{"id":2890,"date":"2017-02-02T23:00:05","date_gmt":"2017-02-02T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2890"},"modified":"2017-02-02T23:00:05","modified_gmt":"2017-02-02T23:00:05","slug":"dinko-sokcevic-hrvatska-od-stoljeca-7-do-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2890","title":{"rendered":"Dinko \u0160ok\u010devi\u0107, “Hrvatska od stolje\u0107a 7. do danas”"},"content":{"rendered":"

Hrvatska od stolje\u0107a sedmog<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

U svojoj knjizi Hrvatska od stolje\u0107a 7. do danas<\/i> Dinko \u0160ok\u010devi\u0107 prikazuje povijest Hrvata i Hrvatske od samih po\u010detaka; dakle, od sedmog stolje\u0107a do dana\u0161njih dana. Takvih povijesnih sinteza u svim nacionalnim kulturama nikad dovoljno; one su izuzetno popularne i me\u0111u obi\u010dnim \u010ditateljima koji \u017eele ste\u0107i temeljne informacije o povijesti svojeg naroda i njegove dr\u017eave, ali i me\u0111u profesionalnim povjesni\u010darima, osobito ako knjige uspostavljaju novu historiografsku vizuru i donose dosad nepoznate informacije.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Dinko \u0160ok\u010devi\u0107 (Sokcsevits D\u00e9nes) podrijetlom je Hrvat, ro\u0111en u Ma\u0111arskoj, sveu\u010dili\u0161ni profesor, u ovom trenutku ravnatelj Ma\u0111arskog instituta u Zagrebu (Z\u00e1gr\u00e1bi Magyar Int\u00e9zet); bilingvalan je, cijenjen kao vrstan prou\u010davatelj i ma\u0111arske i hrvatske povijesti; posebna specijalnost mu je istra\u017eivanje ma\u0111arsko\u2013hrvatskih odnosa.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Njegova knjiga prvotno je objavljena na ma\u0111arskom jeziku; budu\u0107i da je bila namijenjena ma\u0111arskim \u010ditateljima, za hrvatsko izdanje autor ju je temeljito redigirao i dopunio.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Ono \u0161to \u0160ok\u010devi\u0107evu povijest bitno razlikuje od ve\u0107ine dosada\u0161njih hrvatskih povijesnih sinteza jest da on ne robuje stereotipima o permanentnom antagonizmu Hrvata i Ma\u0111ara, o \u00bbhrvatskom podjarmljivanju\u00ab u dr\u017eavnopravnoj zajednici s Ma\u0111arima, pri \u010demu su posebno negativnu ulogu imali hrvatski ma\u0111aroni. Odbacuju\u0107i historiografske i politi\u010dke kli\u0161eje, \u0160ok\u010devi\u0107 prikazuje te odnose u mnogo kompleksnijoj optici. Donosi pritom i brojne podatke iz suvremenih ma\u0111arskih povijesnih istra\u017eivanja koja su, zbog jezi\u010dne barijere, bila dosad nepoznata hrvatskim povjesni\u010darima.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Koliko je ta dimenzija hrvatske povijesti, za koju je \u0160ok\u010devi\u0107 opremljen specijalisti\u010dkim znanjima, va\u017ena (a dosad nepokrivena ) vidi se iz \u010dinjenice kako su velik dio svojih nacionalnih povijesti Hrvati i Ma\u0111ari proveli u zajedni\u010dkoj dr\u017eavi (Ugarsko\u2013hrvatskom kraljevstvu, 1102.\u20131918.), pa je zapravo hrvatsku povijest nemogu\u0107e pojmiti u punoj kompleksnosti bez uvida u istra\u017eivanja ma\u0111arskih historiografa. \u0160ok\u010devi\u0107eva knjiga stoga popunjava veliku prazninu koja je dosad postojala na tom planu.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Ta kompleksnija, nova historiografska vizura osobito je uo\u010dljiva u poglavlju Hrvati i Ma\u0111ari u Habsbur\u0161koj Monarhiji 1849.-1918., koje je temeljito potkrijepljeno rezultatima novih istra\u017eivanja; \u0160ok\u010devi\u0107 pokazuje kako je, uz antagonizme, to i razdoblje intenzivne suradnje dru\u0161tvenih i gospodarskih elita, na politi\u010dkom planu te zajedni\u010dke borbe za obnovu ustavnih sloboda, a protiv be\u010dkog apsolutizma. Tada se hrvatsko dru\u0161tvo preobra\u017eava iz stale\u0161ki ustrojenog sustava u moderno zapadnoeuropsko gra\u0111ansko dru\u0161tvo, koje postupno i ekonomski napreduje. Unato\u010d stereotipima o ma\u0111arskoj imperijalnoj politici, u tom razdoblju su uspostavljene temeljne hrvatske kulturne institucije i zapo\u010deta preobrazba Zagreba u metropolu, \u0161to pokazuje kako je ipak to razdoblje obilje\u017eeno ekonomskim prosperitetom, koji je velikim dijelom posljedica uklju\u010denosti u \u0161ire zajedni\u010dko tr\u017ei\u0161te.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\u0160ok\u010devi\u0107 vrlo iscrpno i upu\u0107eno obra\u0111uje i razdoblje nakon 1918. i stvaranja zajedni\u010dke jugoslavenske dr\u017eave donose\u0107i pritom i zanimljive podatke o djelovanju usta\u0161ke baze u Jankapuszti koja je funkcionirala do atentata na kralja Aleksandra. Tako\u0111er se bavi i prikazom prilika u razdoblju 2. svjetskog rata te dru\u0161tvenim procesima u socijalisti\u010dkom razdoblju da bi knjiga zavr\u0161ila prikazom tranzicije iz socijalizma u gra\u0111ansku demokraciju, pri \u010demu je osobita pozornost posve\u0107ena srpskoj pobuni, raspadu Jugoslavije i Domovinskom ratu.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Ovo je knjiga koja mo\u017ee poslu\u017eiti kao korisna sinteza onome tko \u017eeli dobiti osnovne informacije o hrvatskoj povijesti, ali zasigurno mo\u017ee biti zanimljiva i profesionalnim povjesni\u010darima koji iz nje mogu dobiti informacije o suvremenim ma\u0111arskim istra\u017eivanjima, bez kojih je zapravo nemogu\u0107e dobiti cjelovit uvid u povijest Hrvatske. Time ona popunjava jednu va\u017enu, dosad praznu, ni\u0161u u na\u0161oj historiografiji. (Velimir Viskovi\u0107)<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Knjiga je suizdana s Dru\u0161tvom ma\u0111arskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Objavljivanje knjige poduprli su:<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

INA \u2014 Industrija nafte, d.d.; Institut Balassi, Budimpe\u0161ta \/ Balassi Int\u00e9zet, Budapest i Nacionalni fond za kulturu \/ Nemzeti Kultur\u00e1lis Alap NKA<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Izvor: http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/hrvatska-od-stoljeca-sedmog-2\/<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2890","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54849,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54849","url_meta":{"origin":2890,"position":0},"title":"Glazbeno-scenska ve\u010der i predstavljanje knjige “OD HRVATSKOGA KRALJEVSTVA DO LIJEPE NA\u0160E”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"31. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Trogiru i\u201eRadovan\u201c dru\u0161tvo za za\u0161titu kulturnih dobara Trogira s rado\u0161\u0107u vas pozivaju na glazbeno-scensku ve\u010der i predstavljanje knjige OD HRVATSKOGA KRALJEVSTVA DO LIJEPE NA\u0160E Sudjeluju:Vlatko Belas, baritonBarbara Gari\u0107, sopranprof. Ratko Bartulovi\u0107, glazbenikNik\u0161a Buble, recitatori autori knjige dr. sc. Danka Radi\u0107 i Radovan Slade-\u0160ilovi\u0107 Radujemo se Va\u0161em\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/od_hrvatskog_kraljevstva_do_lijepe_nase.jpg?fit=596%2C467&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54524,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54524","url_meta":{"origin":2890,"position":1},"title":"Zbornik radova \u201eKosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Biblioteci Posebna izdanja Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je zbornik radova Kosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra koji su uredili Milan Bo\u0161njak i \u017deljko Holjevac.\u00a0 Sadr\u017eaj:\u00a0 Dane Pejnovi\u0107Smje\u0161taj i geografski polo\u017eaj kao \u010dimbenik razvoja Kosinja\u00a0 Ante Be\u017eenKosinj u identitetu Like i Hrvatske\u00a0 Tatjana KolakKome treba arheolo\u0161ka ba\u0161tina\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2890,"position":2},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":2890,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Hrvatska kultura u Krakovu” (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":2890,"position":4},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, “Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":2890,"position":5},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2890"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2890\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}