{"id":2932,"date":"2017-02-15T23:00:05","date_gmt":"2017-02-15T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2932"},"modified":"2020-12-21T17:16:46","modified_gmt":"2020-12-21T17:16:46","slug":"uz-smrt-tzvetana-todorova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2932","title":{"rendered":"Uz smrt Tzvetana Todorova"},"content":{"rendered":"


\n<\/font><\/p>\n

Poznati francuski teoreti\u010dar knji\u017eevnosti i povjesni\u010dar ideja Tzvetan Todorov<\/b> (1939-2017) umro je u 77. godini. Iskustvo bugarskog komunizma odredilo je njegovu preokupaciju totalitarizmom. Me\u0111u mnogim njegovim knjigama danas je posebno va\u017ena knjiga Duh prosvjetiteljstva<\/i>. <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Tzvetan Todorov<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Hrvatska enciklopedija<\/font><\/span><\/i><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.enciklopedija.hr\/natuknica.aspx?id=61579<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/i><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Preminuo Tzvetan Todorov<\/font><\/span><\/i><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Tzvetan Todorov, poznati francuski esejist i teoreti\u010dar knji\u017eevnosti, preminuo je sino\u0107, 7. velja\u010de 2017., u Parizu u 77 godini. Autor je brojnih knjiga i eseja iz podru\u010dja sociologije, antropologije, kulturalne teorije i povijesti ideja. Dobitnik je nekoliko va\u017enih nagrada, uklju\u010duju\u0107i i onu Francuske akademije u 2011. godini za cjelokupni rad. Todorov je poznat i hrvatskoj \u010ditala\u010dkoj publici \u2013 njegove knjige Strah od barbara: s onu stranu sukoba civilizacija<\/i> (TIM press, 2009.), Duh prosvjetiteljstva<\/i> (TIM press, 2015.) i Osvajanje Amerike: pitanje drugoga<\/i> (Naklada Pelago, 2016.) prevedene su na hrvatski.<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.tim-press.hr\/<\/font><\/a><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Institut Fran\u00e7ais de Croatie<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

U 77. godini \u017eivota napustio nas je filozof i povjesni\u010dar Tzvetan Todorov <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/span>https:\/\/www.facebook.com\/InstitutFrancaisZagreb\/posts\/1217472794967868:0<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Ivo Banac<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

P. S.: Odlazak Cvetana Todorova<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/ivo-banac-dont-thai-kosovo\/5613295\/<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

Cvetan Todorov (1939 – 2017)<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.booksa.hr\/vijesti\/blitz-vijesti\/cvetan-todorov-1939-2017<\/a><\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/span><\/p>\n


\n<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-2932","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":2932,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":2932,"position":1},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":2932,"position":2},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54587,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54587","url_meta":{"origin":2932,"position":3},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201cEuropa danas: izazovi, identitet, budu\u0107nost\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na blagdan svetoga Benedikta, suza\u0161titnika Europe i nebeskog za\u0161titnika Hrvatske udruge Benedikt, u Splitu je u subotu, 11. srpnja 2026., odr\u017ean sve\u010dani program kojim je ujedno obilje\u017eena i 15. obljetnica djelovanja udruge. Program je okupio velik broj sudionika i uzvanika, a crkva sv. Katarine Aleksandrijske tijekom misnog slavlja te dvorana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":2932,"position":4},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":2932,"position":5},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2932","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2932"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2932\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24201,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2932\/revisions\/24201"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2932"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2932"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2932"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}