Utorak, 11. sije\u010dnja 2022. u 12:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb<\/p>\n\n\n\n
Predavanje dr. sc. Josipa Mihaljevi\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n Skupina koja je davala glavni nacionalni ton Hrvatskom prolje\u0107u svakako je krug intelektualaca okupljen oko Matice hrvatske. Najstarija hrvatska kulturna i izdava\u010dka ustanova za vrijeme Hrvatskoga prolje\u0107a postala je sredi\u0161te oko kojeg se okupljala inteligencija nezadovoljna tada\u0161njim polo\u017eajem Hrvatske unutar jugoslavenske federacije, a napose tretmanom hrvatskog nacionalnog identiteta. Iako je politika hrvatskih komunisti\u010dkih reformista stvorila uvjete za pojavu Prolje\u0107a, tek \u0107e djelatnost tog kruga na kulturnom, ponajprije na jezi\u010dnom planu, ozna\u010diti pravi po\u010detak stvaranja hrvatskoga nacionalnog pokreta. Upravo \u0107e u prostorima Matice hrvatske 1967. biti napisana Deklaracija o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika. Njezina se objava smatra po\u010detkom Prolje\u0107a. Oko Matice su se okupljali marksisti\u010dki i nemarksisti\u010dki intelektualci, koji su se uklju\u010dili u rasprave o dru\u0161tvenim promjenama i podupirali reformski orijentirano krilo vladaju\u0107e partije, ali su u javnost izlazili i s novim idejama i zahtjevima. Ideja o potrebi politi\u010dke i upravne decentralizacije, pravednije raspodjele dr\u017eavnih prihoda i liberalizacije gospodarskog \u017eivota okupila je brojne hrvatske intelektualce u zajedni\u010dkom smjeru borbe za ravnopravnost Hrvata i Hrvatske. Pored ideje nacionalne slobode, u tom su se krugu javljale i ideje o slobodi pojedinca. Djelovanjem na kulturnom polju, ali i osnivanjem brojnih ogranaka i \u0161irenjem svojega \u010dlanstva po \u010ditavoj Hrvatskoj, ali i \u0161ire, Matica hrvatska osigurala je Prolje\u0107u masovnost zbog koje i govorimo o pokretu. Slomom Hrvatskoga prolje\u0107a na kraju 1971. i po\u010detkom 1972. jedna od glavnih meta re\u017eimske represije bila je Matica hrvatska jer se na nju gledalo kao na instituciju nositeljicu opozicijskih politi\u010dkih ideja. Republi\u010dki sekretarijat unutra\u0161njih poslova sastavio je Izvje\u0161taj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske, koji je slu\u017eio za sastavljanje optu\u017enica i pokretanju sudskih progona. Izvje\u0161taj je zaklju\u010dio da je Matica \u201eprerasla u udru\u017eenje za ostvarivanje kontrarevolucionarnih ciljeva\u201c. Na temelju tog izvje\u0161taja pisane su kaznene prijave i provo\u0111eni sudski procesi protiv brojnih hrvatskih intelektualaca. Matici je prakti\u010dki bio zabranjen rad, a brojni njezini istaknuti \u010dlanovi do\u0161li su na udar dr\u017eavne represije pod optu\u017ebama za \u201ehrvatski nacionalizam\u201c. Iako Matica hrvatska nije slu\u017ebeno ukinuta, ona je te godine prakti\u010dki prestala s radom, ukinuta je i njezina izdava\u010dka djelatnost. Prva skupina mati\u010dara, u kojoj su bili Ante Ba\u010di\u0107, \u0160ime \u0110odan, Ante Glibota, Vladimir (Vlado) Gotovac, Jozo Ivi\u010devi\u0107 Bakuli\u0107, Zvonimir Komarica, Vlatko Pavleti\u0107, Franjo Tu\u0111man, Hrvoje \u0160o\u0161i\u0107 i Marko Veselica, uhi\u0107ena je 11. sije\u010dnja 1972. S njima je optu\u017een i Ante Bruno Bu\u0161i\u0107, koji je uhi\u0107en jo\u0161 u prosincu 1971. Nakon politi\u010dki motiviranih i namje\u0161tenih sudskih postupaka osu\u0111eni su na duge zatvorske kazne. Najve\u0107u je kaznu dobio prvooptu\u017eeni Marko Veselica, koji je osu\u0111en na sedam godina zatvora i dodatne \u010detiri godine zabrane javnog istupanja. U godinama koje su slijedile nekada\u0161nji \u010dlanovi Matice bili su sustavno marginalizirani i proganjani.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n