Crna Gora do\u017eivjela je i pre\u017eivjela smjenu na vlasti bez prevrata ili rata. Crnogorski gra\u0111ani na parlamentarnim izborima 30. kolovoza 2020. odlu\u010dili su da ponovo ste\u010denu suverenu dr\u017eavu (2006) u\u010dine doista svojom, tj. demokratskom. Smijenili su vje\u010dno vladaju\u0107u Demokratsku partiju socijalista Mila \u0110ukanovi\u0107a i kro\u010dili nepoznatim i neizvjesnim putem \u201cdemokratske pustolovine\u201d (Lefort). A otada do danas kao da s glavoboljom o\u010dajavaju \u201c\u0161to nam bi da srljamo u (ovakvu) demokraciju!\u201d<\/p>\n\n\n\n
Prvi ogled u ovoj knjizi, \u201cCrnogorska dr\u017eava i njen crkveni pravoslavni \u010dvor\u201d, problematizira crkveni pravoslavni izazov s kojim se crnogorska dr\u017eava suo\u010dava. Usprkos vanjskoj suverenosti, na unutra\u0161njem je planu suverenost crnogorske dr\u017eave bila bitno ugro\u017eena dominantnom pozicijom Amfilohijeve \u201cPravoslavne crkve u Crnoj Gori\u201d kao \u201cdr\u017eave nad dr\u017eavom\u201d (R. Radonji\u0107). Tko je gazda u dr\u017eavi Crnoj Gori pokazali su parlamentarni izbori na kojima je SPC preuzela i svjetovnu vlast.<\/p>\n\n\n\n
Crnogorskoj dr\u017eavi nije potrebna dr\u017eavna crkva, jer je takva crkva nu\u017eno la\u017ena duhovna zajednica, a zapravo parapoliti\u010dka ecclesia militans<\/em>. Kao \u0161to ni istinskoj crkvi nije potrebna teokratska dr\u017eava, jer crkva koja te\u017ei svjetovnoj vlasti i zagovara nacionalisti\u010dku politiku iznevjerava svoju univerzalisti\u010dku duhovnu misiju.<\/p>\n\n\n\n U drugom ogledu, \u201cCrnogorska dr\u017eava pred izazovima demokracije (nakon XI. parlamentarnih izbora, 30. kolovoza 2020)\u201d, pa\u017enja se usredoto\u010duje na izazov politi\u010dkog pluralizma s kojim se suo\u010dava crnogorska strana\u010dka scena. Problem je u karakteru nove vlasti, zato \u0161to se ne zna ni tko je doista na vlasti ni tko je prava opozicija. Poluge izvr\u0161ne vlasti nisu u rukama izbornih pobjednika, nova crnogorska vlada nije politi\u010dka i demokratska, nego crkvena i ekspertska (zvana \u201cmanastirska\u201d). Vladaju\u0107u politi\u010dku grupaciju na okupu dr\u017ei visoko pokroviteljstvo vrha SPC u Crnoj Gori, mr\u017enja prema Milu \u0110ukanovi\u0107u i strah od mogu\u0107eg povratka DPS-a na vlast.<\/p>\n\n\n\n Ogledi su prilog ja\u010danju kriti\u010dke mo\u0107i su\u0111enja crnogorskih gra\u0111ana, kao autorski kriti\u010dki bilans prvog godi\u0161ta novog re\u017eima u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n Danilo Ivezi\u0107<\/strong>, politolog, ro\u0111en 1955. u Kola\u0161inu (Crna Gora). Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161io je u mjestu ro\u0111enja. Fakultet politi\u010dkih nauka upisao je 1973. godine u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1977. Dvadeset jednu godinu proveo je u prosvjeti, rade\u0107i na poslovima izvo\u0111enja nastave (kao profesor), organizacije i planiranja. \u0160est godina obavljao je poslove nadzora u privatnoj tvrtki, a zadnjih petnaestak godina radi kao tajnik Vije\u0107a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba.<\/p>\n\n\n\n Dragutin Lalovi\u0107<\/strong>, politolog, ro\u0111en je 1947. u Beogradu (FNRJ). Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao u Parizu, a osmogodi\u0161nju i gimnaziju u rodnom gradu. Dugogodi\u0161nji profesor Fakulteta politi\u010dkih znanosti u Zagrebu (1975-2012), na kojemu je prethodno diplomirao, magistrirao i doktorirao. Od 1. sije\u010dnja 2013. u mirovini. Godina izdanja:<\/strong> 2021<\/p>\n\n\n\n Broj stranica:<\/strong> 240<\/p>\n\n\n\n Prelistaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n
U toku akademske karijere sudjelovao je u izvo\u0111enju nastave na kolegijima: Teorija i praksa samoupravljanja (1975-1990), Politi\u010dki sistem Hrvatske II (1990-1993), Izbori i politi\u010dke stranke (1993-1996), Uvod u politologiju i Povijest politi\u010dkih ideja (1996\/1997), Filozofija povijesti (1997\/1998), Povijest politi\u010dkih ideja (1998-2012), Teorija dr\u017eave (2002-2012) i Povijest politi\u010dkih doktrina (2006-2012).<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n