{"id":2890,"date":"2017-02-02T23:00:05","date_gmt":"2017-02-02T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2890"},"modified":"2017-02-02T23:00:05","modified_gmt":"2017-02-02T23:00:05","slug":"dinko-sokcevic-hrvatska-od-stoljeca-7-do-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2890","title":{"rendered":"Dinko \u0160ok\u010devi\u0107, “Hrvatska od stolje\u0107a 7. do danas”"},"content":{"rendered":"

Hrvatska od stolje\u0107a sedmog<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

U svojoj knjizi Hrvatska od stolje\u0107a 7. do danas<\/i> Dinko \u0160ok\u010devi\u0107 prikazuje povijest Hrvata i Hrvatske od samih po\u010detaka; dakle, od sedmog stolje\u0107a do dana\u0161njih dana. Takvih povijesnih sinteza u svim nacionalnim kulturama nikad dovoljno; one su izuzetno popularne i me\u0111u obi\u010dnim \u010ditateljima koji \u017eele ste\u0107i temeljne informacije o povijesti svojeg naroda i njegove dr\u017eave, ali i me\u0111u profesionalnim povjesni\u010darima, osobito ako knjige uspostavljaju novu historiografsku vizuru i donose dosad nepoznate informacije.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Dinko \u0160ok\u010devi\u0107 (Sokcsevits D\u00e9nes) podrijetlom je Hrvat, ro\u0111en u Ma\u0111arskoj, sveu\u010dili\u0161ni profesor, u ovom trenutku ravnatelj Ma\u0111arskog instituta u Zagrebu (Z\u00e1gr\u00e1bi Magyar Int\u00e9zet); bilingvalan je, cijenjen kao vrstan prou\u010davatelj i ma\u0111arske i hrvatske povijesti; posebna specijalnost mu je istra\u017eivanje ma\u0111arsko\u2013hrvatskih odnosa.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Njegova knjiga prvotno je objavljena na ma\u0111arskom jeziku; budu\u0107i da je bila namijenjena ma\u0111arskim \u010ditateljima, za hrvatsko izdanje autor ju je temeljito redigirao i dopunio.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Ono \u0161to \u0160ok\u010devi\u0107evu povijest bitno razlikuje od ve\u0107ine dosada\u0161njih hrvatskih povijesnih sinteza jest da on ne robuje stereotipima o permanentnom antagonizmu Hrvata i Ma\u0111ara, o \u00bbhrvatskom podjarmljivanju\u00ab u dr\u017eavnopravnoj zajednici s Ma\u0111arima, pri \u010demu su posebno negativnu ulogu imali hrvatski ma\u0111aroni. Odbacuju\u0107i historiografske i politi\u010dke kli\u0161eje, \u0160ok\u010devi\u0107 prikazuje te odnose u mnogo kompleksnijoj optici. Donosi pritom i brojne podatke iz suvremenih ma\u0111arskih povijesnih istra\u017eivanja koja su, zbog jezi\u010dne barijere, bila dosad nepoznata hrvatskim povjesni\u010darima.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Koliko je ta dimenzija hrvatske povijesti, za koju je \u0160ok\u010devi\u0107 opremljen specijalisti\u010dkim znanjima, va\u017ena (a dosad nepokrivena ) vidi se iz \u010dinjenice kako su velik dio svojih nacionalnih povijesti Hrvati i Ma\u0111ari proveli u zajedni\u010dkoj dr\u017eavi (Ugarsko\u2013hrvatskom kraljevstvu, 1102.\u20131918.), pa je zapravo hrvatsku povijest nemogu\u0107e pojmiti u punoj kompleksnosti bez uvida u istra\u017eivanja ma\u0111arskih historiografa. \u0160ok\u010devi\u0107eva knjiga stoga popunjava veliku prazninu koja je dosad postojala na tom planu.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Ta kompleksnija, nova historiografska vizura osobito je uo\u010dljiva u poglavlju Hrvati i Ma\u0111ari u Habsbur\u0161koj Monarhiji 1849.-1918., koje je temeljito potkrijepljeno rezultatima novih istra\u017eivanja; \u0160ok\u010devi\u0107 pokazuje kako je, uz antagonizme, to i razdoblje intenzivne suradnje dru\u0161tvenih i gospodarskih elita, na politi\u010dkom planu te zajedni\u010dke borbe za obnovu ustavnih sloboda, a protiv be\u010dkog apsolutizma. Tada se hrvatsko dru\u0161tvo preobra\u017eava iz stale\u0161ki ustrojenog sustava u moderno zapadnoeuropsko gra\u0111ansko dru\u0161tvo, koje postupno i ekonomski napreduje. Unato\u010d stereotipima o ma\u0111arskoj imperijalnoj politici, u tom razdoblju su uspostavljene temeljne hrvatske kulturne institucije i zapo\u010deta preobrazba Zagreba u metropolu, \u0161to pokazuje kako je ipak to razdoblje obilje\u017eeno ekonomskim prosperitetom, koji je velikim dijelom posljedica uklju\u010denosti u \u0161ire zajedni\u010dko tr\u017ei\u0161te.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\u0160ok\u010devi\u0107 vrlo iscrpno i upu\u0107eno obra\u0111uje i razdoblje nakon 1918. i stvaranja zajedni\u010dke jugoslavenske dr\u017eave donose\u0107i pritom i zanimljive podatke o djelovanju usta\u0161ke baze u Jankapuszti koja je funkcionirala do atentata na kralja Aleksandra. Tako\u0111er se bavi i prikazom prilika u razdoblju 2. svjetskog rata te dru\u0161tvenim procesima u socijalisti\u010dkom razdoblju da bi knjiga zavr\u0161ila prikazom tranzicije iz socijalizma u gra\u0111ansku demokraciju, pri \u010demu je osobita pozornost posve\u0107ena srpskoj pobuni, raspadu Jugoslavije i Domovinskom ratu.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Ovo je knjiga koja mo\u017ee poslu\u017eiti kao korisna sinteza onome tko \u017eeli dobiti osnovne informacije o hrvatskoj povijesti, ali zasigurno mo\u017ee biti zanimljiva i profesionalnim povjesni\u010darima koji iz nje mogu dobiti informacije o suvremenim ma\u0111arskim istra\u017eivanjima, bez kojih je zapravo nemogu\u0107e dobiti cjelovit uvid u povijest Hrvatske. Time ona popunjava jednu va\u017enu, dosad praznu, ni\u0161u u na\u0161oj historiografiji. (Velimir Viskovi\u0107)<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Knjiga je suizdana s Dru\u0161tvom ma\u0111arskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Objavljivanje knjige poduprli su:<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

INA \u2014 Industrija nafte, d.d.; Institut Balassi, Budimpe\u0161ta \/ Balassi Int\u00e9zet, Budapest i Nacionalni fond za kulturu \/ Nemzeti Kultur\u00e1lis Alap NKA<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Izvor: http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/hrvatska-od-stoljeca-sedmog-2\/<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2890","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54849,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54849","url_meta":{"origin":2890,"position":0},"title":"Glazbeno-scenska ve\u010der i predstavljanje knjige “OD HRVATSKOGA KRALJEVSTVA DO LIJEPE NA\u0160E”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"31. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Trogiru i\u201eRadovan\u201c dru\u0161tvo za za\u0161titu kulturnih dobara Trogira s rado\u0161\u0107u vas pozivaju na glazbeno-scensku ve\u010der i predstavljanje knjige OD HRVATSKOGA KRALJEVSTVA DO LIJEPE NA\u0160E Sudjeluju:Vlatko Belas, baritonBarbara Gari\u0107, sopranprof. Ratko Bartulovi\u0107, glazbenikNik\u0161a Buble, recitatori autori knjige dr. sc. Danka Radi\u0107 i Radovan Slade-\u0160ilovi\u0107 Radujemo se Va\u0161em\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":2890,"position":1},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, “ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54524,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54524","url_meta":{"origin":2890,"position":2},"title":"Zbornik radova \u201eKosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Biblioteci Posebna izdanja Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je zbornik radova Kosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra koji su uredili Milan Bo\u0161njak i \u017deljko Holjevac.\u00a0 Sadr\u017eaj:\u00a0 Dane Pejnovi\u0107Smje\u0161taj i geografski polo\u017eaj kao \u010dimbenik razvoja Kosinja\u00a0 Ante Be\u017eenKosinj u identitetu Like i Hrvatske\u00a0 Tatjana KolakKome treba arheolo\u0161ka ba\u0161tina\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2890,"position":3},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":2890,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Hrvatska kultura u Krakovu” (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":2890,"position":5},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, “Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2890"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2890\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}