{"id":2890,"date":"2017-02-02T23:00:05","date_gmt":"2017-02-02T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2890"},"modified":"2017-02-02T23:00:05","modified_gmt":"2017-02-02T23:00:05","slug":"dinko-sokcevic-hrvatska-od-stoljeca-7-do-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2890","title":{"rendered":"Dinko \u0160ok\u010devi\u0107, “Hrvatska od stolje\u0107a 7. do danas”"},"content":{"rendered":"

Hrvatska od stolje\u0107a sedmog<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

U svojoj knjizi Hrvatska od stolje\u0107a 7. do danas<\/i> Dinko \u0160ok\u010devi\u0107 prikazuje povijest Hrvata i Hrvatske od samih po\u010detaka; dakle, od sedmog stolje\u0107a do dana\u0161njih dana. Takvih povijesnih sinteza u svim nacionalnim kulturama nikad dovoljno; one su izuzetno popularne i me\u0111u obi\u010dnim \u010ditateljima koji \u017eele ste\u0107i temeljne informacije o povijesti svojeg naroda i njegove dr\u017eave, ali i me\u0111u profesionalnim povjesni\u010darima, osobito ako knjige uspostavljaju novu historiografsku vizuru i donose dosad nepoznate informacije.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Dinko \u0160ok\u010devi\u0107 (Sokcsevits D\u00e9nes) podrijetlom je Hrvat, ro\u0111en u Ma\u0111arskoj, sveu\u010dili\u0161ni profesor, u ovom trenutku ravnatelj Ma\u0111arskog instituta u Zagrebu (Z\u00e1gr\u00e1bi Magyar Int\u00e9zet); bilingvalan je, cijenjen kao vrstan prou\u010davatelj i ma\u0111arske i hrvatske povijesti; posebna specijalnost mu je istra\u017eivanje ma\u0111arsko\u2013hrvatskih odnosa.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Njegova knjiga prvotno je objavljena na ma\u0111arskom jeziku; budu\u0107i da je bila namijenjena ma\u0111arskim \u010ditateljima, za hrvatsko izdanje autor ju je temeljito redigirao i dopunio.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Ono \u0161to \u0160ok\u010devi\u0107evu povijest bitno razlikuje od ve\u0107ine dosada\u0161njih hrvatskih povijesnih sinteza jest da on ne robuje stereotipima o permanentnom antagonizmu Hrvata i Ma\u0111ara, o \u00bbhrvatskom podjarmljivanju\u00ab u dr\u017eavnopravnoj zajednici s Ma\u0111arima, pri \u010demu su posebno negativnu ulogu imali hrvatski ma\u0111aroni. Odbacuju\u0107i historiografske i politi\u010dke kli\u0161eje, \u0160ok\u010devi\u0107 prikazuje te odnose u mnogo kompleksnijoj optici. Donosi pritom i brojne podatke iz suvremenih ma\u0111arskih povijesnih istra\u017eivanja koja su, zbog jezi\u010dne barijere, bila dosad nepoznata hrvatskim povjesni\u010darima.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Koliko je ta dimenzija hrvatske povijesti, za koju je \u0160ok\u010devi\u0107 opremljen specijalisti\u010dkim znanjima, va\u017ena (a dosad nepokrivena ) vidi se iz \u010dinjenice kako su velik dio svojih nacionalnih povijesti Hrvati i Ma\u0111ari proveli u zajedni\u010dkoj dr\u017eavi (Ugarsko\u2013hrvatskom kraljevstvu, 1102.\u20131918.), pa je zapravo hrvatsku povijest nemogu\u0107e pojmiti u punoj kompleksnosti bez uvida u istra\u017eivanja ma\u0111arskih historiografa. \u0160ok\u010devi\u0107eva knjiga stoga popunjava veliku prazninu koja je dosad postojala na tom planu.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Ta kompleksnija, nova historiografska vizura osobito je uo\u010dljiva u poglavlju Hrvati i Ma\u0111ari u Habsbur\u0161koj Monarhiji 1849.-1918., koje je temeljito potkrijepljeno rezultatima novih istra\u017eivanja; \u0160ok\u010devi\u0107 pokazuje kako je, uz antagonizme, to i razdoblje intenzivne suradnje dru\u0161tvenih i gospodarskih elita, na politi\u010dkom planu te zajedni\u010dke borbe za obnovu ustavnih sloboda, a protiv be\u010dkog apsolutizma. Tada se hrvatsko dru\u0161tvo preobra\u017eava iz stale\u0161ki ustrojenog sustava u moderno zapadnoeuropsko gra\u0111ansko dru\u0161tvo, koje postupno i ekonomski napreduje. Unato\u010d stereotipima o ma\u0111arskoj imperijalnoj politici, u tom razdoblju su uspostavljene temeljne hrvatske kulturne institucije i zapo\u010deta preobrazba Zagreba u metropolu, \u0161to pokazuje kako je ipak to razdoblje obilje\u017eeno ekonomskim prosperitetom, koji je velikim dijelom posljedica uklju\u010denosti u \u0161ire zajedni\u010dko tr\u017ei\u0161te.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\u0160ok\u010devi\u0107 vrlo iscrpno i upu\u0107eno obra\u0111uje i razdoblje nakon 1918. i stvaranja zajedni\u010dke jugoslavenske dr\u017eave donose\u0107i pritom i zanimljive podatke o djelovanju usta\u0161ke baze u Jankapuszti koja je funkcionirala do atentata na kralja Aleksandra. Tako\u0111er se bavi i prikazom prilika u razdoblju 2. svjetskog rata te dru\u0161tvenim procesima u socijalisti\u010dkom razdoblju da bi knjiga zavr\u0161ila prikazom tranzicije iz socijalizma u gra\u0111ansku demokraciju, pri \u010demu je osobita pozornost posve\u0107ena srpskoj pobuni, raspadu Jugoslavije i Domovinskom ratu.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Ovo je knjiga koja mo\u017ee poslu\u017eiti kao korisna sinteza onome tko \u017eeli dobiti osnovne informacije o hrvatskoj povijesti, ali zasigurno mo\u017ee biti zanimljiva i profesionalnim povjesni\u010darima koji iz nje mogu dobiti informacije o suvremenim ma\u0111arskim istra\u017eivanjima, bez kojih je zapravo nemogu\u0107e dobiti cjelovit uvid u povijest Hrvatske. Time ona popunjava jednu va\u017enu, dosad praznu, ni\u0161u u na\u0161oj historiografiji. (Velimir Viskovi\u0107)<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Knjiga je suizdana s Dru\u0161tvom ma\u0111arskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Objavljivanje knjige poduprli su:<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

INA \u2014 Industrija nafte, d.d.; Institut Balassi, Budimpe\u0161ta \/ Balassi Int\u00e9zet, Budapest i Nacionalni fond za kulturu \/ Nemzeti Kultur\u00e1lis Alap NKA<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Izvor: http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/hrvatska-od-stoljeca-sedmog-2\/<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2890","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2890,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2890,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":2890,"position":2},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2890,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":2890,"position":4},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":2890,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2890"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2890\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}