{"id":29279,"date":"2022-01-18T16:01:38","date_gmt":"2022-01-18T16:01:38","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29279"},"modified":"2022-01-18T16:01:38","modified_gmt":"2022-01-18T16:01:38","slug":"petra-kolesaric-prikaz-knjige-popisi-pakrackog-sandzaka-1565-i-1584-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29279","title":{"rendered":"Petra Kolesari\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 “Popisi Pakra\u010dkog sand\u017eaka 1565. i 1584.”, 2021."},"content":{"rendered":"\n

Popisi Pakra\u010dkog sand\u017eaka 1565. i 1584.<\/em><\/strong>,<\/strong> iz osmanskoturskog izvornika prevela i priredila Fazileta Hafizovi\u0107, Hrvatski institut za povijest \u2013 Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod 2021, 448 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Objavljena je 2021. godine knjiga Popisi Pakra\u010dkog sand\u017eaka 1565. i 1584<\/em>., koju je prevela i priredila povjesni\u010darka i osmanistica Fazileta Hafizovi\u0107, \u010dije je podru\u010dje istra\u017eivanja osmanska povijest na podru\u010dju dana\u0161nje Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. O opsegu autori\u010dina djelovanja svjedo\u010de i njezine brojne autorske knjige kao \u0161to su Popis sand\u017eaka Po\u017eega 1579. godine<\/em>, Kli\u0161ki sand\u017eak od osnivanja do po\u010detka Kandijskog rata (1537-1645. godine)<\/em>, Popis sela sand\u017eaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobo\u0111enih od Mleta\u010dke Republike 1701. godine<\/em> te brojne druge knjige i radovi. Knjiga Popisi Pakra\u010dkog sand\u017eaka 1565. i 1584.<\/em> izdana je u nakladi Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.<\/p>\n\n\n\n

            Sadr\u017eaj knjige sastoji se od sljede\u0107eg: Predgovora<\/em> (7-10), Uvoda za prijevode pakra\u010dkih deftera<\/em> (11-18), Tuma\u010da kori\u0161tenih simbola i kratica<\/em> (19), zatim slijedi poglavlje POPIS 1565.<\/em> (21-194), pri \u010demu je svaka nahija izdvojena u posebno poglavlje, nakon toga poglavlje POPIS 1584.<\/em> (195-375), tako\u0111er s izdvojenom svakom nahijom, potom Preslici rukopisa<\/em> (izbor)<\/em> (377-399), Rje\u010dnik manje poznatih termina<\/em> (401-414), Izvori i literatura kori\u0161teni pri obradi pakra\u010dkih popisa<\/em> (415-417), sa\u017eetak na engleskom (Summary: Registers of the Sanjak of Pakrac from 1565 and 1584<\/em>) (418-422), Kazalo zemljopisnih imena<\/em> (423-447) te O autorici knjige<\/em> (448).   <\/p>\n\n\n\n

            U Predgovoru <\/em>(7-10), urednik Stanko Andri\u0107 naglasio je kako je nakon izdavanja poreznog popisa Srijemskog sand\u017eaka, koji je priredio na latini\u010dnom pismu Bruce W. McGowan te nakon izdavanja poreznog popisa Po\u017ee\u0161kog sand\u017eaka, koji je tako\u0111er priredila Fazileta Hafizovi\u0107, ovim prire\u0111ivanjem popisa iz 1565. i 1584. godine Pakra\u010dkog sand\u017eaka upotpunjena slika naselja na podru\u010djima od rijeka Ilove do Dunava u vrijeme osmanske vlasti. Tako\u0111er, urednik je istaknuo kako \u0107e ovo izdanje zasigurno doprinijeti podrobnijim istra\u017eivanjima demografske, gospodarske i religijske povijesti Slavonije u ranom novom vijeku.<\/p>\n\n\n\n

            U Uvodu za prijevode pakra\u010dkih deftera<\/em>, autorica je opisala dolazak osmanske vlasti na podru\u010dje dana\u0161nje Slavonije, zatim ukratko povijest i razvoj Pakra\u010dkog sand\u017eaka, za koji je zna\u010dajno da je jo\u0161 nosio i imena \u010cazmanski i Cerni\u010dki. Isto tako, obrazlo\u017eeno je kako ova dva porezna popisa nisu ujedno i popisi cjelokupnog stanovni\u0161tva, ve\u0107 oni donose, izme\u0111u ostalog, katastarske popise zemlje i poreznog stanovni\u0161tva koje je obra\u0111ivalo tu zemlju. Autorica knjige je naglasila kako je ve\u0107ina popisanih pripadala stanovni\u0161tvu koje je imalo vla\u0161ki status. Izneseni su problemi s kojima se prire\u0111iva\u010dica susrela pri prijevodu i pripremi, ponajvi\u0161e u pogledu izvora, te je istaknuta \u010dinjenica da se tek nekoliko znanstvenika u\u017ee bavilo ovom temom. Tuma\u010d kori\u0161tenih simbola i kratica<\/em> kao zasebno poglavlje prije samih popisa svakako doprinosi jasnijem razumijevanju pri \u010ditanju.<\/p>\n\n\n\n

            Poglavlje POPIS 1565. <\/em>sadr\u017ei prijepis cijelog popisa iz navedene godine, a sve je popisano u onom redu kako je to u izvoru, pri \u010demu treba re\u0107i da su nahije popisane sljede\u0107im redoslijedom: Cernik, Drenovci, Pakrac, Bijela Stijena (Bela Istina), Kutinovci, \u0160agovina, Podbu\u010dje, Sir\u010de (Sira\u010d), Dobra Ku\u0107a (Dobroku\u0107a), \u010caklovci, Stup\u010danica (Istub\u010danica), Pakarska Sredel, Kontovac i Podvr\u0161ki. Istim su redoslijedom nahije popisane i u poglavlju POPIS 1584<\/em>. Oba su popisa popra\u0107ena s gotovo 400 bilje\u017eaka u kojima su obja\u0161njene eventualne pogrje\u0161ke popisiva\u010da kako pri nazivu mjesta, tako i u pojedinim izra\u010dunima iznosa poreza, zatim (ne)mogu\u0107nost ubikacije pojedinog sela, odre\u0111ene titule, ligature u imenima mjesta, usporedba mjesta u oba popisa i druge pojedinosti ili karakteristike popisanog stanovni\u0161tva i odre\u0111enog mjesta. Korisno je i vrlo zanimljivo \u0161to su obja\u0161njena i sva eventualna zanimanja koja su se u izvoru ponekad navodila uz ime popisanog. Neki od primjera za navedeno jesu stanovnik Drugog sela Lutina (Ljupina) Nik\u0161a papud\u017eu, koji je bio obrtnik koji je proizvodio jednu vrstu odje\u0107e (str. 240), kao i stanovnik Nove Mahale \u201eSitar Kurd, na parceli\u2026\u201c (str. 254), gdje je obja\u0161njeno kako je sitar, odnosno elek\u00e7i<\/em>, onaj obrtnik koji je proizvodio sita za prosijavanje \u017eita. Navedene bilje\u0161ke zna\u010dajno pridonose razumijevanju popisa i popisanog, posebice onima koji ne poznaju osmansko pismo ili odre\u0111ene termine specifi\u010dne za ustroj osmanske vlasti.<\/p>\n\n\n\n

            U poglavlju Preslici rukopisa (izbor)<\/em> izdvojene su pojedine fotografije popisa iz 1565. i 1584. godine. Rje\u010dnik manje poznatih termina<\/em> donosi opse\u017ean popis termina upotrijebljenih u popisima, ali i onih koji su usko vezani uz osmansku povijest. Time se ovaj popis ujedno smje\u0161ta u kontekst osmanske povijesti, \u0161to \u010ditatelju ili onome tko se tek upoznaje s osmanskom povije\u0161\u0107u mo\u017ee zna\u010dajno koristiti pri u\u010denju specifi\u010dnih pojmova (poput poreza, titula, novca i drugog) karakteristi\u010dnih za osmansku dr\u017eavu. Zatim slijede poglavlja Izvori i literatura kori\u0161teni pri obradi pakra\u010dkih popisa<\/em> i sa\u017eetak na engleskom. U Kazalu zemljopisnih imena<\/em> upisana su sva mjesta koja se nalaze u izvorniku, s oznakom, odnosno kraticom, kojoj je nahiji odre\u0111eno mjesto pripadalo, \u0161to uvelike olak\u0161ava \u010ditanje. Na samom kraju knjige nalazi se O autorici knjige<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

            Popisi Pakra\u010dkog sand\u017eaka 1565. i 1584.<\/em> predstavljaju knjigu koja je upotpunila dio koji je nedostajao pri prou\u010davanju povijesti osmanske Slavonije te sada povjesni\u010dari i drugi znanstvenici, zajedno s popisima Srijemskog i Po\u017ee\u0161kog sand\u017eaka, mogu stvoriti cjelovitiju sliku o osmanskoj povijesti navedenih krajeva. Izuzev toga, knjiga predstavlja zna\u010dajan doprinos u vidu demografske, gospodarske, politi\u010dke i kulturne povijesti u osmanskom razdoblju, ali i pridonosi prou\u010davanju srednjovjekovne povijesti kao i povijesti nakon odlaska Osmanlija s ovih podru\u010dja. Naime, u knjizi se pru\u017eaju vrijedni podatci o toposima na podru\u010dju Pakra\u010dkog sand\u017eaka, \u0161to uz srednjovjekovne izvore svjedo\u010di o (dis)kontinuitetu mjesta, kao i \u017eivljenja na pojedinim mjestima, njihovom premje\u0161tanju ili uni\u0161tenju. Popise Pakra\u010dkog sand\u017eaka 1565. i 1584. treba preporu\u010diti svim povjesni\u010darima i znanstvenicima koji se specijalizirano bave osmanskom povije\u0161\u0107u Slavonije, kao i povjesni\u010darima \u010diji je rad vezan uz lokalnu povijest i mikropovijest ovih podru\u010dja, ali i svima onima kojima knjiga mo\u017ee neposredno pomo\u0107i u njihovom radu. Osim toga, knjiga mo\u017ee koristiti i studentima povijesti, posebice jer sadr\u017ei pojmove vezane uz osmansku politi\u010dku i gospodarsku povijest. I na kraju, za preporu\u010diti je svima onima koje zanima povijest ovih krajeva.<\/p>\n\n\n\n

Petra Kolesari\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-29279","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29279","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29279"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29279\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29280,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29279\/revisions\/29280"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29279"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29279"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29279"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}