{"id":29079,"date":"2022-01-05T17:08:05","date_gmt":"2022-01-05T17:08:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29079"},"modified":"2022-01-05T17:08:05","modified_gmt":"2022-01-05T17:08:05","slug":"thomas-piketty-napokon-socijalizam-kolumne-2016-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29079","title":{"rendered":"Thomas Piketty, \u201cNapokon socijalizam! Kolumne 2016.-2020.\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Thomas Piketty, poznati francuski znanstvenik, kriti\u010dki analiti\u010dar dru\u0161tveno-politi\u010dkih prilika suvremenog svijeta, posebno sada\u0161njeg stanja kapitalizma, socijalne dr\u017eave i liberalne ideologije, poznat po dvije svoje fundamentalne knjige \u201eKapital u 21. stolje\u0107u\u201c i \u201eKapital i ideologija\u201c, objavio je sada knjigu svojih kolumni, koje je objavljivao posljednjih godina u najutjecajnijem francuskom dnevnom listu \u201eLe Monde\u201c. U tim je kolumnama \u017eestoko na brojnim primjerima kritizirao suvremeni kapitalizam, te se u njima zala\u017ee za promjenu sustava, za socijalizam.<\/p>\n\n\n\n<p>Evo \u0161to on sam o tome ka\u017ee: \u201eRo\u0111en 1971., pripadam generaciji koja nije imala vremena podle\u0107i isku\u0161enju komunizma i odrasla je svjedo\u010de\u0107i potpunom neuspjehu sovjetskog sustava. Poput mnogih i ja sam 1990-ih bio vi\u0161e liberal nego socijalist, ponosan poput pauna na svoja mudra zapa\u017eanja, sumnji\u010dav prema starijima i nostalgi\u010darima svih vrsta, nisam podnosio one koji su unato\u010d svemu odbijali uvidjeti da su tr\u017ei\u0161na ekonomija i privatno vlasni\u0161tvo dio rje\u0161enja. Ali, eto: trideset godina poslije, 2020., hiperkapitalizam je oti\u0161ao predaleko i sada sam uvjeren da je nu\u017eno razmi\u0161ljati o novom prevladavanju kapitalizma, o nekom novom obliku socijalizma, participativnom i decentraliziranom, federativnom i demokratskom, ekolo\u0161kom, feministi\u010dkom i vi\u0161erasnom. Povijest \u0107e prosuditi je li rije\u010d &#8220;socijalizam&#8221; definitivno mrtva i treba li je zamijeniti. Osobno mislim da ju je mogu\u0107e spasiti, \u0161tovi\u0161e, vjerujem da je to i dalje najprikladniji pojam za ozna\u010davanje ideje ekonomskog sustava koji bi bio alternativa kapitalizmu. U svakom slu\u010daju, ne mo\u017eemo se zadovoljiti time da budemo &#8220;protiv&#8221; kapitalizma ili neoliberalizma: moramo ponajprije biti &#8220;za&#8221; ne\u0161to drugo, a to zahtijeva da definiramo idealni ekonomski sustav koji \u017eelimo uspostaviti, pravedno dru\u0161tvo koje imamo na umu, neovisno o imenu koje mu na kraju odlu\u010dimo nadjenuti. Danas je postalo uobi\u010dajeno govoriti da aktualni kapitalisti\u010dki sustav nema budu\u0107nosti, jer odvi\u0161e produbljuje nejednakosti i uni\u0161tava planet. To je to\u010dno, no sve dok nema jasno definirane alternative, pred postoje\u0107im sustavom je dug \u017eivot.\u201c<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Thomas Piketty<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Thomas Piketty francuski je ekonomist koji je profesor ekonomije na \u0160koli za napredne studije dru\u0161tvenih znanosti, izvanredni predsjedavaju\u0107i pari\u0161ke \u0161kole ekonomije i stogodi\u0161nji profesor ekonomije na Me\u0111unarodnom institutu za nejednakosti na Londonskoj ekonomskoj \u0161koli.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Profil<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 281<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Mirjana Brabec, Vladimira Mirkovi\u0107-Bla\u017eevi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/27486-napokon-socijalizam.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/27486-napokon-socijalizam.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/da-mi-je-1990-netko-rekao-kako-cu-objaviti-knjigu-napokon-socijalizam-mislio-bih-da-je-sala-15113181\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/da-mi-je-1990-netko-rekao-kako-cu-objaviti-knjigu-napokon-socijalizam-mislio-bih-da-je-sala-15113181<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/svjetski-poznati-ekonomist-tvrdi-svijetu-ne-prijeti-trgovinski-nego-socijalni-rat-1541300\">https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/svjetski-poznati-ekonomist-tvrdi-svijetu-ne-prijeti-trgovinski-nego-socijalni-rat-1541300<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29080,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-29079","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/napokon-socijalizam.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":29079,"position":0},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 &#8220;Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":29079,"position":1},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53468,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53468","url_meta":{"origin":29079,"position":2},"title":"Nikola Perkovi\u0107, &#8220;GOSPODARSKE PRILIKE KARLOVCA I OKOLICE U VRIJEME UVO\u0110ENJA SOCIJALISTI\u010cKOG SUSTAVA (1945. -1950.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nikola Perkovi\u0107 Gospodarske prilike Karlovca i okolice u vrijeme uvo\u0111enja socijalisti\u010dkog sustava (1945 - 1950.) Nakladnici: Hrvatski institut za povijest i Alfa Zagreb 2025. Izvor: https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/gospodarske-prilike-karlovca-i-okolice-u-vrijeme-uvodenja-socijalistickog-sustava-1945-1950\/","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55069,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55069","url_meta":{"origin":29079,"position":3},"title":"Uwe Wittstock, \u201eVelja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Autor u knjizi Velja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti prikazuje kako je tijekom prvog mjeseca Hitlerove vladavine nacisti\u010dki teror uni\u0161tio kulturni i intelektualni \u017eivot Weimarske Republike te prisilio brojne pisce i umjetnike na progon ili unutarnju emigraciju. Knjigu je prevela\u00a0Gordana-Dana Grozdani\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \"Da uni\u0161te demokraciju, antidemokratima je potrebno otprilike toliko vremena\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":29079,"position":4},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":29079,"position":5},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29079","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29079"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29079\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29081,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29079\/revisions\/29081"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29080"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29079"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29079"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29079"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}