{"id":29059,"date":"2022-01-04T20:44:48","date_gmt":"2022-01-04T20:44:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29059"},"modified":"2022-01-04T20:44:48","modified_gmt":"2022-01-04T20:44:48","slug":"nikola-stedul-u-sluzbi-savjesti-memoari","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29059","title":{"rendered":"Nikola \u0160tedul, \u201cU slu\u017ebi savjesti. Memoari\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Politi\u010dar i pisac <strong>Nikola \u0160tedul<\/strong>&nbsp;(r. 2. XII. 1937. u Re\u0161etarevu kraj Karlovca), izu\u010deni limar i vodoinstalater, diplomirani politolog i filozof, hrvatski politi\u010dki emigrant od 1956. do 1991. i sudionik Domovinskog rata, jedan je od najzaslu\u017enijih boraca za slobodnu hrvatsku republiku, \u0161to je svojim odlikovanjem, Redom Stjepana Radi\u0107a, dodijeljenim \u0160tedulu u kolovozu 2016., potvrdila i predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>O svome \u017eivotu u Hrvatskoj prije odlaska u emigraciju, o emigrantskim danima u Austriji, Australiji, Velikoj Britaniji i drugim zemljama u koje se sklanjao, a najvi\u0161e o radu u hrvatskim emigrantskim organizacijama, zbog \u010dega je bio stalna meta tajnih jugoslavenskih policija, napisao je ove memoare, knjigu kakva je u Hrvatskoj rijetka ne samo temom, nego (jo\u0161 vi\u0161e) i spisateljskim darom koji nadma\u0161uje na\u0161e memoarske standarde.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Godina: 2021.<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 622<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Bogatstvo uzbudljivih do\u017eivljaja, \u2018susreta\u2019 s politi\u010dkim progoniteljima, pogibeljnih situacija i obra\u010duna samo je jedan od aduta \u0160tedulovih uspomena. Njihova najva\u017enija dimenzija jest otkrivanje svijeta koji je prosje\u010dnom hrvatskom \u010ditatelju i danas dalek i nerazumljiv, a to je svijet \u2013 bez pretjerivanja, krvave \u2013 borbe hrvatskih politi\u010dkih zanesenjaka u tu\u0111ini, borbe koja ne traje ni od 1945., ni od 1918., nego prakti\u010dki oduvijek. \u0160tedulova dionica u toj borbi napokon je pred nama, opisana precizno\u0161\u0107u kirurga i magijom vje\u0161ta pripovjeda\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160tedul se \u0161kolovao u Novigradu na Dobri i u Dugoj Resi, a u Vara\u017edinu je zavr\u0161io zanatsku \u0161kolu. \u0160kolovanje je nastavio u emigraciji i okon\u010dao ga diplomom na sveu\u010dili\u0161tu (University of Dundee) u \u0160kotskoj. Iz najranijih, dje\u010da\u010dkih dana sje\u0107a se i epizode iz sela svojih roditelja seljaka, koje je neko vrijeme bilo na ilegalnom putu kojim su za vrijeme II. svjet. rata \u017didovi iz Srednje Europe bje\u017eali na Zapad. Dobro je zapamtio no\u0107 kad je spavao izme\u0111u dvojice bjegunaca i stalno se budio od vru\u0107ine, jer mu gosti, brinu\u0107i se da se ne prehladi, nisu dopu\u0161tali da se otkrije. Poslije, kad je ve\u0107 bio u emigraciji u Austriji, molio je oca da mu ka\u017ee ne\u0161to vi\u0161e o ljudima koji su se za vrijeme rata skrivali u njihovoj ku\u0107i. No, otac mu ni tada, dr\u017ee\u0107i se obe\u0107ane konspiracije, gotvo ni\u0161ta nije htio re\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi imao od \u010dega \u017eivjeti, \u0160tedul se u emigraciji bavio svakojakim gra\u0111anskim poslovima, a imao je uspjeha i u poduzetni\u0161tvu, no \u017eivotni je smisao na\u0161ao u aktivizmu u politi\u010dkim organizacijama koje su se zalagale za uspostavu samostalne Hrvatske, \u0161to je podrazumijevalo i borbu protiv Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<p>Bio je marljiv pokreta\u010d i suradnik hrvatskih novina i periodike, a zajedno sa suprugom, \u0160kotkinjom Shirley Helen \u0160tedul, napisao je i objavio u Americi, na engleskom jeziku, roman o Bleiburgu i oru\u017eanoj borbi hrvatske gerile protiv jugoslavernske dr\u017eave, <em>Kri\u017ear ili Duh slobode<\/em>, koji je 2013. objavljen i u Zagrebu, u prijevodu na hrvatski jezik, u izdanju Naklade Pavi\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 1981. osnovao je u \u0160vedskoj Hrvatski dr\u017eavotvorni pokret i postao njegov predsjednik, zbog \u010dega je na jugoslavenskom popisu za odstrel njegovo ime dvostruko podcrtano. U jesen 1988., kada je navodno u Jugoslaviji ve\u0107 do\u0161lo do politi\u010dkog otopljenja, na desetu obljetnicu ubojstva Brune Bu\u0161i\u0107a u Parizu, iz Beograda je pred njegovu ku\u0107u u \u0160kotskoj poslan atentator koji ga je izre\u0161etao sa \u0161est metaka. U ovoj svojoj knjizi \u0160tedul iznosi niz dosad nepoznatih detalja o tom zlo\u010dinu, zbog kojeg je atentator, u Hrvatskoj imu\u0107ni ugostitelj, u \u0160kotskoj osu\u0111en na 15 godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n<p>U srpnju 1991. \u0160tedul se s obitelji vratio u Hrvatsku i nastavio borbu (ovaj put i doslovno, na fronti) za slobodu svoje zemlje. O sporazumima i nesporazumima s tada\u0161njim hrvatskim politi\u010dkim establi\u0161mentom podrobno govori u ovoj knjizi.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-knjizara-pavicic\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"sjeKF9gA4o\"><a href=\"http:\/\/www.naklada-pavicic.hr\/shop\/u-sluzbi-savjesti\/\">U slu\u017ebi savjesti<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"Ugradi WordPress objavu\" src=\"http:\/\/www.naklada-pavicic.hr\/shop\/u-sluzbi-savjesti\/embed\/#?secret=sjeKF9gA4o\" data-secret=\"sjeKF9gA4o\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-knjizara-pavicic\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"Rv0u7cB4py\"><a href=\"http:\/\/www.naklada-pavicic.hr\/shop\/moj-politicki-zavjet\/\">Moj politi\u010dki zavjet<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"Ugradi WordPress objavu\" src=\"http:\/\/www.naklada-pavicic.hr\/shop\/moj-politicki-zavjet\/embed\/#?secret=Rv0u7cB4py\" data-secret=\"Rv0u7cB4py\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-knjizara-pavicic\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\nhttp:\/\/www.naklada-pavicic.hr\/shop\/krizar-ili-duh-slobode\/\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29060,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-29059","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/SStedul-naslovnica-scaled.jpg?fit=1862%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":29059,"position":0},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) &#8211; snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":29059,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":29059,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":29059,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":29059,"position":4},"title":"Novi &#8220;Podravski zbornik&#8221; (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52862","url_meta":{"origin":29059,"position":5},"title":"Ljiljana Dobrov\u0161ak, &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Ljiljane Dobrov\u0161ak \"Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla\". U knjizi je iznesen sintetski pregled doprinosa pojedinaca \u017eidovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stolje\u0107a pa sve do stvaranja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Dodatne obavijesti: https:\/\/www.nacional.hr\/prve-tvornice-zidovi-su-ovdje-pokrenuli-industriju-moraju-ostati-dio-hrvatske-kulture\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak.webp?fit=500%2C750&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29059","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29059"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29059\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29061,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29059\/revisions\/29061"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29060"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29059"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29059"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29059"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}