Skoro obilje\u017eavanje 30. obljetnice me\u0111unarodnog priznanja Republike Hrvatske bila je tema HKR-ovih Argumenata u srijedu, 12. sije\u010dnja. Gosti emisije bili su novinarka Vi\u0161nja Stare\u0161ina, biv\u0161i ministar zdravstva prof. dr. Andrija Hebrang i povjesni\u010dar dr. sc. Domagoj Kne\u017eevi\u0107. Emisiju je uredio i vodio Davor Dijanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Trideseta obljetnica me\u0111unarodnog priznanja Republike Hrvatske obilje\u017eit \u0107e se u subotu 15. sije\u010dnja. Toga dana Hrvatsku su priznale dr\u017eave Europske zajednice, odnosno Europske unije.<\/p>\n\n\n\n
O \u010demu su ovisili pregovori o me\u0111unarodnom priznanju Republike Hrvatske te o vojnoj situaciji na terenu govorio je prof. dr. Andrija Hebrang, biv\u0161i ministar zdravstva.<\/p>\n\n\n\n
\u201cDogodio se veliki prodor srpskih snaga u zapadnoj Slavoniji prema sjeveru s ciljem da se Hrvatska presje\u010de na pola, \u0161to bi bio kraj rata i nikakvih priznanja ne bi ni bilo. Tu\u0111man me pozvao da po\u0111em u isto\u010dnu Slavoniju gdje je Hrvatska imala slu\u017ebenog predstavnika. Tu\u0111man je dao zapovijed da se aktivira velika vojna oslobodila\u010dka akcija \u201cOrkan \u201991\u201d koja je zapravo prva pobjedni\u010dka oslobodila\u010dka akcija u novijoj povijesti. Klju\u010d svega je bio sprije\u010diti dolazak srpskih trupa do granice s Ma\u0111arskom. Cijela situacija zavr\u0161ila je vrlo povoljno za Hrvatsku i to je bio preduvjet da se prizna Republika Hrvatska\u201d, istaknuo je prof. dr. Hebrang.<\/p>\n\n\n\n
Prof. dr. Hebrang rekao je da je jo\u0161 jedan uvjet za me\u0111unarodno priznanje Republike Hrvatske bilo uklanjanje preostalih \u0161tabova JNA iz KBC Dubrava, \u0161to je uspje\u0161no u\u010dinjeno.<\/p>\n\n\n\n
Dr. sc. Domagoj Kne\u017eevi\u0107 dao je kratku rekonstrukciju slijeda povijesnih doga\u0111aja koji su prethodili samom \u010dinu me\u0111unarodnog priznanja Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPrvi klju\u010dni datum bio je 30. svibnja 1990. godine i konstituiranje demokratskog sabora kao izraza demokratskih te\u017enji hrvatskoga naroda koji je 45 godina \u017eivio u jednoj tvorevini. Drugi klju\u010dni datum bilo je dono\u0161enje bo\u017ei\u0107nog Ustava kada je Hrvatska zaista postala demokratska dr\u017eava. U taj Ustav su bile ugra\u0111ene sve one te\u017enje hrvatskog naroda i sve to je rezultiralo polo\u017eajem hrvatske delegacije. Tre\u0107i po meni klju\u010dni datum je 19. svibnja 1991. godine kada se odr\u017eao referendum o hrvatskoj samostalnosti od kojega nema ve\u0107eg demokratskog standarda. Nadalje, 25. lipnja 1991. godine kada se obilje\u017eava povijesna odluka Sabora o pokretanju postupka razdru\u017eivanja od ostalih jugoslavenskih republika\u201d, naglasio je dr. sc. Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dr. sc. Kne\u017eevi\u0107 govorio je o poku\u0161ajima sprje\u010davanja osamostaljenja Republike Hrvatske i rekao da je tada do\u0161lo do prvih diferencijacija izme\u0111u vodstva Srbije i JNA koja je poku\u0161avala sa\u010duvati svoju komunisti\u010dku dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n
\u201cVojska je tri puta poku\u0161ala legalno izvesti dr\u017eavni udar, pa su prvi put odustali nakon \u0161to je Srbija intervenirala zato \u0161to su dolazili izbori u Srbiji. Tre\u0107i put je gospodin Bogi\u0107evi\u0107, sredinom o\u017eujka 1991. sprije\u010dio legalan izlazak vojske na ulice i ru\u0161enje hrvatske demokratske vlasti\u201d, rekao je dr. sc. Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Tada\u0161nja Europska zajednica i sve velike europske sile nisu \u017eeljele stvaranje hrvatske samostalne dr\u017eave, a te procese intenzivno je pratila novinarka Vi\u0161nja Stare\u0161ina koja je u emisiji govorila o tada\u0161njem me\u0111unarodnom geopoliti\u010dkom kontekstu u kojem se stvarala hrvatska dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n
\u201cMe\u0111unarodna zajednica nije otvoreno poticala osamostaljenje Hrvatske i raspad Jugoslavije. Me\u0111utim, va\u017eno je znati da je u tom trenutku bio jedan od rijetkih trenutaka kada je stvaranje hrvatske dr\u017eave bilo mogu\u0107e. To je bio pad komunizma, raspad sovjetskog bloka i vrijeme kada je pitanje slobode naroda u europskom politi\u010dkom prostoru bilo jako va\u017eno i zbog hrvatske dekompozicije drugih komunisti\u010dkih dr\u017eava i zbog raspada sovjetskog imperija. Hrvatska je u tom trenutku bila mogu\u0107a\u201d, istaknula je Stare\u0161ina.<\/p>\n\n\n\n
Stare\u0161ina je napomenula da ne bismo trebali zaboraviti da je duhovni vo\u0111a na \u010delu cijelog procesa osloba\u0111anja porobljene isto\u010dne Europe bio papa Ivan Pavao II. \u201cHrvatska je bila vrlo dobro zahvaljuju\u0107i mons. Nikoli Eterovi\u0107u i drugim ljudima zastupljenim u papinoj diplomaciji i oni su napravili prvi pledoaje za me\u0111unarodno priznanje RH\u201d, kazala je Stare\u0161ina.<\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107i glasnogovornik priznanja Republike Hrvatske bila je Austrija, a najve\u0107i neprijatelj bila je Velika Britanija. \u201cBritanija, je na\u017ealost, bila najve\u0107i protivnik, ve\u0107i i od Sovjetskog Saveza koji su tada imali svoje probleme. Preko Lorda Carringtona je vodila taj proces tako da je Hrvatska uvijek bila u podre\u0111enoj poziciji\u201d, pojasnila je Stare\u0161ina.<\/p>\n\n\n\n
Uloga Katoli\u010dke Crkve u doba rata<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201cU to vrijeme Crkva je bila jedina potpora. Gledamo li Vatikan kao dr\u017eavu, u me\u0111unarodnim krugovima, to je bila jedina trajna, kontinuirana i apsolutno potpuna potpora. I to je imalo velik psiholo\u0161ki zna\u010daj, jer smo znali da ne\u0107emo ostati sami\u201d, istaknuo je prof. dr. Hebrang i dodao:\u00a0\u201cU taj mozaik izvanredno se uklopio kardinal Franjo Kuhari\u0107 koji je zaista, i srcem i du\u0161om toliko volio Hrvatsku i narod, da je doista poslan od Boga.\u201d<\/p>\n\n\n\n Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n