{"id":29207,"date":"2022-01-13T19:36:51","date_gmt":"2022-01-13T19:36:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29207"},"modified":"2022-01-13T19:43:51","modified_gmt":"2022-01-13T19:43:51","slug":"hrvatsko-katolicko-sveuciliste-trideseta-obljetnica-medunarodnog-priznanja-republike-hrvatske-od-strane-svete-stolice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29207","title":{"rendered":"Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te: Trideseta obljetnica me\u0111unarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane Svete Stolice"},"content":{"rendered":"\n

U \u010detvrtak, 13. sije\u010dnja u dvorani \u201eBla\u017eeni Alojzije kard. Stepinac\u201c, na dan kada obilje\u017eavamo tridesetu obljetnicu me\u0111unarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane Svete Stolice, odr\u017ean je skup u sklopu ciklusa predavanja, tribina i okruglih stolova Put suverenosti <\/em>kojim \u0107e se obilje\u017eiti trideset godina me\u0111unarodnog priznanja Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Skup je zapo\u010deo zajedni\u010dkom molitvom koju je predvodio sveu\u010dili\u0161ni kapelan vl\u010d. Marko \u010coli\u0107, a nastavio se pozdravnim govorima velikog kancelara Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta i zagreba\u010dkog nadbiskupa Josipa kard. Bozani\u0107a, apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj NJ. E. mons. Giorgia Lingue i rektora Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta prof. dr. sc. \u017deljka Tanji\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

U svom govoru kardinal Josip Bozani\u0107 istaknuo je da je me\u0111unarodnom priznanju Hrvatske prethodio nametnuti rat, napadi na brojne hrvatske gradove, protjerivanje stanovni\u0161tva te uni\u0161tavanje obiteljskih ku\u0107a, ali i kulturnih i vjerskih objekata te nastavio:<\/p>\n\n\n\n

U tom su razdoblju mladi hrvatski branitelji izlagali svoje \u017eivote da obrane svoje najbli\u017ee i rodnu grudu. Nisu oti\u0161li ratovati u tu\u0111e zemlje. Potrebno je iznova podcrtavati da je nakon svega toga do\u0161lo do me\u0111unarodnog priznanja Hrvatske u sije\u010dnju 1992. godine. Priznanje Hrvatske omogu\u0107ilo je novi put prema miru i dolazak mirovnih snaga u na\u0161u domovinu.  <\/em><\/p>\n\n\n\n

Iako Sveta Stolica nije prva me\u0111u dr\u017eavama koje su priznale RH, ona to nije u\u010dinila 15. sije\u010dnja 1992., kada su Republiku Hrvatsku i Sloveniju priznale zemlje \u010dlanice tada\u0161nje Europske zajednice, nego dva dana ranije. Sveta Stolica je i u tome pokazala svoju samostalnost jer ona nije ni politi\u010dka sila niti samo europska stvarnost. Njezino priznanje nije bilo protiv drugih republika tada\u0161nje Jugoslavenske federacije. Njezino se priznanje temelji na eti\u010dkim i demokratskim principima, a imalo je za cilj prekid ratnih razaranja, po\u0161tivanje legitimnih prava svakoga naroda i stvaranje uvjeta za mir i su\u017eivot.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Stoga zahvaljuju\u0107i veleu\u010denom rektoru Hrvatskoga katoli\u010dkoga sveu\u010dili\u0161ta prof. dr. sc. \u017deljku Tanji\u0107u, svim organizatorima i sudionicima ovoga skupa \u017eelim da i ovaj akademski \u010din, propitkuju\u0107i nedavnu pro\u0161lost, baci tragove svjetlosti u na\u0161u sada\u0161njost i otvori nove perspektive za sinodalni hod prema budu\u0107nosti, <\/em>istaknuo je kardinal Bozani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Neovisnost je nu\u017ena i neophodna, ne da bi se zatvorila u narcisti\u010dno blagostanje, ve\u0107 kako bi se otvorila zajednici naroda i dala svoj jedinstveni doprinos. Tada neovisnost postaje izazov. \u010covjek nikada nije zadovoljan onime \u0161to posti\u017ee, uvijek tra\u017ei ne\u0161to novo, ne\u0161to vi\u0161e. Nije bilo dovoljno stvaranje neovisne i slobodne dr\u017eave kako bi se Hrvati zadr\u017eali u svojoj lijepoj i voljenoj domovini. Sloboda uvijek ima dva lica i sa sobom uvijek nosi rizik od disperzije.
Tada je va\u017eno ne rasipati vrijednosti koje su sakupljene u ponekad bolnom hodu. Potrebna je kreativna vrijednost vlastitim korijenima kako bi nastavili oboga\u0107ivati vlastiti identitet bez rasipanja dok se integrira u drugim, ponekad dalekim, zemljama i dok prihva\u0107a nove gra\u0111ane na vlastitom tlu. Samo kultura susreta omogu\u0107ava oboga\u0107ivanje vlastitog identiteta, a logika sukoba s druge strane degradira dru\u0161tvo. \u017delim Hrvatskoj u prigodi ove zna\u010dajne obljetnice da ima potrebnu mudrost da se neprestano obnavlja znaju\u0107i prilagoditi vlastiti identitet vremenu i prostoru, \u010duvaju\u0107i blago neovisnosti i demokracije pla\u0107enih visokom cijenom.<\/em> \u2013 istaknuo je u svojem govoru NJ. E. mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

U ime organizatora sve prisutne pozdravio je rektor Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta prof. dr. sc. \u017deljko Tanji\u0107 koji je u svojem govoru rekao:<\/p>\n\n\n\n

Poznati teolog Hans Urs von Balthasar u jednom je svom \u010dlanku o kulturalnom poslanju Crkve u dru\u0161tvu napisao da \u201esvetkovati blagdane zna\u010di uvijek iznova obvezivati se.\u201c Premda je mislio prvenstveno na kr\u0161\u0107anske blagdane koji nas svojim slavljenjem pozivaju na uvijek novu odgovornost i podsje\u0107aju na na\u0161e temeljno poslanje, tako je i s va\u017enim doga\u0111ajima u povijesti osoba, dru\u0161tava i politi\u010dkih zajednica. Tako je i s na\u0161im dana\u0161njim skromnim slavljem u ovim pandemijskim okolnostima povodom 30. obljetnice priznanja Republike Hrvatske od strane Svete Stolice koje se dogodilo upravo na dana\u0161nji dan 1992. Slavlje obvezuje i poziva na odgovornost.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Nas na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu koje je osnovano u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj koju su mnogi sanjali, a na\u0161e generacije do\u017eivjele, dana\u0161nje slavlje obvezuje i poziva da budemo odgovorni spram ovoga velikoga dara me\u0111unarodnog priznanja od strane Svete Stolice, posebice zauzimanjem svetoga Ivana Pavla II. koji nam je darovan u \u017earu borbe za slobodu i neovisnost u Domovinskom ratu. To je priznanje obveza i odgovornost da izgra\u0111ujemo svoju zemaljsku Domovinu na principima koji su vodili i Svetu Stolicu u tim va\u017enim i odlu\u010duju\u0107im trenucima hrvatske povijesti, principima koji nisu izgubili na snazi nego su i dalje za sve nas poticaj i izazov. Ovim dana\u0161njim doga\u0111anjem, koji su potaknuli studenti povijesti okupljeni u Studentskoj udruzi Homo volans, zapo\u010dinjemo niz doga\u0111anja pod naslovom Put suverenosti kojima \u0107e, u suradnji s drugim institucijama, do svibnja na\u0161e Sveu\u010dili\u0161te obilje\u017eiti va\u017ene doga\u0111aje od prije 30 godina s nadom da \u0107emo se mo\u0107i \u0161to prije okupiti u\u017eivo, posebice s na\u0161im studentima. Ovo je slavlje zahvalnosti i radosti u nadi da \u0107emo idu\u0107ih trideset godina odgovorno raditi na boljitku na\u0161e Domovine u duhu crkvenog i dru\u0161tvenog poslanja na\u0161ega Sveu\u010dili\u0161ta. Svima \u010destitam ovaj va\u017ean dan me\u0111unarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane Svete Stolice koja je uvijek pokazivala svoju brigu i pa\u017enju prema hrvatskom narodu i njegovom mjestu u zajednici europskih i svjetskih naroda i dr\u017eava! \u2013<\/em> istaknuo je rektor Tanji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Nakon pozdravnih govora uslijedila su izlaganja doc. dr. sc. Julija Barun\u010di\u0107 Pletikosi\u0107 iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i vanjske suradnice Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta  Uloga<\/em> Svete Stolice u procesu me\u0111unarodnog priznanja Republike Hrvatske<\/em> i  izv. prof. dr. sc. Ivica Mi\u0161kulin s Odjela za povijest Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta  Europska zajednica i priznanje Republike Hrvatske 1991.-1992., <\/em>koji su svatko sa svojeg stajali\u0161ta iznijeli elemente povijesnih okolnosti i doga\u0111anja me\u0111unarodnog priznanja Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

U tre\u0107em dijelu doga\u0111anja odr\u017ean je okrugli stol kojeg je moderirao zamjenik pro\u010delnika Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta doc. dr. sc. Anto Miki\u0107, a na kojemu su sudjelovali: mons. Nikola Eterovi\u0107, apostolski nuncij u Saveznoj Republici Njema\u010dkoj (putem videolinka), prof. dr. sc. dr. h. c. Emilio Marin, biv\u0161i veleposlanik RH pri Svetoj Stolici i biv\u0161i prorektor za me\u0111unarodnu suradnju Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, te Davor Ivo Stier, zastupnik u Hrvatskom saboru, biv\u0161i ministar vanjskih poslova RH i predava\u010d na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu (putem videolinka).<\/p>\n\n\n\n

Mons. Eterovi\u0107 prisjetio se kako je 13. sije\u010dnja 1992. bio u Dr\u017eavnom tajni\u0161tvu i pratio slijed doga\u0111aja do objave priznanja Republike Hrvatske od strane Svete Stolice u podne. Napomenuo je da je otvoreno pitanje je li se to priznanje moglo dogoditi i ranije, istaknuv\u0161i da se procesi u me\u0111unarodnoj zajednici odvijaju polako. Stav i svijest Svete Stolice o potrebi ubrzanja procesa me\u0111unarodnog priznanja RH zbog vojne intervencije koja je bila protivna svakom me\u0111unarodnom pravu razvijao se u skladu s doga\u0111ajima u Hrvatskoj<\/p>\n\n\n\n

Sveta Stolica bila je uvjerena da se ne mo\u017ee silom nametnuti nikakav politi\u010dki poredak \u2026 nego treba po\u0161tivati volju naroda, pravo naroda na samoopredjeljenje<\/em>, rekao je nuncij Eterovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. dr. h. c. Emilio Marin, biv\u0161i veleposlanik RH pri Svetoj Stolici i biv\u0161i prorektor za me\u0111unarodnu suradnju Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta prisjetio se osvrta kardinala Angela Sodana prilikom proslave 15. obljetnice me\u0111unarodnog priznanja RH u hrvatskom veleposlanstvu u Vatikanu 2007. godine. Izme\u0111u ostalog istaknuo je va\u017enost me\u0111unarodnih kulturnih djelatnika u procesu priznavanja Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Zastupnik u Hrvatskom saboru, biv\u0161i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske i predava\u010d na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu Davor Ivo Stier  iznio je svoje vi\u0111enje procesa me\u0111unarodnog priznanja Republike Hrvatske i perspektive njezine budu\u0107nosti u me\u0111unarodnoj zajednici te odnosa sa Svetom Stolicom koje je utemeljio na univerzalnom poslanju Crkve u vrijeme triju pontifikata: Pape Ivana Pavla II., Pape Benedikta XVI. i pape Franje.<\/p>\n\n\n\n

Ciklus predavanja, tribina i okruglih stolova Put suverenosti<\/em> u sklopu kojih \u0107e se tematizirati razni aspekti me\u0111unarodnog priznanja (teme vezane za Domovinski rat, dru\u0161tveno-politi\u010dku tranziciju, diplomatske napore itd.) trajat \u0107e do svibnja.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n

\n
Trideseta obljetnica me\u0111unarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane Svete Stolice<\/a><\/blockquote>