{"id":29088,"date":"2022-01-06T10:04:17","date_gmt":"2022-01-06T10:04:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29088"},"modified":"2022-01-06T10:04:17","modified_gmt":"2022-01-06T10:04:17","slug":"zrinka-stahuljak-les-fixeurs-au-moyen-age-histoire-et-litterature-connectees","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29088","title":{"rendered":"Zrinka Stahuljak, \u00ab Les Fixeurs au Moyen \u00c2ge : Histoire et litt\u00e9rature connect\u00e9es \u00bb"},"content":{"rendered":"\n

Najpresti\u017eniji francuski nakladnik iz podru\u010dja humanisti\u010dkih znanosti Les \u00c9ditions du Seuil objavio je po\u010detkom rujna knjigu ‘Les Fixeurs au Moyen \u00c2ge’ autorice Zrinke Stahuljak, hrvatske znanstvenice koja \u017eivi i radi u Los Angelesu. Knjiga je opse\u017ena povijesna studija o srednjovjekovnim fikserima, posrednici izme\u0111u kr\u0161\u0107ana i muslimana, hodo\u010dasnika, misionara, trgovaca, vojnika.<\/p>\n\n\n\n


Fikser je uvrije\u017eeni novinarski izraz koji potje\u010de iz engleskog jezika i ozna\u010dava lokalnog suradnika koji rje\u0161ava sve probleme koji mogu nastati u konfliktnim situacijama; on je po potrebi tuma\u010d, informator, vodi\u010d, posrednik, dobavlja\u010d, voza\u010d. Ukratko, on rje\u0161ava sve \u0161to je potrebno novinaru ili vojnoj osobi za rad u neprijateljskom okru\u017eenju, i najva\u017enije – za pre\u017eivljavanje! Knjiga o\u017eivljava te nevidljive mu\u0161karce i \u017eene iz povijesti, ali se referira i na sada\u0161njost jer se njeno objavljivanje poklapa s katastrofalnim povla\u010denjem zapadnih snaga iz Afganistana u kolovozu 2021., kada su stotine i tisu\u0107e afganistanskih fiksera ostavljene na milost Talibanima.
\u00a0
Francuska javnost pokazala je golem interes za knjigu pa je Zrinka Stahuljak tijekom promocije gostovala u knji\u017earama u Parizu i Toulouseu, govorila za brojne radio stanice i za presti\u017eni kulturni televizijski kanal ARTE, a recenziju knjige donio je i Le Figaro.
\u00a0
Biografija<\/em>
\u00a0
Dr. sc. Zrinka Stahuljak djeluje kao redovita profesorica usporedno na Odsjeku za komparativnu knji\u017eevnost i na Odsjeku za Europske jezika i transkulturalne studije Kalifornijskoga sveu\u010dili\u0161ta u Los Angelesu (UCLA), a od 2019. godine direktorica je tamo\u0161njeg Centra za srednji vijek i renesansu.
\u00a0
Glavninu svojih istra\u017eivanja Zrinka Stahuljak posvetila je analizi starofrancuskih i drugih srednjovjekovnih knji\u017eevnih i neknji\u017eevnih tekstova ne samo sa stajali\u0161ta povijesti knji\u017eevnosti nego i polaze\u0107i od onoga \u0161to nam ti tekstovi mogu re\u0107i o srednjovjekovnom dru\u0161tvu, njegovu ustroju, normama i funkcioniranju te o tome kako su se pojedine srednjovjekovne pojave odra\u017eavale u potonjim razdobljima i eventualno utjecale na dru\u0161tveni razvitak. Srednjovjekovnim tekstovima \u010desto je morala pristupati interdisciplinarno pa je sura\u0111ivala sa stru\u010dnjacima za povijest, povijest umjetnosti, medicinu, sociologiju i sl.
\u00a0
Sura\u0111ivala je s Muzejom J. Paul Getty u Los Angelesu. U lipnju 2018. kao gostuju\u0107a profesorica odr\u017eala je ciklus predavanja Les Fixeurs au Moyen \u00c2ge na Coll\u00e8ge de France. Dobila je vi\u0161e stipendija za znanstveno usavr\u0161avanje poput vrlo presti\u017ene Guggenheim stipendije 2016. i Fulbrightove stupendije 2013., a redovito je pozivana kao gostuju\u0107a profesorica na ugledna sveu\u010dili\u0161ta u Europi i u Americi poput Universit\u00e9 Rennes 2, Warwick University i University of Iceland-Reykjavik. Od studenog 2020, dopisna je \u010dlanica HAZU u Razredu za filolo\u0161ke znanosti.
\u00a0
Zrinka Stahuljak je objavila \u0161est knjiga, dva izbornika, i preko 30 znanstvenih i stru\u010dnih radova na engleskom i francuskom.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.culturenet.hr\/hr\/uspjesna-promocija-knjige-les-fixeurs-au-moyen-age-autorice-zrinke-stahuljak-u-francuskoj\/171564<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Iz medija:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/o-knjizi-hrvatske-znanstvenice-koja-zivi-u-los-angelesu-pise-i-le-figaro-15109972<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Les Fixeurs au Moyen \u00c2ge
Histoire et litt\u00e9rature connect\u00e9es<\/h4>\n\n\n\n

Zrinka Stahuljak<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Depuis l\u2019engagement occidental en Afghanistan, en Irak, puis en Syrie, le terme de \u00ab fixeur \u00bb est devenu fr\u00e9quent pour d\u00e9signer, quasi exclusivement, des hommes qui rendent des services multiples aux journalistes et aux arm\u00e9es \u00e9trang\u00e8res : \u00e0 la fois interpr\u00e8tes, informateurs, guides, m\u00e9diateurs, chauffeurs, ce sont des interm\u00e9diaires, des arrangeurs qui poss\u00e8dent de multiples savoirs et techniques. Leur principal domaine d\u2019action se situe dans des situations de conflit qui exigent une intervention bilingue, entre deux langues mutuellement inintelligibles.
\u00catre fixeur est une position tr\u00e8s ancienne que l\u2019on trouve d\u00e9j\u00e0 au Moyen \u00c2ge dans toutes les situations de rencontre entre langues : croisade, p\u00e8lerinage, pr\u00e9dication, commerce, mais aussi dans toutes les op\u00e9rations de traduction. C\u2019est l\u2019homme (ou la femme) invisible de l\u2019histoire \u2013 comme si les interm\u00e9diaires que sont les traducteurs n\u2019avaient pas d\u2019existence physique et historique. Comme si la circulation des textes n\u2019\u00e9tait pas aussi une invitation \u00e0 l\u2019action.
L\u2019anachronisme assum\u00e9 par ce livre est une mani\u00e8re d\u2019\u00e9crire au pr\u00e9sent l\u2019histoire de la litt\u00e9rature m\u00e9di\u00e9vale, de lui restituer les corps qui l\u2019ont produite et transmise, ainsi que sa puissance politique.<\/p>\n\n\n\n

N\u00e9e en Croatie, Zrinka Stahuljak est professeure de litt\u00e9rature et civilisation m\u00e9di\u00e9vales aux d\u00e9partements de Litt\u00e9rature compar\u00e9e et d\u2019\u00c9tudes fran\u00e7aises et francophones et directrice du Centre des \u00e9tudes m\u00e9di\u00e9vales et de la Renaissance \u00e0 l\u2019Universit\u00e9 de Californie, Los Angeles (UCLA). En France, elle a publi\u00e9 L\u2019Arch\u00e9ologie pornographique. M\u00e9decine, Moyen \u00c2ge et histoire de France<\/em> (PUR, 2018).<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.seuil.com\/ouvrage\/les-fixeurs-au-moyen-age-zrinka-stahuljak\/9782021440744<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29089,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-29088","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Stahuljak.jpg?fit=409%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":29088,"position":0},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":29088,"position":1},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":29088,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":29088,"position":3},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":29088,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":29088,"position":5},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29088","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29088"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29088\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29090,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29088\/revisions\/29090"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29089"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29088"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29088"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29088"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}