{"id":28988,"date":"2021-12-29T11:23:31","date_gmt":"2021-12-29T11:23:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28988"},"modified":"2021-12-29T11:23:31","modified_gmt":"2021-12-29T11:23:31","slug":"antoine-compagnon-jedno-ljeto-s-pascalom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28988","title":{"rendered":"Antoine Compagnon, &#8220;Jedno ljeto s Pascalom&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon velikog uspjeha knjige <em>Jedno ljeto s Montaigneom<\/em>, Antoine Compagnon poziva nas da ljeto provedemo s Blaiseom Pascalom, francuskim filozofom, matemati\u010darom, izumiteljem i fizi\u010darom. Cijelo stolje\u0107e dijeli Montaignea i Pascala, tu dvojicu intelektualaca, osniva\u010da modernosti i utemeljitelja slobodne misli, ali su im razmi\u0161ljanja o mnogo \u010demu sli\u010dna. Pascal se, kao i Montaigne, bavi \u010dovjekom, dru\u0161tvom, svemirom, mo\u0107i, vjerom, patnjom, smr\u0107u, igrom: svime i ni\u010dime. Svojim promi\u0161ljanjima o strahu, neizvjesnosti, brizi, navici i sli\u010dnome, Pascal je znatno utjecao na filozofiju egzistencije, posebice na Kierkegaarda i Heideggera. Njegove <em>Misli <\/em>vrhunski su primjer aforisti\u010dkog esejizma te se njima potvrdio kao jedan od najistaknutijih klasicisti\u010dkih moralista.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Compagnon u svakom poglavlju ove knjige analizira \u017eivot i djelo genijalnoga Pascala, tra\u017ei smisao njegovih elipti\u010dnih misli i nagovara nas na otkrivanje pisca \u010duda i milosti \u010dije nam spoznaje poma\u017eu da bolje upoznamo sami sebe.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">* * *<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Lopta za kojom sam potr\u010dao i koju sam poku\u0161ao baciti \u0161to sam dalje mogao, bila je upravo ta misao. <\/em><em>Igrao sam se s Pascalom i ta me igra zabavila, pomogao mi je pre\u017eivjeti dane i no\u0107i. Nije sramota priznati, to je samo jedan paradoks vi\u0161e, jedna od figura na kojima Pascal u svom rezoniranju nikad ne \u0161tedi. <\/em><em>A upravo je to dokaz duboke ljudske istine i stra\u0161ne aktualnosti <\/em>Misli<em>. Raspravljali smo o srcu i razumu do posljednjeg daha, ne kako bismo prikrili stvarnost, zakrilili istinu, nego zato jer je sve ono \u0161to Pascal pi\u0161e toliko izazovno da nas samo smrt mo\u017ee u\u0161utkati, kao beskona\u010dna ti\u0161ina.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Antoine Compagnon<\/em><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-369-000-1<\/li><li><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/li><li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Un \u00e9t\u00e9 avec Pascal<\/li><li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> francuski<\/li><li><strong>Prijevod:<\/strong> Dubravka Celebrini<\/li><li><strong>Dimenzije:<\/strong> 110\u00d7170 mm<\/li><li><strong>Broj stranica:<\/strong> 224<\/li><li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2021.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prelistaj uzorak:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/jedno-ljeto-s-pascalom\/\">https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/jedno-ljeto-s-pascalom\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28989,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-28988","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/jedno_ljeto_s_pascalom.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54567","url_meta":{"origin":28988,"position":0},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201eLjeto 1941. \u2013 hrvatske \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja kao historiografski i komemorativni izazov\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivana Penave odr\u017ean je okrugli stol \u201eLjeto 1941. \u2013 hrvatske \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja kao historiografski i komemorativni izazov\u201c, na kojem su sudjelovali povjesni\u010dari Mario Jareb, Vlatka Vukeli\u0107, Zlatko Begonja, Amir Obho\u0111a\u0161. Op\u0161irnije: https:\/\/www.sabor.hr\/hr\/press\/okrugli-stol-u-organizaciji-potpredsjednika-hrvatskoga-sabora-ivana-penave-0 https:\/\/www.youtube.com\/live\/TdLTmhFd8F0 https:\/\/www.hina.hr\/galerija\/12420819 https:\/\/www.telegram.hr\/politika-kriminal\/penava-u-sabor-doveo-kontroverzne-povjesnicare-da-tumace-kako-su-protiv-ndh-ustali-samo-srbi-i-antihrvati https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/okrugli-stol-u-saboru-o-ustanku-u-srbu-pop-djujic-je-bio-jedan-od-vodja-ustanka\/2812214.aspx https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/penavin-okrugli-stol-razotkrio-istinu-o-ustanku-u-srbu-presucivali-su-zlocine https:\/\/www.maxportal.hr\/premium-sadrzaj\/penava-zlocini-nad-hrvatima-godinama-gurani-u-stranu-danas-o-njima-govorimo-u-saboru https:\/\/portal-veterani.info\/ljeto-1941-presucene-hrvatske-zrtve\/ https:\/\/www.portalnovosti.com\/u-saboru-usred-mraka","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":28988,"position":1},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, &#8220;ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":28988,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55359,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55359","url_meta":{"origin":28988,"position":3},"title":"Fran\u00e7ois Dosse, &#8220;GILLES DELEUZE I F\u00c9LIX GUATTARI. Ukr\u0161tena biografija&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Fran\u00e7ois Dosse prati \u017eivot i delo dvojice autora, Gillesa Deleuzea (1925\u20131995), filozofa i profesora na vi\u0161e francuskih univerziteta, i F\u00e9lixa Guattarija (1930\u20131992), psihoanaliti\u010dara, politi\u010dkog aktiviste i upravnika nesvakida\u0161nje psihijatrijske klinike La Bord. Njihovi putevi su neraskidivo povezani: vi\u0161e od dvadeset godina zajedno su pisali filozofske i psihoanaliti\u010dke knjige, uspevaju\u0107i da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?fit=569%2C788&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?fit=569%2C788&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?fit=569%2C788&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":28988,"position":4},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54318,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54318","url_meta":{"origin":28988,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige \u2013 Ladislav Fodroci, \u201eEpistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Kri\u017eevcima i Zavod za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad HAZU-a Koprivni\u010dko kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije pozivaju\u00a0 na predstavljanje knjige Ladislava Fodrocija, Epistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca. U predstavljanju sudjeluju: Tomislav Galovi\u0107,\u00a0autor predgovora; Martina Valec-Rebi\u0107,\u00a0urednica; te moderatorica, Renata Husinec. Predstavljanje knjige odr\u017eava se u \u010detvrtak, 25. lipnja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28988","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28988"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28988\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28990,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28988\/revisions\/28990"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28989"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28988"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28988"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28988"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}