{"id":28848,"date":"2021-12-20T18:16:11","date_gmt":"2021-12-20T18:16:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28848"},"modified":"2021-12-20T19:12:55","modified_gmt":"2021-12-20T19:12:55","slug":"zbornik-radova-adil-zulfikarpasic-i-liberalne-politicke-inicijative","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28848","title":{"rendered":"Zbornik radova \u201cAdil Zulfikarpa\u0161i\u0107 i liberalne politi\u010dke inicijative\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Ove godine Bo\u0161nja\u010dki institut \u2013 Fondacija Adila Zulfikarpa\u0161i\u0107a obilje\u017eava dvije zna\u010dajne godi\u0161njice: stogodi\u0161njicu ro\u0111enja Adil-bega Zulfikarpa\u0161i\u0107a (1921\u20132021) i dvije decenije rada i djelovanja Bo\u0161nja\u010dkog instituta u Sarajevu (2001\u20132021). Planirano je i organiziranje brojnih doga\u0111aja (promocija, skupova i izlo\u017ebi) kojima \u0107e se predstaviti vi\u0161edecenijski rad i nastojanja na\u0161eg vakifa, dobro\u010dinitelja, politi\u010dara, liberala i mecene Adil-bega Zulfikarpa\u0161i\u0107a u afirmaciji kulturne i nau\u010dne misli Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon smrti Adil-bega 2008. na neki na\u010din utihnulo je kriti\u010dko promi\u0161ljanje o njegovoj ulozi na modernoj politi\u010dkoj i kulturnoj sceni. To je vrijeme bilo potrebno da se napravi odmak od deset godina, kao estuarij delte velikih rijeka, kada se bujice doga\u0111aja sagledaju iz \u0161ire perspektive, iz sada\u0161njeg vremena, \u0161to omogu\u0107ava sveobuhvatniju analizu Adil-begove uloge u bosanskohercegova\u010dkom kontekstu. Trenutno Bo\u0161nja\u010dki institut radi i na pripremi monografije o Adil-begu, koja \u0107e pru\u017eiti potpuniji prikaz njegovog \u017eivota i djelovanja u politi\u010dkom i kulturnom \u017eivotu Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od va\u017enih doga\u0111aja za obilje\u017eavanje godi\u0161njice je i objavljivanje zbornika radova \u201cAdil Zulfikarpa\u0161i\u0107 i liberalne politi\u010dke inicijative\u201d, koji su predstavljeni na istoimenom panelu odr\u017eanom 2018. godine u Sarajevu povodom desetogodi\u0161njice njegove smrti. Objavljivanjem zbornika Bo\u0161nja\u010dki institut \u017eeli predstaviti akademskoj i nau\u010dnoj zajednici te \u0161iroj javnosti ulogu i zna\u010daj Adil-bega Zulfikarpa\u0161i\u0107a u dru\u0161tvenim i politi\u010dkim tokovima moderne historije Bosne i Hercegovine. Sama konstelacija i odabir u\u010desnika za panel-razgovor pokazuje na\u0161 \u0161irok pristup u analizi njegovih misli i djela tokom vi\u0161edecenijskog pregala\u010dkog i temeljitog rada.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbornik radova pru\u017ea uvid u poglede i mi\u0161ljenja politi\u010dkog djelovanja Adil-bega Zulfikarpa\u0161i\u0107a u razli\u010ditim dru\u0161tvenim tokovima u domovini odmah nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata, u emigraciji i tokom devedesetih, koje su obilje\u017eile Adil-begov povratak u zemlju i aktivnije politi\u010dko anga\u017eiranje u Bosni i Hercegovini. Mo\u017ee se re\u0107i da su upravo ova tri perioda prijelomna u \u017eivotu Adil-bega kao politi\u010dara i liberala te da je vi\u0161e od pet decenija trajao proces njegovog razvoja od mladog revolucionara, emigranta i liberala do ve\u0107 iskusnog politi\u010dara i vizionara. Njegova vizija kao politi\u010dkog lidera uvijek je bila usmjerena na stvaranje i razvijanje vi\u0161e razli\u010ditih timova: bo\u0161nja\u010dkih sa dr. Smailom Bali\u0107em i Teufikom Velagi\u0107em te jugoslovenskih kroz Demokratsku alternativu s Desimirom To\u0161i\u0107em, Brankom Pe\u0161eljom, Ljubom Sircem i Vanetom Ivanovi\u0107em, koji su prenosili duh liberalne Evrope na ove prostore i radili za dobrobit svih naroda u Bosni i Hercegovini i biv\u0161oj Jugoslaviji.<\/p>\n\n\n\n<p>Objavljivanjem ovog zbornika radova cilj nam je potaknuti nova pitanja i dijaloge u analizi Adil-begovog doprinosa bosanskohercegova\u010dkom politi\u010dkom i kulturnom kontekstu modernog vremena. Vjerujemo da je ovo nova prekretnica, koja \u0107e biti podsticaj za istra\u017eivanja kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu.<\/p>\n\n\n\n<p>Prof. dr. Faris Gavrankapetanovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Direktor Bo\u0161nja\u010dkog instituta \u2013 Fondacije Adila Zulfikarpa\u0161i\u0107a<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Preuzmite PDF \/ izvor:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-bosnjacki-institut\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"Cjy4uoXaWj\"><a href=\"https:\/\/bosnjackiinstitut.ba\/knjiga\/adil-zulfikarpasic-i-liberalne-politicke-inicijative-zbornik-radova\">Adil Zulfikarpa\u0161i\u0107 i liberalne politi\u010dke inicijative : zbornik radova<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Adil Zulfikarpa\u0161i\u0107 i liberalne politi\u010dke inicijative : zbornik radova&#8221; &#8212; Bo\u0161nja\u010dki institut\" src=\"https:\/\/bosnjackiinstitut.ba\/knjiga\/adil-zulfikarpasic-i-liberalne-politicke-inicijative-zbornik-radova\/embed#?secret=Cjy4uoXaWj\" data-secret=\"Cjy4uoXaWj\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28849,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[19,8,3],"tags":[],"class_list":["post-28848","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-e-knjige","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/Zbornik.jpg?fit=695%2C1024&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54260,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54260","url_meta":{"origin":28848,"position":0},"title":"Hrvoje Kekez, &#8220;The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ovih dana iz tiska je iza\u0161la znanstvena monografija prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza o Bitci na Krbavskom polju 1493. godine naslovljena The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception. Knjiga je objavljena u izdanju Instituta za povijest Istra\u017eiva\u010dkog centra za humanisti\u010dke znanosti Sveu\u010dili\u0161ta E\u00f6tv\u00f6s Lor\u00e1nd iz\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Kekez-KRBAVA.jpg?fit=473%2C406&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52852,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52852","url_meta":{"origin":28848,"position":1},"title":"Vladan Vukli\u0161, &#8220;Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti promovirana knjiga Vladana Vukli\u0161a \"Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\". Knjiga povjesni\u010dara Vladana Vukli\u0161a prva je sveobuhvatna analiza teme jugoslavenskih sudionika \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata. Bogato dokumentirana arhivskim izvorima i biografskom i autobiografskom gra\u0111om, knjiga osvjetljava ne samo nepoznate, cenzurirane ili mitologizirane aspekte\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54595,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595","url_meta":{"origin":28848,"position":2},"title":"Alessandro Vanoli, \u201eIstorija mora\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija Istorija mora, koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do. O knjizi: Pred nama je istorija mora. Knjiga pripoveda o geologiji, ljudima sa obala, otkri\u0107ima, brodovima, ratovima, mitovima i snovima. Ali pre svega govori o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":28848,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":28848,"position":4},"title":"&#8220;Kali Sara&#8221;: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":28848,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28848","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28848"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28848\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28850,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28848\/revisions\/28850"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28849"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28848"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28848"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28848"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}