne referate, znanstvenici su razmjenjivali mi\u0161ljenja o pote\u0161ko\u0107ama pri obradi dunavskih tema te o prednostima i nedostacima pojedinog metodolo\u0161kog pristupa. Ve\u0107 prema vlastitoj specijalizaciji, uzajamno su se upu\u0107ivali na dodatna vrela i literaturu. Pokazalo se da se najpouzdanija tuma\u010denja temelje na ra\u0161\u010dlambi raznovrsnih vrela. Budu\u0107i da su neka pitanja uslijed vremenskog ograni\u010denja ostala neodgovorena ili nedotaknuta, izlaga\u010di su najavili njihovu podrobniju obradu u tiskanoj publikaciji. U okviru skupa sudionici su posjetili Muzej vu\u010dedolske kulture.<\/p>\n\n\n\n<p>Rutina znanstveni\u010dkog rada nala\u017ee da se rezultati simpozija objedine i podastru na uvid znanstvenoj i \u0161iroj zajednici. Organizatori su stoga potaknuli sudionike skupa na slanje rukopisa. Tako je nastao zbornik <strong>\u00bbDunav u hrvatskoj povijesti i kulturi\u00ab<\/strong>. Edicija koju predajemo \u010ditateljima broji 23 recenzirana priloga. Sastavili su ih izlaga\u010di, mahom znanstvenici zaposleni na ustanovima u Hrvatskoj i Srbiji. \u017deljeli bismo da potonja \u010dinjenica ne bude tek puka potvrda me\u0111unarodnog obilje\u017eja skupa, ve\u0107 smjerokaz za djelotvornu suradnju dviju susjednih historiografija. Po\u017eeljno je da zbornik dospije u ruke i \u0161iroj javnosti. Svrha ove publikacije nije samo rasvjetljavanje povijesnih pitanja, ve\u0107 i podizanje dru\u0161tvene svijesti o za\u0161titi Dunava i odr\u017eivom razvoju njegove okolice.<\/p>\n\n\n\n<p>Raznovrsni prilozi redaju se po kronolo\u0161kom klju\u010du i vi\u0161e-manje ravnomjerno pokrivaju sva razdoblja. Autori su otvorili niz neistra\u017eenih pitanja i potkrijepili vlastite teze novim dokazima. Jedni su nastojali ilustrirati ulogu Dunava u \u0161irim povijesnim fenomenima (npr. u upravnim promjenama, razvoju gradova, seobama, poimanju prostora i dr.). Drugi su ponudili mikrohistorijska istra\u017eivanja kojima su na pojedina\u010dnim primjerima upotpunili spoznaje o Dunavu u na\u0161em prirodnom i kulturnom naslije\u0111u. Tre\u0107i su ispitali duhovno i simboli\u010dko mjesto Dunava u pisanoj i usmenoj predaji.<\/p>\n\n\n\n<p>Ukupno uzev\u0161i, u studijama se ogleda slojevitost i istra\u017eiva\u010dki potencijal dunavskih tema. Radi lak\u0161eg snala\u017eenja radovi su opremljeni likovnim i grafi\u010dkim prilozima te sa\u017eecima na stranim jezicima.<br>Zahvalni smo svim sudionicima skupa, autorima pojedina\u010dnih priloga, recenzentima i svima koji su doprinijeli nastanku zbornika \u00bbDunav u hrvatskoj povijesti i kulturi\u00ab. Potaknu li ovdje sabrani radovi budu\u0107a promi\u0161ljanja o Dunavu, rezultati njihova truda past \u0107e na plodno tlo.<\/p>\n\n\n\n<p>Urednik<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong><a href=\"http:\/\/hipsb.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Sadrzaj.pdf\">Sadr\u017eaj zbornika<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hrvatski-institut-za-povijest\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"pPiZZF7vnd\"><a href=\"http:\/\/hipsb.hr\/proizvod\/dunav-u-hrvatskoj-povijesti-i-kulturi-zbornik-radova-znanstvenog-skupa\/\">Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi. Zbornik radova znanstvenog skupa<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi. Zbornik radova znanstvenog skupa&#8221; &#8212; Hrvatski institut za povijest\" src=\"http:\/\/hipsb.hr\/proizvod\/dunav-u-hrvatskoj-povijesti-i-kulturi-zbornik-radova-znanstvenog-skupa\/embed\/#?secret=pPiZZF7vnd\" data-secret=\"pPiZZF7vnd\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29334,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-29333","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/zbornik-Dunav.jpg?fit=300%2C445&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":29333,"position":0},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 &#8220;Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":29333,"position":1},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53166,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53166","url_meta":{"origin":29333,"position":2},"title":"Izdanje &#8220;Glina 1941. &#8211; Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu&#8221; dostupno online","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Obavje\u0161tavamo Vas da je\u00a0izdanje Glina 1941. - Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu. Zbornik znanstvenih radova s me\u0111unarodnim sudjelovanjem\u00a0(Zagreb: Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest, Hrvatski dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, Srpsko narodno vije\u0107e u Zagrebu, 2022.)\u00a0sada dostupno u slobodnom pristupu na \u00a0poveznici: Glinski zbornik book za\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Glina_1941.jpg?fit=500%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":29333,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":29333,"position":4},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":29333,"position":5},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29333"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29336,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29333\/revisions\/29336"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}