{"id":28973,"date":"2021-12-28T11:17:52","date_gmt":"2021-12-28T11:17:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28973"},"modified":"2021-12-28T11:18:49","modified_gmt":"2021-12-28T11:18:49","slug":"walter-isaacson-einstein-njegov-zivot-njegov-svemir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28973","title":{"rendered":"Walter Isaacson, \u201eEinstein \u2013 Njegov \u017eivot, njegov svemir\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako je funkcionirao Einsteinov um? \u0160to ga je u\u010dinilo genijem?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Isaacsonova intrigantna biografija slikovito prikazuje kako se iz Einsteinove buntovni\u010dke prirode razvila njegova znanstvena ma\u0161ta. Ova nevjerojatna pri\u010da svjedo\u010di o povezanosti kreativnosti i slobode kao temelja pomicanja granica i ostvarivanja uspjeha koji je proizi\u0161ao iz preispitivanja op\u0107eprihva\u0107enih tvrdnji i divljenja misterijima koji su se drugima doimali dosadnim.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvi put \u010ditatelji imaju priliku uz bibliografske podatke \u201ezaviriti\u201d i u razvojni proces Einsteinovih ideja zahvaljuju\u0107i njegovim osobnim pismima i zapisima. Dodatnu vrijednost knjige \u010dini na\u010din njezina pisanja koji jednako zanimljivo prikazuje i slo\u017eene znanstvene teme i crtice iz osobnog \u017eivota, i to tako da budu razumljive i pristupa\u010dne \u0161irem \u010ditateljstvu razli\u010ditih generacija. U\u010denici, studenti, nastavnici, znanstvenici i svi zaljubljenici u dobru knjigu mo\u0107i \u0107e u\u017eivati u dramati\u010dnom djelu koje nam otkriva tajne kreativnog uma \u010dovjeka koji je promijenio tijek razvoja znanosti i potaknuo ra\u0111anje novoga, modernog doba.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eDramati\u010dno i otkrivaju\u0107e.\u201c<br>&#8211; Steve Weinberg, <em>The Houston Chronicle<\/em><br><br><br>\u201eIsaacson o\u017eivljava genija kroz pisma, anegdote, citate i humor&#8230; Isaacson je uspio posti\u0107i da se znanstvena knjiga \u010dita kao triler.\u201c<br>L. A. Lorek, <em>San Antonio Express-News<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Walter Isaacson (r. 1952.) ameri\u010dki je pisac, novinar i profesor. Bio je glavni izvr\u0161ni direktor <em>Instituta Aspen<\/em> (2003. \u2013 2018.), predsjednik CNN-a (2001. \u2013 2003.) i izvr\u0161ni urednik \u010dasopisa <em>Time<\/em>. Autor je biografija <em>The Code Breaker: Jennifer Doudna<\/em>, <em>Gene Editing, and the Future of the Human Race<\/em> (2021.); <em>Leonardo da Vinci<\/em> (2017.); <em>Steve Jobs<\/em> (2011.); <em>The Innovators: How a Group of Hackers<\/em>, <em>Geniuses and Geeks Created the Digital Revolution<\/em> (2014.) <em>Benjamin Franklin: An American Life<\/em> (2003.) i <em>Kissinger: A Biography<\/em> (1992.) te suautor, s Evanom Thomasom, knjige <em>The Wise Men: Six Friends and the World They Made<\/em> (1986.).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izdava\u010d: \u0160kolska knjiga<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 600<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/einstein-njegov-zivot-njegov-svemir.html\">https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/einstein-njegov-zivot-njegov-svemir.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28974,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-28973","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/Einstein.jpg?fit=695%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55939","url_meta":{"origin":28973,"position":0},"title":"\u201eKako nahraniti diktatora\u201c \u2013 Witold Szab\u0142owski","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Autor u knjizi prikazuje povijest diktatura 20. stolje\u0107a iz perspektive osobnih kuhara Fidela Castra, Pol Pota, Sadama Huseina i drugih autoritarnih vo\u0111a. O knjizi: \u0160to o povijesti mogu ispri\u010dati oni koji su kuhali u njezinim klju\u010dnim trenucima? \u0160to je kr\u010dkalo u loncima dok se krojila sudbina svijeta? \u0160to su kraji\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kako-nahraniti-diktatora.webp?fit=360%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55749","url_meta":{"origin":28973,"position":1},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Vladan Vukli\u0161, \u201eJugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\u201c, 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Vladan Vukli\u0161, Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat, Srednja Europa, Zagreb, 2026., 571 str. \u0160panjolski gra\u0111anski rat zauzima posebno mjesto u povijesti jugoslavenskog antifa\u0161izma. Sudjelovanje dobrovoljaca u obrani \u0160panjolske Republike, njihova kasnija uloga u Drugom svjetskom ratu i polo\u017eaj u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji u\u010dinili su \u201e\u0160pance\u201d prepoznatljivom skupinom revolucionarne generacije. Ipak, obilje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":28973,"position":2},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":28973,"position":3},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":28973,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54520","url_meta":{"origin":28973,"position":5},"title":"\u201ePrilozi za povijest Broda i okolice\u201c. Knjiga 7","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice \u010diji je urednik Robert Skenderovi\u0107. Uvodna rije\u010d urednika\u00a0 Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju na\u0161e Podru\u017enice. Slijede\u0107i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28973","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28973"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28973\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28977,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28973\/revisions\/28977"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28974"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28973"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28973"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28973"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}