U velikome predvorju Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu, u \u010detvrtak, 2. velja\u010de 2017. godine, u 12 sati bit \u0107e predstavljena knjiga Anti\u010dka ba\u0161tina na nov\u010danicama mediteranskih zemalja, uz otvorenje istoimene izlo\u017ebe. Autori su izdanja akademik Nenad Cambi, prof. dr. sc. Miroslav Glavi\u010di\u0107, prof. dr. sc. \u017deljko Mileti\u0107 i Jo\u0161ko Zaninovi\u0107, a nakladnik je Javna ustanova \u201eNacionalni park Krka\u201c.<\/p>\n
<\/p>\n
Knjiga predstavlja katalo\u0161ku obradbu zbirke papirnatoga novca koju je prikupio na\u0161 ugledni arheolog Jo\u0161ko Zaninovi\u0107. Zbirka nov\u010danica predstavljena u knjizi zorno pokazuje kako su arheologija i kulturna ba\u0161tina bitne za dr\u017eavni suverenitet i narodni identitet, kao i za gospodarsku politiku mediteranskih zemalja, posebno onih koje svoj prosperitet temelje na turizmu. Gotovo sve zemlje na podru\u010djima u kojima su se bile pro\u0161irile rimska i gr\u010dka civilizacija, a u knjizi su obuhva\u0107ene Albanija, Al\u017eir, Armenija, Cipar, Egipat, Francuska, Gr\u010dka, Hrvatska, Italija, Jordan, Libanon, Libija, Makedonija, Rumunjska, Sirija, Tunis, Turska i Ukrajina, s ponosom na papirnatome novcu predstavljaju arheolo\u0161ke spomenike kao bitan temelj identiteta i promid\u017ebe zemlje.<\/p>\n
<\/p>\n
Javna ustanova \u201eNacionalni park Krka\u201c, koja se svojom djelatno\u0161\u0107u ve\u0107 odredila kao promicatelj kulturnoga blaga, prepoznala je zna\u010denje zbirke i vrijednost njezina predstavljanja javnosti, a Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu uklju\u010dila se u njezinu promid\u017ebu, ispunjavaju\u0107i tako svoju ulogu u promicanju vrjednota hrvatske znanstvene i kulturne ba\u0161tine, kao i populariziranju programa organizacija s podru\u010dja za\u0161tite i o\u010duvanja prirode, te predstavljanju rezultata njihovih znanstvenih istra\u017eivanja, koje je planirala u sklopu projekta Zelena knji\u017enica za zelenu Hrvatsku.<\/p>\n
<\/p>\n
Izlo\u017eba Anti\u010dka ba\u0161tina na nov\u010danicama mediteranskih zemalja bit \u0107e otvorena do 18. velja\u010de 2017. godine.<\/p>\n
<\/p>\n
Dio izlo\u017ebe postavljen je na stranici Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu.<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor: <\/p>\n
<\/p>\n
http:\/\/www.nsk.hr\/predstavljanje-knjige-izlozba-anticka-bastina-novcanicama-mediteranskih-zemalja\/<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2881","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":2881,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa “Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":2881,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin “Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika” u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53015,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53015","url_meta":{"origin":2881,"position":2},"title":"Sudjelovanje Osnovne \u0161kole Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 Prigorje Brdove\u010dko u programu Kliofesta 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"U\u010denici petih i \u0161estih razreda u pratnji svojih razrednika i u\u010ditelja ju\u010der su proveli dan u Ptuju, Vara\u017edinu i Vara\u017edinskim Toplicama. Putovanjem kroz Hrvatsku i Sloveniju, istra\u017eili su rimske arheolo\u0161ke parkove Poetovio i Aquae Iasae te razgledali baroknu jezgru Vara\u017edina. Ova terenska nastava iz povijesti organizirana je kao sastavni dio\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":2881,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":2881,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":2881,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2881","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2881"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2881\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2881"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2881"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2881"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}