{"id":28985,"date":"2021-12-29T11:13:03","date_gmt":"2021-12-29T11:13:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28985"},"modified":"2021-12-29T11:13:03","modified_gmt":"2021-12-29T11:13:03","slug":"rudiger-safranski-nietzsche-biografija-njegove-misli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28985","title":{"rendered":"R\u00fcdiger Safranski, \u201eNietzsche: biografija njegove misli\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[&#8230;] Nietzsche, taj Protej filozofije, tijekom svojeg divljeg, smionog lova na tragu je nekim temama koje ga ne pu\u0161taju. To su jo\u0161 uvijek, a kako bi druga\u010dije i moglo biti, one velike stare teme zapadnja\u010dke filozofije: problem Boga i nihilizma, problem slobode, problem spoznaje i problem morala. Kao nitko drugi prije njega upleo se u proturje\u010dja koja se na tom polju o\u010dito ne mogu izbje\u0107i. Poricao je egzistenciju slobode, da bi zatim polagao pravo na nju kao stvarala\u010dku silu, dakle uzeo si je slobodu da otpi\u0161e slobodu. Iza svake istine stavio je veliki upitnik, ali sam je taj upitnik za njega bio apsolutna istina. Navijestio je <em>smrt Boga<\/em>, ali zatim je na njegovo mjesto postavio svoje nove najvi\u0161e vrijednosti. Istra\u017eio je amoralne temelje morala i iznio kritiku morala koja je sama u velikoj mjeri bila moralna. To nam sve pokazuje da s kritikom spoznaje, morala, Boga i metafizike te kritikom slobode ostajemo u krugu vlastitih proturje\u010dja: implicitno pola\u017eemo pravo na ne\u0161to \u0161to smo eksplicitno odbacili \u2013 naime spoznaju, moral, Boga, slobodu. [&#8230;]<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kod Nietzschea \u0107emo na\u0107i puno toga \u0161to ga \u010dini privla\u010dnim i raznovrsnim: razli\u010dite uloge, stil, genijalne dosjetke, eleganciju i Bersekerov bijes, sardoni\u010dki karakter i ironiju, suptilne misli i udarce \u010deki\u0107em. Me\u0111utim, to duhovno obilje i okretnost zahvaljuje ne samo svom nevjerojatnom talentu i svojoj strastvenoj znati\u017eelji, nego i \u010dinjenici da \u010dovjek koji je tako duboko obilje\u017een religijom poput njega ne mo\u017ee ostati ravnodu\u0161an spram takozvane smrti Boga. Da bi popunio tu prazninu, morao je osmisliti \u0161to\u0161ta. A ta ma\u0161tovitost je ono \u0161to ga \u010dini fascinantnim sve do dana\u0161njeg dana diljem svijeta. Nietzsche je trenuta\u010dno zacijelo jedan od op\u0107enito naj\u010ditanijih filozofa u svijetu. (R. Safranski)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">R\u00fcdiger Safranski (1945) je teoreti\u010dar knji\u017eevnosti, filozof i pisac. Studirao je filozofiju, izme\u0111u ostalih kod Theodora W. Adorna, germanistiku, povijest i povijest umjetnosti u Frankfurtu na Majni i Berlinu. Radio je na berlinskom sveu\u010dili\u0161tu (FU) od 1972. do 1977. kao znanstveni novak na Odsjeku za germanistiku gdje je doktorirao 1976. Idu\u0107ih desetak godina ure\u0111uje \u010dasopis <em>Berliner Hefte<\/em> \u010diji je suosniva\u010d. Proslavio se knjigama o F. Schilleru, E. T. A. Hoffmannu, A. Schopenhaueru, F. Nietzscheu, J. W. Goetheu i M. Heideggeru. Od 2002. do 2012. vodio je emisiju <em>Filozofski kvartet<\/em> zajedno s Peterom Sloterdijkom. R\u00fcdiger Safranski je dobitnik knji\u017eevne nagrade Zaklade Konrad Adenauer (2014), nagrade Thomas Mann (2014), nagrade Ludwig B\u00f6rne (2017) i Njema\u010dke nacionalne nagrade (2018). Do sada su na hrvatski prevedene dvije njegove knjige, <em>Koliko globalizacije \u010dovjek mo\u017ee podnijeti? <\/em>&nbsp;(2008) i <em>Koliko istine \u010dovjeku treba?<\/em> (2010).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Ja znam svoju sudbu. Jednom \u0107e se uz moje ime vezati uspomena na ne\u0161to neizmjerno &#8211; na jednu krizu, kakve nije bilo na Zemlji, na najdublju koliziju savjesti, na jednu odluku zazvanu protiv svega \u0161to se dotad vjerovalo, \u0161to se tra\u017eilo i \u0161to je bilo sveto. Ja nisam \u010dovjek, ja sam dinamit<\/em>, pi\u0161e Friedrich Nietzsche u svom djelu <em>Ecce homo<\/em>. U prvoj biografiji ikada objavljenoj na hrvatskom jeziku, vrsni poznavatelj Nietzscheova djela R\u00fcdiger Safranski predstavlja nam velikog filozofa u svoj njegovoj kompleksnosti i sa svim njegovim proturje\u010djima kroz klju\u010dne doga\u0111aje u njegovom \u017eivotu i kroz interpretaciju njegovih djela <strong>\u2013<\/strong> <em>Ro\u0111enje tragedije<\/em>, <em>Ljudsko, odvi\u0161e ljudsko<\/em>, <em>Zora<\/em>, <em>Radosna znanost<\/em>, <em>Tako je govorio Zaratustra<\/em>, <em>S onu stranu dobra i zla<\/em>, <em>Sumrak idola<\/em>, <em>Volja za mo\u0107<\/em>, <em>Antikrist<\/em>&#8230; \u201eAko bismo si htjeli predo\u010diti idealan, univerzalan subjekt zapadnja\u010dke filozofske tradicije, bio bi to subjekt koji puca pod nevjerojatnim tenzijama disparatnih silnica bivanja, htjenja i trebanja. Me\u0111utim, taj idealni subjekt ne postoji, premda je za\u010dudno koliko je toga disparatnog i divergentnog u stanju shvatiti netko tko je duhovno budan. A jo\u0161 je za\u010dudnije koliko je toga, dakle koliko je disparatnih elemenata na upe\u010datljiv na\u010din formulirao [&#8230;] umjetnik misli kao \u0161to je Nietzsche\u201c, pi\u0161e Safranski. Nietzsche je, i jo\u0161 \u0107e zadugo ostati, na\u0161 suputnik, supatnik i suvremenik.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izdava\u010d: Sandorf<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 335<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"http:\/\/www.knjigolov.hr\/katalog\/R%C3%BCdiger-Safranski\/Nietzsche--biografija-njegove-misli\/44488\">http:\/\/www.knjigolov.hr\/katalog\/R%C3%BCdiger-Safranski\/Nietzsche&#8211;biografija-njegove-misli\/44488<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28986,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-28985","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/Biografija_njegove_misli.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":28985,"position":0},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55156,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55156","url_meta":{"origin":28985,"position":1},"title":"Povodom nove knjige o Biljani Plav\u0161i\u0107: o poricanju, rehabilitaciji i pitanjima koja na\u0161a dru\u0161tva izbjegavaju \u2013 intervju s Oliverom Simi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"An English translation of the interview is available below. Olivera Simi\u0107 pravnica je, profesorica i spisateljica ro\u0111ena u Banjoj Luci, koja se ve\u0107 vi\u0161e od dvije desetlje\u0107a bavi istra\u017eivanjem tranzicijske pravde, ratnih zlo\u010dina i rodne perspektive u postkonfliktnim dru\u0161tvima. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini napustila je zemlju, a kasnije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=1050%2C600&ssl=1 3x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":28985,"position":2},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu &#8220;Odiseju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55945,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55945","url_meta":{"origin":28985,"position":3},"title":"\u201eO demokraciji u Americi\u201c \u2013 Alexis de Tocqueville\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi autor analizira na\u010delo suverenosti naroda, politi\u010dku jednakost gra\u0111ana i polo\u017eaj pojedinca kao slobodnog i ravnopravnog nositelja vlasti u ameri\u010dkom demokratskom sustavu. Knjigu je prevela Divina Marion.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Na\u010delo suverenosti naroda lebdi nad cijelim politi\u010dkim sustavom Angloamerikanaca. Svaka \u0107e stranica ove knjige pokazati neke\u00a0nove primjene te doktrine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/O-demokraciji-u-Americi.webp?fit=523%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":28985,"position":4},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":28985,"position":5},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28985","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28985"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28985\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28987,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28985\/revisions\/28987"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28986"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28985"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28985"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28985"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}