{"id":28830,"date":"2021-12-17T19:10:13","date_gmt":"2021-12-17T19:10:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28830"},"modified":"2021-12-17T19:10:57","modified_gmt":"2021-12-17T19:10:57","slug":"amin-maalouf-porijeklo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28830","title":{"rendered":"Amin Maalouf, &#8220;Porijeklo&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Nagrada Le prix M\u00e9diterran\u00e9e<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;\u201ePotje\u010dem iz plemena koje oduvijek luta pustinjom svjetskih dimenzija. Na\u0161e zemlje su oaze \u0161to ih napu\u0161tamo kad izvor presu\u0161i, na\u0161e ku\u0107e su \u0161atori preru\u0161eni u kamena zdanja, na\u0161e nacionalnosti su pitanje datuma ili brodova. Onkraj generacija, onkraj svih mora, onkraj Babela jezika, povezuje nas samo brujanje jednog imena\u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0\u2026 To je u ovoj odiseji i projekt Amina Maaloufa: pobrati povijest svojih, sagledati njihovo kolektivno sje\u0107anje i uskrsnuti sudbinu tog \u201eplemena\u201c Maalouf, sudbinu koja ih je iz Libanona razbacala diljem svijeta \u2013 sve do Amerike i Kube\u2026 U toj pustolovini koja obuhva\u0107a vi\u0161e od jednog stolje\u0107a, autor romana <em>Stijena Taniosa<\/em> priziva mrtve, \u017eive, pretke, duhove; istra\u017euje njihovu legendu; slijedi ih kroz posmrtni hropac Osmanskoga Carstva; promatra tu dijasporu sastavljenu od mistika, slobodnih zidara, profesora, trgovaca, sanjara-poliglota i kozmopolita. Obiteljska odanost prije svega vezana je za libanonsko planinsko selo, a iz toga se mogu razlu\u010diti razne obveze prema obitelji, vjeri, regiji, dr\u017eavi, jeziku, poslu, poeziji i razmi\u0161ljanju. Maaloufovi su donekle ozna\u010deni progonstvom kao va\u017enim iskustvom, no to nije bilo samo puki gubitak ku\u0107e za kojim se beskrajno \u017eali. Amin Maalouf zna da njihova grozni\u010dava krv te\u010de njegovim \u017eilama. A zna i da bi njegov vlastiti \u017eivotni put bio uzaludan kad svojim pisanjem i srcem ne bi bio vjeran tom blistavom rodoslovlju. Autenti\u010dan roman? Freska isklesana u samoj povijesti? Obiteljske tajne? Ovo Porijeklo je doista veli\u010danstvena zalo\u017enica. Istodobno je i duga i uzvi\u0161ena molitva. Ljubavna pjesma posve\u0107ena jednoj obitelji koja je zapravo jedina domovina ovom pismu u egzilu. Naklada Ljevak predstavlja remek-djelo jednog od najutjecajnijih pisaca arapskog svijeta, ali i francuske knji\u017eevnosti, u prijevodu Ivane \u0160ojat.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Amin Maalouf<\/strong> smatra se jednim od najutjecajnijih pisaca arapskog svijeta, a u svoje romane plete izvanredne pri\u010de, mije\u0161aju\u0107i povijesne doga\u0111aje, romanti\u010dnu ljubav, fantaziju i ma\u0161tu. Ipak, u osnovi svih ovih dobro osmi\u0161ljenih djela le\u017ei duboki element filozofskog i psiholo\u0161kog istra\u017eivanja prirode i stanja suvremenog \u010dovjeka. Ro\u0111en u Libanonu 1949. godine, u Francuskoj \u017eivi od 1976. Autor je sedam romana: L\u00e9on Afrikanac, Samarkand, Vrtovi svjetla, Prvo stolje\u0107e nakon B\u00e9atrice, Stijena Taniosa (Nagrada Goncourt 1993.), Ljestve Levanta i Baldassareova plovidba. Objavio je i djela: Kri\u017earski pohodi vi\u0111eni o\u010dima Arapa, Pogubni identiteti te opernu knji\u017eicu Ljubav izdaleka. Godine 1993. dobio je nagradu Prix Goncourt, kao i nagradu Princa od Austrije 2010. godine za knji\u017eevnost. \u010clan je Francuske akademije. Djela su mu prevedena na trideset sedam jezika.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Biblioteka: Biblioteka Cicero<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 520<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Ivana \u0160ojat<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/knjizevnost\/27239-porijeklo.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/knjizevnost\/27239-porijeklo.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28831,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-28830","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/porijeklo.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28830","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28830"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28830\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28833,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28830\/revisions\/28833"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28831"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28830"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28830"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28830"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}