{"id":2892,"date":"2017-02-03T23:00:05","date_gmt":"2017-02-03T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2892"},"modified":"2017-03-10T10:18:23","modified_gmt":"2017-03-10T10:18:23","slug":"poziv-za-sudjelovanje-na-znanstveno-strucnom-skupu-hrvatski-povjesnicari-umjetnosti-lelja-dobronic-1920-2006","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2892","title":{"rendered":"Poziv za sudjelovanje na znanstveno-stru\u010dnom skupu Hrvatski povjesni\u010dari umjetnosti: Lelja Dobroni\u0107 (1920.-2006.)"},"content":{"rendered":"

Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske<\/span><\/b><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/b><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

http:\/\/www.dpuh.hr\/<\/span><\/a><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/b><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

POZIV NA SUDJELOVANJE NA ZNANSTVENO-STRU\u010cNOM SKUPU <\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Hrvatski povjesni\u010dari umjetnosti: <\/span><\/i><\/b><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/i><\/b><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Lelja Dobroni\u0107 (1920. \u2014 2006.) <\/span><\/i><\/b><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Zagreb, 15. i 16. svibnja 2017.<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Nastavljaju\u0107i programski serijal znanstveno-stru\u010dnih skupova pod nazivom Hrvatski povjesni\u010dari umjetnosti, Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske organizira \u010detvrti skup posve\u0107en Lelji Dobroni\u0107 (Zagreb, 1920.\u2013Zagreb, 2006.) u povodu desete godi\u0161njice njezine smrti.<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Svojim znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim radom Lelja Dobroni\u0107 dala je golem doprinos srodnim historiografskim disciplinama povijesti umjetnosti, povijesti kulture i povijesti Hrvatske, napose Zagreba. Njezin opus obuhva\u0107a vremenski raspon od srednjega vijeka do 20. stolje\u0107a, a tematski od povijesnoumjetni\u010dke topografije do muzeologije. Njezina djela ne otkrivaju samo prostore i umjetni\u010dka djela, nego i brojna imena i li\u010dnosti, zbivanja i procese, zbog \u010dega su neka postala neophodnim priru\u010dnicima kao pregledno sistematizirani zbirovi provjerenih podataka, a druga tra\u017eenom lektirom i obvezatnim dijelom obiteljskih biblioteka. Zahvaljuju\u0107i tematici, primjerice urbanom razvoju i kulturi Zagreba \u2013 tematskom kompleksu kojem je posve\u0107en njezin dominantni istra\u017eiva\u010dki i spisateljski korpus, neke su knjige dosegnule popularnost i ponovljena izdanja. Bave\u0107i se arhitekturom 19. stolje\u0107a Lelja Dobroni\u0107 u povijest umjetnosti je uvela vi\u0161e pokoljenja graditelja, najistaknutije protagoniste te epohe predstavila je monografijama, a urbanisti\u010dku problematiku sustavnim prikazima malo poznatih ili \u010dak nepoznatih prostornih planova i dokumenata. Njezine najpoznatije knjige o zagreba\u010dkoj ba\u0161tini predstavljaju \u017eivu urbanu supstancu: ku\u0107e i javne prostore, njihovu dinami\u010dnu povijest i postojanu transformaciju. Njezina povijesnoumjetni\u010dka topografska istra\u017eivanja, potaknuta na po\u010detku potrebom prezentacije posjedovne strukture na \u0161irem zagreba\u010dkom povijesnom prostoru u novom postavu Muzeja grada Zagreba, s vremenom su se pro\u0161irila na ve\u0107i dio sjeverne Hrvatske te potragu za starijim i gotovo nepoznatim svjedo\u010danstvima nestalih kultura i sredina te obuhvatila vi\u0161e povijesnih svjetova. Poseban interes usmjerila je na istra\u017eivanje povijesti Zagreba\u010dkog kaptola i nekih \u017eupa, \u017eivota i djela zagreba\u010dkih biskupa, srednjovjekovnih vite\u0161kih redova: templari, ivanovci, sepukralci.<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Uz izvorno tragala\u010dki poriv, Lelja Dobroni\u0107 gajila je jo\u0161 kao mlada znanstvenica osje\u0107aj obveze prema tradiciji zagreba\u010dke historiografije i nastavila golem projekt I. K. Tkal\u010di\u0107a i E. Laszowskoga te izdala \u010detiri sveska (19, 20, 21 i 22) monumentalnog djela Monumenta historica civitatis Zagrabiae.<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Rade\u0107i u Gliptoteci (1944.\u20141948.), Muzeju grada Zagreba (1948.\u20141962.), Zavodu za za\u0161titu spomenika kulture grada Zagreba (1962.\u20141964.), Muzejsko-dokumentacijskom centru (1964.\u20141967.) i Povijesnom muzeju Hrvatske (1967.\u20141980.), Lelja Dobroni\u0107 ostavila je znatni trag u tim najva\u017enijim institucijama na polju povijesti umjetnosti u naj\u0161irem smislu. U istra\u017eivanju \u010desto nije imala uzore i sama je postavljala ciljeve i metode. Nije utemeljila \u0161kolu, jer je uvijek bila individualist i sama polazila na svoje pohode, ali je postala primjer i ideal. Za \u017eivota je dobila najrelevantnije nagrade i priznanja, a grad Kri\u017eevci imenovao ju je svojom po\u010dasnom gra\u0111ankom (2000.).<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

DPUH poziva povjesni\u010dare umjetnosti, povjesni\u010dare i arheologe, konzervatore i muzealce, znanstvenike i istra\u017eiva\u010de da svojim spoznajama \u2014 analizama i interpretacijama, daju doprinos poznavanju rada i djelovanja, \u017eivota i li\u010dnosti Lelje Dobroni\u0107 u ime po\u0161tovanja i sje\u0107anja na njezinu dugogodi\u0161nju prisutnost u hrvatskoj znanosti i kulturi.<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

Molimo da naslov i sa\u017eetak prijedloga izlaganja (do 900 znakova) po\u0161aljete na dpuh@inet.hr do 15. o\u017eujka 2017.<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

DPUH \u0107e do kraja travnja obavijestiti prijavljene o prihva\u0107anju teme izlaganja. Izlaganja \u0107e biti objavljena u Zborniku skupa, a tekstovi se predaju do 15. rujna 2017.<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-2892","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":2892,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2892,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":2892,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":2892,"position":3},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2892","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2892"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2892\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3277,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2892\/revisions\/3277"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2892"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2892"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2892"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}