{"id":29176,"date":"2022-01-12T11:26:55","date_gmt":"2022-01-12T11:26:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29176"},"modified":"2022-01-12T11:28:24","modified_gmt":"2022-01-12T11:28:24","slug":"danilo-kis-iz-prepiske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29176","title":{"rendered":"Danilo Ki\u0161, \u201cIz prepiske\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Knji\u017eevni doga\u0111aj godine.
Iz knji\u017eevne i li\u010dne zaostav\u0161tine Danila Ki\u0161a pred \u010ditaoce je stigla velika knjiga prepiske od de\u010da\u010dkih i mladi\u0107kih dana do meseci uo\u010di pi\u0161\u010deve smrti. U ovoj knjizi na preko 630 strana, koju je priredila Mirjana Mio\u010dinovi\u0107, nalaze se Ki\u0161ova pisma prijateljima, velikim srpskim, jugoslovenskim i svetskim piscima, prevodiocima, saradnicima, urednicima i izdava\u010dima. Naravno, tu su i pisma koja su upu\u0107ena Ki\u0161u.
Pored porodi\u010dnih pisama, me\u0111u kojima je i o\u010devo pismo koje se nalazi u osnovama Ki\u0161ovog romana Pe\u0161\u010danik<\/em>, najve\u0107i deo knjige zauzimaju pisma koja prate Ki\u0161ov neraskidivi spoj \u017eivota i literature. To je Ki\u0161ova prepiska s piscima i drugim prijateljima, izdava\u010dima i urednicima, kriti\u010darima i prevodiocima, \u010ditaocima i saputnicima nastajala od knji\u017eevne mladosti do poslednje godine pi\u0161\u010devog \u017eivota.
Ta prepiska podrazumeva ogroman raspon i najrazli\u010ditija knji\u017eevna, poeti\u010dka, politi\u010dka ili ljudska stanovi\u0161ta: od Miroslava Krle\u017ee do Oskara Davi\u010da, od Milovana \u0110ilasa do Borislava Peki\u0107a, od Sergeja Dovlatova do Bulata Okud\u017eave, od Mirka Kova\u010da do Miodraga Bulatovi\u0107a, od Karla \u0160tajnera do Dragoslava Mihailovi\u0107a, od Ljube Popovi\u0107a do Marije \u010cudine, od Petra Vuji\u010di\u0107a do Predraga Matvejevi\u0107a, od Vide Ognjenovi\u0107 do Ilme Rakusa, od \u010carlsa Simi\u0107a do Suzan Sontag, od I\u0161tvana Er\u0161ija do Pjotra Ravi\u010da, od Milana Kundere do Marka Stranda, od Ota Bihalji-Merina do Ljubi\u0161e Joci\u0107a, od Zuke D\u017eumhura do Milovana Danojli\u0107a, i nebrojenih drugih koji u najrazli\u010ditijim ulogama nastupaju u ovoj knjizi.
Knjiga Iz prepiske<\/em> ne bi bila nastati u ovom obliku bez ogromnog prire\u0111iva\u010dkog truda Mirjane Mio\u010dinovi\u0107. Ona je u ovoj knjizi mnogo vi\u0161e od prire\u0111iva\u010da. Rekonstrukcija Ki\u0161ove prepiske, od koje se najve\u0107i deo nije nalazio u pi\u0161\u010devoj arhivi, predstavlja pravi istra\u017eiva\u010dki poduhvat. Kompozicija ove knjige, oblikovana najpre na tematskoj osnovi, a u okviru svake teme potom, hronolo\u0161ki, omogu\u0107ava da se u nizu razli\u010ditim tema i prepiski uspostavi preko potrebno razumevanje okolnosti pi\u0161\u010devog \u017eivota i rada.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u201ePolaze\u0107i od okolnosti \u017eivota samog, ova prepiska pokazuje iznutra i iz najve\u0107e mogu\u0107e blizine jedan \u017eivot posve\u0107en knji\u017eevnosti i neodvojiv od nje, \u017eivot koji istovremeno po\u010diva na eti\u010dkim zahtevima i na poeti\u010dkim principima datim u jedinstvu svakodnevnog \u017eivota i stvorene umetnosti. Ki\u0161 svoja pisma naj\u010de\u0161\u0107e nije \u010duvao, ali je \u010duvao pisma koja je dobijao. U nastanku knjige Iz prepiske<\/em> ta sa\u010duvana pisma drugih bila su \u010desto trag kojim treba i\u0107i ne bi li se do\u0161lo do originala Ki\u0161ovih pisama u arhivima pi\u0161\u010devih sagovornika ili njihovih naslednika. Neke od tih potraga su pri\u010da za sebe i mogu se pratiti u akribi\u010dnim napomenama i komentarima Mirjane Mio\u010dinovi\u0107, a sa\u010duvana pisma osvetljavaju kako vreme u kome su pisana, tako i one koje su ih pisali u konkretnim knji\u017eevnim, dru\u0161tvenim i istorijskim okolnostima: od samog Ki\u0161a do njegovih knji\u017eevnih savremenika i saputnika, izdava\u010da i prevodilaca, urednika i kriti\u010dara, \u010ditalaca i prijatelja. Iz Ki\u0161ovih pisama i pisama njegovih prijatelja, saradnika i savremenika sklapa se najbolja i najpotpunija pi\u0161\u010deva biografija. Nastajala sporadi\u010dno, konkretnim povodima, ta nehoti\u010dna biografija odaje utisak spontanosti i odsustva naknadne pameti, \u017eivotnosti i autenti\u010dnosti. U tome je naro\u010dita dra\u017e i zna\u010daj ove prepiske. Ispisana iz prve ruke, i u dahu i u trenutku, ova biografija iz pisama nosi obele\u017eje povoda i vremena u kome je nastala, bez naknadnih racionalizacija.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Gojko Bo\u017eovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Biblioteka: Dela Danila Ki\u0161a<\/p>\n\n\n\n

\u017danr: pisma<\/p>\n\n\n\n

Broj strana: 632<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Danilo Ki\u0161 <\/strong>(Subotica, 22. februara 1935. \u2013 Pariz, 15. oktobra 1989), romansijer, pripoveda\u010d, esejista, dramski pisac, prevodilac sa francuskog, ruskog i ma\u0111arskog jezika.
Jedan od najva\u017enijih pisaca u istoriji srpske knji\u017eevnosti.
Ki\u0161 je po\u010deo kao pesnik, a potom se okrenuo, pre svega, pisanu proze kojom je u drugoj polovini XX veka izveo poeti\u010dki preokret u srpskoj knji\u017eevnosti.
Prvi objavljeni tekst Danila Ki\u0161a je pesma \u201eOpro\u0161taj s majkom\u201d (1953), a njegove prve knjige \u2013 kratki romani Mansarda i Psalam 44<\/em> \u2013 objavljene su u istim koricama, kao zajedni\u010dko izdanje, 1962. godine.
Romani: Mansarda: satiri\u010dna poema<\/em> (1962), Psalam 44<\/em> (1962), Ba\u0161ta, pepeo<\/em> (1965), Pe\u0161\u010danik<\/em> (1972).
Knjige pri\u010da: Rani jadi: za decu i osetljive<\/em> (1969), Grobnica za Borisa Davidovi\u010da: sedam poglavlja jedne zajedni\u010dke povesti<\/em> (1976), Enciklopedija mrtvih<\/em> (1983) i Lauta i o\u017eiljci (posthumno objavljene pri\u010de<\/em>, 1994).
Knjige eseja: Po-etika<\/em> (1972), Po-etika, knjiga druga<\/em> (1974), \u010cas anatomije<\/em> (1978), \u017divot, literatura<\/em> (posthumno, 1990), Skladi\u0161te<\/em> (posthumno, 1995).
Knjiga razgovora: Gorki talog iskustva<\/em> (posthumno, 1990).
Drame: Elektra<\/em> (1968), No\u0107 i magla<\/em> (1968), Papagaj<\/em> (1970), Drveni sanduk Tomasa Vulfa<\/em> (1974), Mehani\u010dki lavovi<\/em> (1980).
Knjiga izabranih pesama i prevoda Danila Ki\u0161a sa francuskog, ruskog i ma\u0111arskog jezika Pesme i prepevi objavljena je posthumno 1992. godine.
Najva\u017enije nagrade: NIN-ova nagrada za roman godine, Goranova nagrada za knjigu godine, Knji\u017eevna nagrada \u201e\u017delezare Sisak\u201d za najbolju esejisti\u010dku knjigu godine, Veliki Zlatni orao grada Nice za ukupan knji\u017eevni rad, Orden Viteza umetnosti i knji\u017eevnosti, Andri\u0107eva nagrada, Nagrada \u201eSkender Kulenovi\u0107\u201d, Sedmojulska nagrada, \u201ePreis des Literaturmagazins 1988\u201d, \u201ePremio letterario Tevere\u201d, Nagrada AVNOJ-a, Nagrada \u201eBruno \u0160ulc\u201d.
Dela Danila Ki\u0161a prevedena su na sve ve\u0107e svetske jezike.
U izdanju Arhipelaga<\/em> objavljena su Izabrana dela Danila Ki\u0161a u sedam knjiga: Mansarda, Rani jadi, Ba\u0161ta, pepeo, Pe\u0161\u010danik, Grobnica za Borisa Davidovi\u010da, Enciklopedija mrtvih i Lauta i o\u017eiljci<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

http:\/\/www.arhipelag.rs\/knjige\/iz-prepiske\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29177,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-29176","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Iz-prepiske-Danilo-Kis.jpg?fit=800%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54976","url_meta":{"origin":29176,"position":0},"title":"Hadrijan Franjo Borak – Tomislav Janko \u0160agi-Buni\u0107. Korespondencija 1947. \u2013 1979.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Uredili: Andrea Fili\u0107 i Anto Bari\u0161i\u0107 Broj stranica: 648Godina izdanja: 2026.Izdava\u010d: Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandi\u0107a, Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost d.o.o. Ova iznimna knjiga donosi vi\u0161e od trideset godina korespondencije dvojice istaknutih hrvatskih kapucina, profesora i teologa \u2013 Hadrijana Franje Boraka i Tomislava Janka \u0160agi-Buni\u0107a. U razdoblju od 1947. do\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":29176,"position":1},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":29176,"position":2},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54774,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54774","url_meta":{"origin":29176,"position":3},"title":"Boris Akunin, \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Boris Akunin u romanu \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c prati redovnicu Pelagiju koja na parobrodu punom neobi\u010dnih putnika istra\u017euje tajanstveno ubojstvo kontroverznog proroka. Roman je na hrvatski jezik preveo Igor Buljan. O knjizi:\u00a0 Na parobrodu Pastruga koji Volgom plovi prema Caricinu okupilo se \u0161aroliko dru\u0161tvo: kontroverzni prorok Manujla, sitni lopov Zemi\u010dka,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54778,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54778","url_meta":{"origin":29176,"position":4},"title":"Boris Akunin, “Pelagija i crni monah”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"U ovom romanu \u010ditatelji mogu \u010duti odjeke Tolstoja, Dostojevskog i \u010cehova, u\u017eivati u intrigantnom krimi\u0107u i u dobroj knji\u017eevnosti. Los Angeles Times Mali ruski gradi\u0107 Zavol\u017esk nije se jo\u0161 do kraja oporavio od slu\u010daja Bijelog buldoga, a njegovu je snenu ruralnu rutinu uzdrmala jo\u0161 jedna neobi\u010dna pojava. U grad je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":29176,"position":5},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, “Ulazi Duh”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29176","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29176"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29176\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29179,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29176\/revisions\/29179"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29177"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29176"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29176"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}