{"id":29045,"date":"2022-01-03T11:56:46","date_gmt":"2022-01-03T11:56:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29045"},"modified":"2022-01-03T11:57:55","modified_gmt":"2022-01-03T11:57:55","slug":"dokumentarna-serija-jedna-jedina-o-povijesti-jugoslavenskog-nuklearnog-programa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29045","title":{"rendered":"Dokumentarna serija \u201eJedna jedina\u201c o povijesti jugoslavenskog nuklearnog programa"},"content":{"rendered":"\n<p>Od ponedjeljka, 3. sije\u010dnja, na Prvom programu HTV-a u 20:10 po\u010dinjemo s premijernim prikazivanjem dokumentarne serije Jedna jedina autora Dubravka Merli\u0107a. Dokumentarni serijal kroz tri epizode donosi intrigantnu povijest jugoslavenskog nuklearnog programa koji je na svojim po\u010decima, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, za glavni cilj imao izradu atomske bombe, a tek onda mirnodopsko kori\u0161tenje nuklearne energije.<\/p>\n\n\n\n<p>Biv\u0161a Jugoslavija do svog raspada nije odustala od atomske bombe, o \u010demu \u0107e u serijalu uz povjesni\u010dare govoriti sudionici i svjedoci tih napora.&nbsp;Uz rad na atomskoj bombi, biv\u0161a Jugoslavija planirala je 16 nuklearki, no sve je ostalo na jednoj jedinoj &#8211; u Kr\u0161kom. Sudionici gradnje nuklearke u Kr\u0161kom i arhivske snimke pribli\u017eit \u0107e gledateljima taj gra\u0111evinski i znanstveni izazov.<\/p>\n\n\n\n<p>Nuklearna havarija u \u010cernobilu zaustavila je brojne nuklearne projekte u svijetu, pa tako i u biv\u0161oj Jugoslaviji. Ekipa serijala bila je u \u010cernobilu i okolici te tamo zabilje\u017eila potresna svjedo\u010denja pre\u017eivjelih sudionika havarije i devastiraju\u0107e posljedice radijacije na ljude i prirodu.<br><br>Radioaktivni otpad, posebno onaj visoko radioaktivni, ogroman je problem za nuklearnu industriju. Te probleme svaka na svoj na\u010din morat \u0107e rije\u0161iti i Hrvatska i Slovenija kao suvlasnice nuklearke u Kr\u0161kom. Hrvatska skladi\u0161te \u017eeli graditi u op\u0107ini Dvor, na rijeci Uni, na samoj granici s BiH. Tamo\u0161nji stanovnici opiru se tom planu i ne vjeruju institucijama da \u0107e posao biti obavljen na svjetskoj razini. Kako to rade nuklearne sile poput Francuske, ekipa serijala provjerila je u pokrajini Aube gdje se nalazi centralno skladi\u0161te za 58 francuskih reaktora.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Veselimo se \u0161to \u0107e gledatelji HTV-a mo\u0107i u sije\u010dnju vidjeti tri epizode na\u0161eg dokumentarnog serijala &#8220;Jedna jedina&#8221;. Iako naziv sugerira da \u0107e u sredi\u0161tu na\u0161eg zanimanja mo\u017eda biti samo jedina jugoslavenska nuklearka u Kr\u0161kome, sadr\u017eaj na\u0161eg projekta pokriva cijeli dijapazon izazova povezanih s nuklearnom energijom. Uz jugoslavenski program izgradnje atomske bombe, od \u010dega Tito i JNA nisu odustali do samog raspada biv\u0161e dr\u017eave, cijelu epizodu posvetili smo \u010dernobilskoj havariji. U devastiraju\u0107e posljedice te katastrofe uvjerili smo se i sami, pa se nadam da \u0107e i gledateljima biti zanimljivo. Uz to, veliku pozornost posvetili smo radioaktivnom otpadu, glavnom problemu s kojim se susre\u0107e nuklearna energija. Ekipa s kojom smo sura\u0111ivali na projektu bila je izvanredna, pa koristim ovu priliku da im i zahvalim na predanosti i kreativnosti koju su ulo\u017eili u &#8220;Jednu jedinu&#8221;, istaknuo je Dubravko Merli\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>1. epizoda: Srpom i batom razbit \u0107emo atom<br><br><\/strong>Nakon ozbiljnih financijskih ulaganja u nuklearni program i okupljanja vrhunskih znanstvenika, biv\u0161a Jugoslavija po\u010detkom pedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a utemeljuje tri nuklearna instituta &#8211; Institut u Vin\u010di kraj Beograda, Institut Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 u Zagrebu te Institut Jo\u017eef Stefan u Ljubljani. Znanstvenici u prvo vrijeme ne znaju da je cilj atomska bomba, no ubrzo im postaje jasno za\u0161to su dobili novac. Nakon \u0161to je Titov re\u017eim krajem 60-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a nakratko odustao od izrade atomske bombe, okrenuo se mirnodopskom kori\u0161tenju nuklearne energije.<\/p>\n\n\n\n<p>Od planiranih \u0161esnaest, prva je u suradnji s ameri\u010dkim Westinghouseom bila dogovorena Nuklearna elektrana Kr\u0161ko. No, Tito nije odustao od ideje o izradi atomske bombe &#8211; godine 1974., njegovom odlukom, okupljena je skupina znanstvenika koja je trebala organizirati izradu atomske bombe. Tre\u0107i poku\u0161aj doga\u0111a se nakon Titove smrti, kad vrh JNA uz pomo\u0107 <strong>Gadafija <\/strong>i<strong> Sadama Huseina<\/strong> poku\u0161ava daleko od o\u010diju javnosti napraviti atomsku bombu. O zanimljivoj povijesti nuklearnih napora biv\u0161e Jugoslavije uz arhivske snimke i dokumente govore povjesni\u010dari, sudionici projekata i svjedoci.<br><br>Osim na Prvom programu HTV-a, epizodu dokumentarne serije mo\u017eete pratiti i preko multimedijske usluge <a href=\"https:\/\/hrti.hrt.hr\/home\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>HRTi<\/strong><\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor projekta je<strong> Dubravko Merli\u0107<\/strong>, producenti Dubravko Merli\u0107 i <strong>Matej Merli\u0107<\/strong>, redateljica<strong> Lana Kosovac<\/strong>, a scenarij potpisuju <strong>\u017deljko Mati\u0107<\/strong> i Dubravko Merli\u0107.\u00a0Direktor fotografije je<strong> Ante Cvitanovi\u0107<\/strong>, monta\u017eerka <strong>Ur\u0161a Vlahu\u0161i\u0107<\/strong>, a skladatelj Matej Merli\u0107.<br><br>Produkcija: Castor Multimedia<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/dokumentarci\/jedna-jedina-0-4134795\">https:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/dokumentarci\/jedna-jedina-0-4134795<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/magazin.hrt.hr\/kultura\/dubravko-merlic-o-novom-serijalu-jedna-jedina-4470055\">https:\/\/magazin.hrt.hr\/kultura\/dubravko-merlic-o-novom-serijalu-jedna-jedina-4470055<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/raspored.hrt.hr\/\">https:\/\/raspored.hrt.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29047,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,3],"tags":[],"class_list":["post-29045","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Jedna-jedina.jpg?fit=740%2C438&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":29045,"position":0},"title":"Dokumentarni serijal &#8220;Titova Jugoslavija&#8221; Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":29045,"position":1},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53019,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53019","url_meta":{"origin":29045,"position":2},"title":"Studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i BiH","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 28. travnja do 4. svibnja 2026. godine Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u zajedno sa Fakultetom politi\u010dkih znanosti, Filozofskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Srpskim narodnim vije\u0107em, organizirala je studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na kojem je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":29045,"position":3},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54044,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54044","url_meta":{"origin":29045,"position":4},"title":"Tribina &#8220;Pola stolje\u0107a P(p)anenke&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo poziva vas na tribinu Pola stolje\u0107a P(p)anenke u ponedjeljak 15. lipnja 2026. u 17 sati u \u010ce\u0161kom domu u Zagrebu, Ulica Pavla \u0160ubi\u0107a 20 (1. kat). Na tribini \u0107e govoriti: \u017deljko Valenti\u0107 i Miroslav K\u0159epela. Zlatna medalja nogometne reprezentacije \u010cehoslova\u010dke na Europskom prvenstvu 1976. u Jugoslaviji jedna je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53215,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53215","url_meta":{"origin":29045,"position":5},"title":"KSDD i KSFF: Ciklus partizanskih filmova &#8211; projekcije uz diskusiju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KSSD i KSFF vas sa zadovoljstvom pozivaju na tre\u0107u u nizu projekciju u ciklusu partizanskih filmova! Gledamo Ne okre\u0107i se, sine (1956.) u re\u017eiji Branka Bauera. Film prati pri\u010du oca Nevena i sina Zorana te razvoj njihova odnosa u vidu bijega od nacisti\u010dkih snaga koje su Zorana odgajale da mrzi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF-ciklus.jpg?fit=512%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29045","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29045"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29045\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29046,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29045\/revisions\/29046"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29047"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29045"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29045"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29045"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}