{"id":29079,"date":"2022-01-05T17:08:05","date_gmt":"2022-01-05T17:08:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29079"},"modified":"2022-01-05T17:08:05","modified_gmt":"2022-01-05T17:08:05","slug":"thomas-piketty-napokon-socijalizam-kolumne-2016-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29079","title":{"rendered":"Thomas Piketty, \u201cNapokon socijalizam! Kolumne 2016.-2020.\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Thomas Piketty, poznati francuski znanstvenik, kriti\u010dki analiti\u010dar dru\u0161tveno-politi\u010dkih prilika suvremenog svijeta, posebno sada\u0161njeg stanja kapitalizma, socijalne dr\u017eave i liberalne ideologije, poznat po dvije svoje fundamentalne knjige \u201eKapital u 21. stolje\u0107u\u201c i \u201eKapital i ideologija\u201c, objavio je sada knjigu svojih kolumni, koje je objavljivao posljednjih godina u najutjecajnijem francuskom dnevnom listu \u201eLe Monde\u201c. U tim je kolumnama \u017eestoko na brojnim primjerima kritizirao suvremeni kapitalizam, te se u njima zala\u017ee za promjenu sustava, za socijalizam.<\/p>\n\n\n\n

Evo \u0161to on sam o tome ka\u017ee: \u201eRo\u0111en 1971., pripadam generaciji koja nije imala vremena podle\u0107i isku\u0161enju komunizma i odrasla je svjedo\u010de\u0107i potpunom neuspjehu sovjetskog sustava. Poput mnogih i ja sam 1990-ih bio vi\u0161e liberal nego socijalist, ponosan poput pauna na svoja mudra zapa\u017eanja, sumnji\u010dav prema starijima i nostalgi\u010darima svih vrsta, nisam podnosio one koji su unato\u010d svemu odbijali uvidjeti da su tr\u017ei\u0161na ekonomija i privatno vlasni\u0161tvo dio rje\u0161enja. Ali, eto: trideset godina poslije, 2020., hiperkapitalizam je oti\u0161ao predaleko i sada sam uvjeren da je nu\u017eno razmi\u0161ljati o novom prevladavanju kapitalizma, o nekom novom obliku socijalizma, participativnom i decentraliziranom, federativnom i demokratskom, ekolo\u0161kom, feministi\u010dkom i vi\u0161erasnom. Povijest \u0107e prosuditi je li rije\u010d “socijalizam” definitivno mrtva i treba li je zamijeniti. Osobno mislim da ju je mogu\u0107e spasiti, \u0161tovi\u0161e, vjerujem da je to i dalje najprikladniji pojam za ozna\u010davanje ideje ekonomskog sustava koji bi bio alternativa kapitalizmu. U svakom slu\u010daju, ne mo\u017eemo se zadovoljiti time da budemo “protiv” kapitalizma ili neoliberalizma: moramo ponajprije biti “za” ne\u0161to drugo, a to zahtijeva da definiramo idealni ekonomski sustav koji \u017eelimo uspostaviti, pravedno dru\u0161tvo koje imamo na umu, neovisno o imenu koje mu na kraju odlu\u010dimo nadjenuti. Danas je postalo uobi\u010dajeno govoriti da aktualni kapitalisti\u010dki sustav nema budu\u0107nosti, jer odvi\u0161e produbljuje nejednakosti i uni\u0161tava planet. To je to\u010dno, no sve dok nema jasno definirane alternative, pred postoje\u0107im sustavom je dug \u017eivot.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Thomas Piketty<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Thomas Piketty francuski je ekonomist koji je profesor ekonomije na \u0160koli za napredne studije dru\u0161tvenih znanosti, izvanredni predsjedavaju\u0107i pari\u0161ke \u0161kole ekonomije i stogodi\u0161nji profesor ekonomije na Me\u0111unarodnom institutu za nejednakosti na Londonskoj ekonomskoj \u0161koli.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nakladnik: Profil<\/p>\n\n\n\n

Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 281<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n

Prevoditelj: Mirjana Brabec, Vladimira Mirkovi\u0107-Bla\u017eevi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/27486-napokon-socijalizam.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Iz medija:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/da-mi-je-1990-netko-rekao-kako-cu-objaviti-knjigu-napokon-socijalizam-mislio-bih-da-je-sala-15113181<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/svjetski-poznati-ekonomist-tvrdi-svijetu-ne-prijeti-trgovinski-nego-socijalni-rat-1541300<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29080,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-29079","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/napokon-socijalizam.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53468,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53468","url_meta":{"origin":29079,"position":0},"title":"Nikola Perkovi\u0107, “GOSPODARSKE PRILIKE KARLOVCA I OKOLICE U VRIJEME UVO\u0110ENJA SOCIJALISTI\u010cKOG SUSTAVA (1945. -1950.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nikola Perkovi\u0107 Gospodarske prilike Karlovca i okolice u vrijeme uvo\u0111enja socijalisti\u010dkog sustava (1945 - 1950.) Nakladnici: Hrvatski institut za povijest i Alfa Zagreb 2025. Izvor: https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/gospodarske-prilike-karlovca-i-okolice-u-vrijeme-uvodenja-socijalistickog-sustava-1945-1950\/","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":29079,"position":1},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":29079,"position":2},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54012,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54012","url_meta":{"origin":29079,"position":3},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 15. lipnja 2026, u 18 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990.-1995.), objavljene u izdanju Udru\u017eenja gra\u0111ana iz Banje Luke \u201eO\u0161tra nula\u201c i izdava\u010dke ku\u0107e Akademska knjiga iz Novog Sada. Rije\u010d\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":29079,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":29079,"position":5},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29079","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29079"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29079\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29081,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29079\/revisions\/29081"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29080"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29079"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29079"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29079"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}