{"id":29042,"date":"2022-01-03T09:44:50","date_gmt":"2022-01-03T09:44:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=29042"},"modified":"2022-01-03T09:47:09","modified_gmt":"2022-01-03T09:47:09","slug":"igor-krnjeta-prikaz-knjige-a-d-lee-warfare-in-the-roman-world-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29042","title":{"rendered":"Igor Krnjeta &#8211; prikaz knjige &#8211; A. D. Lee, &#8220;Warfare in the Roman World&#8221;, 2020."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>A. D. Lee, <em>Warfare in the Roman World<\/em>, Cambridge: Cambridge University Press, 2020, 228 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Najpopularniji aspekti istra\u017eivanja rimske vojne povijesti nesumnjivo su oni vezani uz vojnu opremu, \u0161to je izme\u0111u ostaloga vidljivo u prevelikom, gotovo pa feti\u0161isti\u010dkom, fokusu na istra\u017eivanje tema poput gra\u0111e legionarskih oklopa i oblik ma\u010da tipa <em>gladius<\/em> ne samo u nizu publicisti\u010dkih naslova, ve\u0107 i u sklopu suvremene historiografije. Rijetki su slu\u010dajevi, s izuzetkom pojedinih tuma\u010denja arheolo\u0161kih nalaza, gdje se pa\u017enja nekog historiografskog naslova posve\u0107uje ne samo fenomenu ratovanja (mimo prete\u017enog izu\u010davanja vojnih formacija i manevara) i njegovom zna\u010daju u rimskom svijetu, ve\u0107 i na prou\u010davanje rimske vojske kao zasebne i specifi\u010dne dru\u0161tvene i kulturne grupe.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Naslov koji uspje\u0161no zaobilazi \u201estereotipe\u201c bavljenja rimskom vojnom povije\u0161\u0107u je <em>Warfare in the Roman World<\/em> (objavljen u seriji knjiga <em>Key Themes in Ancient History<\/em> u izdanju Wiley Blackwella) Douga Leeja, profesora stare povijesti na Odsjeku za klasi\u010dne studije i arheologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Nottinghamu i stru\u010dnjaka za kasnu antiku \u010dije su prethodne knjige bile fokusirane na diplomatsku povijest kasne antike (<em>Information and Frontiers: Roman Foreign Relations in Late Antiquity<\/em> u izdanju Cambridge University Pressa, 1993), ali i na tematiku povezivu s onom kojom se bavi ovo djelo (<em>War in Late Antiquity: A Social History<\/em>, izdava\u010d Blackwell Publishing, 2007). Problematika kojom se ova knjiga bavi je istra\u017eivanje me\u0111uodnosa ratovanja s ekonomskom, politi\u010dkom, dru\u0161tvenom i kulturnom slikom rimske dr\u017eave. Kroz narativ se tako\u0111er otvara niz pitanja, o kojima \u0107e uskoro biti vi\u0161e rije\u010di, kao \u0161to su problemi kontinuiteta i diskontinuiteta, razli\u010diti aspekti vojnog \u017eivota i kulture, percepcija rata i mira itd. S obzirom na to da je autor stru\u010dnjak za kasnu antiku, valja napomenuti da je u knjizi uz ostala razdoblja rimske povijesti posebna pa\u017enja posve\u0107ena tom \u010desto previ\u0111enom razdoblju, kao i izvorima koji su relevantni za prou\u010davanje vojne tematike tog perioda \u0161to je s obzirom na zanemarenost teme svakako dobrodo\u0161lo. Na tom tragu, knjiga je zami\u0161ljena na taj na\u010din da je svako poglavlje posve\u0107eno kronolo\u0161ki orijentiranoj razradi neke specifi\u010dne problematike, u razdoblju od Rimske Republike sve do kasne antike. Naposljetku, djelo je zasnovano na analizi pisanih i materijalnih izvora, kao i na pozama\u0161noj upotrebi relevantnih historiografskih naslova i tematski srodnih \u010dlanaka koji se bave pojedinim specifi\u010dnijim aspektima rimske vojske.<\/p>\n\n\n\n<p>             Na po\u010detku knjige nalaze se popis karata i ilustracija, kao i poja\u0161njenja kratica nakon \u010dega slijedi predgovor u kojem se nazna\u010dava kojim razdobljem (4. st. pr. Kr. \u2013 7. st.) i kojom tematikom (socijalna historija) \u0107e se djelo baviti. Na kraju ovog segmenta nalaze se i zahvale. U uvodu, autor poja\u0161njava da je pristup knjige tematski i da \u0107e se iznijeti kontekstualne informacije o djelu (nazna\u010duju\u0107i tom prilikom zna\u010daj vojske i ratovanja kao presudnih stavki u formiranju rimskog identiteta tijekom cjelokupnog trajanja rimske povijesti), ali i prikazati skra\u0107eni pregled glavnih vojnih sukoba koji su obilje\u017eili rimsku povijest navode\u0107i pritom glavne zna\u010dajke vojnih sukoba u razdoblju Republike, Principata i kasne antike. Nadovezano na to poja\u0161njen je razvoj organizacije rimske vojske (u smislu predstavljanja vojnih formacija i zapovjednog lanca te fokusiranja na pitanje adaptacije tijekom duljeg vremenskog perioda), dok su na kraju poglavlja ukratko elaborirane glavne zna\u010dajke najrelevantnijih izvora (iskazi anti\u010dkih autora, epigrafski ostaci, papirusi, ostrake te arheolo\u0161ki nalazi) koji svjedo\u010de o tematici ratovanja u rimskom svijetu. \u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Prvo poglavlje, <em>War and Peace<\/em>, problematizira uvrije\u017eeno gledi\u0161te o militaristi\u010dkoj sr\u017ei rimske dr\u017eave na na\u010din da analizira rimske stavove te dr\u017eavnu i vjersku ideologiju spram ratovanja. U prvom dijelu poglavlja razra\u0111uju se stavovi Rimljana prema ratu i miru koji se, izme\u0111u ostalog, razmatraju i kroz prizmu imperijalizma te se na temelju nazna\u010denog obja\u0161njava na koji su na\u010din mir i pacifisti\u010dka politika bili gledani kao moralno lo\u0161e kategorije. U drugom dijelu poja\u0161njavaju se obi\u010daji kojima su Rimljani slavili pobjedu, to\u010dnije pa\u017enja se posve\u0107uje analizi trijumfa i sli\u010dnih ceremonija, kao i spomenika rimskim pobjedama poput Trajanovog stupa. Tako\u0111er je rije\u010d i o tome na koji na\u010din su Rimljani obja\u0161njavali poraz (komemoracijom i slu\u017ebenim obja\u0161njenjem koje je moglo biti ljudske i religijske naravi) i razlu\u010duje se kako su navedeni obi\u010daji odra\u017eavali odnos izme\u0111u rimske dr\u017eave i rata te kako su se ti do\u017eivljaji mijenjali kroz rimsku povijest.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <em>Military Service and Courage<\/em> naslov je drugog poglavlja koje u po\u010detnom dijelu razra\u0111uje pitanja vojne slu\u017ebe, gra\u0111anstva i imovine, dok se u drugom dijelu razglaba o fenomenu hrabrosti kao ideala. Tako se u prvom dijelu poglavlja tematizira vojni cenzus na lokaciji Campus Martius i obra\u0111uju mehanizmi stjecanja gra\u0111anstva preko vojne slu\u017ebe, kao i ste\u010dena gra\u0111anska prava \u010diji se po\u010deci vremenski smje\u0161taju u srednjerepublikanski period. Taj koncept se provla\u010di kroz cjelokupnu rimsku povijest dok autor pritom elaborira zasebne fenomene poput \u201evojnika-seljaka\u201c, kao i zna\u010daj Karakalinog edikta za fenomen stjecanja gra\u0111anskih prava putem vojne slu\u017ebe. Pri obradi hrabrosti kao ideala uzimaju se termini <em>virtus<\/em> i <em>andreia<\/em> te se poja\u0161njava njihova kulturna va\u017enost u sklopu rimske vojne povijesti. Kao primjeri koji se uzimaju za poja\u0161njavanje zna\u010daja tih vrlina odabrane su anegdote poput Katonovih sje\u0107anja, koja prenosi Tit Livije, u kojima Katon dokaze svoje hrabrosti demonstrira o\u017eiljcima ste\u010denima u dvoboju. Tom prilikom se elaborira i zna\u010daj simbola, poput vijenaca, koji slu\u017ee kao iskaz hrabrosti pojedinaca, dok je ne\u0161to prostora ostavljeno i navo\u0111enju disciplinskih mjera. Pri poja\u0161njavanju kasnoanti\u010dkih obi\u010daja ratovanja tako\u0111er se obja\u0161njava kako je u\u010destalije osobno sudjelovanje \u201evojni\u010dkih careva\u201c u bitkama promijenilo kulturnu percepciju hrabrosti.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Fokus tre\u0107eg poglavlja, <em>Manpower and Money<\/em>, po\u010diva na razja\u0161njavanju veze izme\u0111u rimskog ratovanja i resursa, to\u010dnije njihovog stjecanja i tro\u0161enja u vojne svrhe. Prvi dio poglavlja bavi se mehanizmima nova\u010denja, na koji na\u010din je ono percipirano i kako se mijenjalo tijekom rimske povijesti. Pritom je poseban zna\u010daj pridan Augustovom oformljavanju staja\u0107e vojske, kao i poja\u010danom nova\u010denju i ostalim vojnim reformama u doba Dioklecijana. Zatim se fokus pridaje demografskim posljedicama vojne slu\u017ebe i broju ljudi koji su slu\u017eili vojsku u razli\u010ditim razdobljima rimske dr\u017eave. Tom prilikom su poja\u0161njeni razli\u010diti na\u010dini odre\u0111ivanja veli\u010dine rimske populacije, kao i faktori koji su utjecali na fluktuacije stanovni\u0161tva poput epidemija i vojnih pohoda. Drugi dio poglavlja bavi se financijama, preciznije cijenom odr\u017eavanja vojnih snaga i ratovanja, kao i prihodima ste\u010denima ratovanjem. Drugim rije\u010dima, pa\u017enja se pridaje pla\u0107i, odnosno kompenzaciji zvanoj <em>stipendium<\/em> i kretanjima njenog iznosa tijekom vremena, kao i izvorima financiranja. \u0160to se ti\u010de teme ekonomskih i financijskih posljedica ratovanja, poja\u0161njava se zna\u010daj ratnog plijena kao ekonomskog dobra te stjecanja (ali i gubljenja) teritorija i resursa. Naposljetku se zaklju\u010duje da su ratni pohodi imali zna\u010dajan utjecaj na ekonomski rast rimske dr\u017eave, ali i na njeno slabljenje u kasnijim razdobljima \u0161to je povezano s gubljenjem pojedinih dijelova Carstva. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Po\u010detni dio idu\u0107eg poglavlja nazvanog <em>Authority and Allegiances<\/em> bavi se pitanjem autoriteta, percepcije zapovjednika vojske i njegove uloge u motiviranju vojnika. To\u010dnije, pitanja koja se razla\u017eu su sljede\u0107a: osobine idealnog generala koje se spominju u nizu pisanih izvora (od Cicerona do Amijana Marcelina), uloga bo\u017eanskih znakova pri tuma\u010denju ishoda bitke, zna\u010daj zapovjedni\u010dkih govora, kao i prisutnost generala za vrijeme samog oru\u017eanog sukoba. Idu\u0107i dio poglavlja se bavi fenomenima poslu\u0161nosti i pobune, odnosno mehanizmima pomo\u0107u kojih je dr\u017eava dr\u017eala vojnike poslu\u0161nima, a tako\u0111er se istra\u017euju i uzroci nemira me\u0111u vojni\u010dkom populacijom. Tako se, primjera radi, isti\u010de da je u pitanju poslu\u0161nosti posebnu va\u017enost imala vojni\u010dka zakletva koja se davala na po\u010detku slu\u017ebe. Isto tako se navode&nbsp; razlozi koji su poticali vojnike na pobunu, kao i primjeri poznatijih vojni\u010dkih pobuna. Zavr\u0161ni dio poglavlja bavi se na\u010dinom na koji je do\u017eivljavan fenomen gra\u0111anskog rata u rimskom svijetu, posebice kako su vojnici motivirani da se bore jedni protiv drugih (primjera radi, jedan od glavnih poticaja bila je mogu\u0107nost za stjecanjem ratnog plijena) te kako je opravdavana lojalnost rimskoj dr\u017eavi. Tako u slu\u010daju gra\u0111anskog rata iz 68-69. godine nalazimo primjer gdje se sukob izme\u0111u suprotstavljenih strana (koje su naposljetku bile sastavljene od rimskih gra\u0111ana) poticao na temelju etni\u010dkog podrijetla zato \u0161to su u ovom slu\u010daju pripadnici jedne strane nova\u010deni iz Sirije. U kasnijim razdobljima, va\u017eno je bilo pitanje je li neki vladar legitimni nasljednik te je stoga pa\u017enja pridavana na\u010dinu na koji je isticana vlastita legitimnost, kao i metodama diskreditacije drugih (npr. tako da su nazivani tiranima). Zadnja stavka kojom se ovo poglavlje bavi je sudbina pora\u017eene strane na bojnom polju, te se ovdje nagla\u0161ava da je njihov tretman ovisio o nizu situacija, no da su mogu\u0107nosti bile da se pora\u017eeni usmrte, da se presele na neke druge funkcije poput \u010duvanja granica ili \u010dak da se uklope u postoje\u0107e postrojbe pobjedni\u010dke vojske.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U <em>Society and Identity<\/em>, petom poglavlju ove knjige, obra\u0111uju se sljede\u0107e teme: odnosi vojnika s drugim dijelovima dru\u0161tva, utjecaj vojne slu\u017ebe na formiranje kolektivnog vojni\u010dkog identiteta, uloga religije u rimskoj vojsci te pitanje je li vojska bila institucija koja je bila zasebna od ostatka rimskog dru\u0161tva. Stoga se u prvoj sekciji poglavlja koja se bavi vojskom kao zajednicom govori o temama dru\u0161tvene odvojenosti \u0161to se povezuje sa zabranom \u017eenidbe, dok se druga bavi me\u0111uodnosom vojske i \u0161ireg dru\u0161tva. U tom dijelu se isti\u010de da je upotreba vojni\u010dkog slenga vjerojatno bila stavka koja je vojnike odvajala od ostatka rimske dru\u0161tvene strukture. S druge strane, navodi se da je u nekim dijelovima Carstva, poput Egipta, vojska bila integrirana u dru\u0161tvo gdje su slu\u017eili kao \u010duvari javnog mira. U tom dijelu teksta je tako\u0111er problematizirana i tematika \u201evojnih brakova\u201c. Na zavr\u0161etku poglavlja se detaljnije razra\u0111uje uloga slu\u017ebene religije i kultova u \u017eivotu vojnika. Tom prilikom se u formi kratkog pregleda istra\u017euje povezanost vojske s mitraizmom, kultom Jupitera Dolihenskog te kr\u0161\u0107anstvom.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <em>Culture and Communication<\/em> pa\u017enju posve\u0107uje razmjeni ideja izme\u0111u rimske vojske i nerimskih naroda, kao i kulturnom tragu koji su rimska vojna kretanja ostavljala na pojedine regije, dok se zadnji dio poglavlja bavi pitanjem pismenosti u rimskim oru\u017eanim snagama. Poglavlje zapo\u010dinje kronolo\u0161kim pregledom najzna\u010dajnijih kulturnih razmjena te isticanjem njihovih implikacija za daljnji razvoj rimske vojske. Od onih navedenih u tekstu ovdje \u0107e se izdvojiti usvajanje ma\u010da tipa <em>gladius<\/em> od keltskih naroda s Pirenejskog poluotoka te preuzimanje nekih elemenata prisutnih kod stepskih naroda, kao \u0161to je upotreba kompozitnog luka. U ovom poglavlju se tako\u0111er razla\u017ee ideja romanizacije, kao i razlika izme\u0111u rimske i vojne kulture te njihovih rituala. Tako\u0111er se spominju fenomeni poput upotrebe vojske za potrebe \u0161irenja rimske kulture i upotrebe latinskog jezika kod pokorenih naroda. Pa\u017enja je pridana i pregledu iz kojih dijelova rimske sfere su u razli\u010ditim razdobljima nova\u010deni vojnici, kao i koju vrstu hrane su vojnici konzumirali. Pri obradi pismenosti, detaljnije se obra\u0111uju teme poput administracije, materijala na kojima se pisalo te pitanjem koji su dijelovi vojske mogli biti pismeni.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Zadnje poglavlje, naslovljeno <em>Experiences of War<\/em>, raspodijeljeno je u dva dijela, gdje se prvo raspravlja o vojni\u010dkom do\u017eivljaju samog \u010dina bitke, a u drugom dijelu o ulozi civila u sklopu opsada, upada i produljenih vojnih sukoba. Pri obradi bitaka, dekonstruira se stereotip da su sve bitke bile \u201enamje\u0161tene\u201c na velikim bojnim poljima poput Maratona, a tako\u0111er se razglaba o konceptu \u201elica bitke\u201c koji je uveo John Keegan, kao i o pitanju motivacije i volje vojnika za ubijanjem te o koheziji vojnih postrojbi. U toj sekciji se isto tako elaborira uloga \u201ekaosa\u201c, odnosno nepredvidljivosti kao va\u017enog elementa u sklopu anti\u010dkih bitaka. Pri poja\u0161njavanju navedenih stavki, kao polazni primjer se uzima bitka za Forum Gallorum koja je izuzetno dobro dokumentirana. U rubrici koja se bavi civilnim iskustvima ratovanja, isti\u010de se da je o\u010dekivano ve\u0107ina tih interakcija bila vezana uz opsade, to jest njihov tijek (gdje su mu\u0161karcima mogle biti davane razli\u010dite uloge, poput stra\u017earenja) i posljedice poput gladi, bolesti, masakriranja i porobljavanja. Civili se spominju i u sklopu ratnih upada gdje su uzimali oru\u017eje i osobno se branili (npr. kako bi sprije\u010dili upad Kostoboka za vrijeme Markomanskih ratova), dok se ukratko pri\u010da i o iskustvima ratnih zarobljenika. Naposljetku se pa\u017enja posve\u0107uje posljedicama, naj\u010de\u0161\u0107e ekonomskim, dugotrajnih vojnih sukoba na nekom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U epilogu knjige se sa\u017eima zna\u010daj ratovanja za rimsku dr\u017eavu, kako je ratovanje utjecalo na njene promjene, koje stavke pri vojnim sukobima su dio kontinuiteta tijekom duljeg vremenskog razdoblja, kako se vojna kultura mijenjala te koje promjene je polu\u010dilo uvo\u0111enje kr\u0161\u0107anstva me\u0111u vojne postrojbe. Na kraju knjige se tako\u0111er nalaze bibliografski esej, tablica zna\u010dajnih doga\u0111aja, popis rimskih careva, pojmovnik te naposljetku popis referenci i kazalo.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Prikazana knjiga izvrstan je pregled teme za koju se mo\u017ee re\u0107i da je zanemarena u \u201emainstreamu\u201c stare povijesti, a to je uvo\u0111enje tzv. nove vojne historije u izu\u010davanje anti\u010dkog ratovanja. Ovom prilikom valja napomenuti da je \u201enova vojna historija\u201c istra\u017eiva\u010dki smjer koji prou\u010dava vojnu tematiku holisti\u010dki i u vezi s drugim fenomenima povijesne stvarnosti kao \u0161to su dru\u0161tveni odnosi, ekonomija i kultura te uz pomo\u0107 niza modela posu\u0111enih iz drugih dru\u0161tvenih znanosti poput politologije, antropologije i sociologije. Pritom treba spomenuti da se slab interes za ovu tematiku ne mo\u017ee u tolikoj mjeri pripisati inherentnoj konzervativnosti stare povijesti kao discipline, ve\u0107 i manjku dostupnih izvora za u\u010destaliju primjenu tog pristupa. Upravo je zna\u010daj ove knjige u tome \u0161to pola\u017ee va\u017enost na \u201eme\u0111uigru\u201c pisanih i materijalnih izvora te tra\u017eenje komplementarnih informacija izme\u0111u te dvije kategorije. Mo\u017ee se pretpostaviti da se budu\u0107nost ovog pristupa tematici vojne povijesti nalazi u novim i trenutno neotkrivenim materijalnim nalazima, ali u nekoj mjeri i u reinterpretaciji postoje\u0107ih, ponajprije pisanih, izvora. Valja istaknuti da je ova knjiga namijenjena stru\u010dnoj publici kao uvod u spomenutu tematiku, dok bi zbog izostanka historiografskog \u017eargona mogla biti privla\u010dna i \u0161iroj publici. Zaklju\u010dno, najva\u017enija pojedinost vezana uz ovu knjigu je ta \u0161to je jedno zasi\u0107eno polje istra\u017eivanja povezala s drugim aspektima izu\u010davanja rimske povijesti, time streme\u0107i ka \u201etotalnoj historiji\u201c duljeg vremenskog trajanja \u010dime je stvorila referentnu podlogu i poticaj daljnjim istra\u017eivanjima u tom smjeru.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Igor Krnjeta<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-29042","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29042","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29042"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29042\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29044,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29042\/revisions\/29044"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29042"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29042"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29042"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}